Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HRONIČNE BOLJKE KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE: Depeesovci naprijed, ostali stoj

Objavljeno prije

na

„Ovdje bi se i zdrav razbolio!” Ko je bar jednom ušao u Klinički centar Crne Gore kao pacijent vjerovatno je čuo ovu „dijagnozu” od onih koji u redovima čekaju na pregled u nekoj od ambulanti ili od onih koji su tako reagovali kad su saznali za kada im je zakazan kontrolni pregled kod specijaliste. Da Klinički centar, pa i cijelo crnogorsko zdravstvo, odavno boluje od raznih hroničnih bolesti nije novost. Kao što je Monitor pisao, prošle i pretprošle godine zdravstvo u Crnoj Gori dobilo je epitet „najgore u Evropi”. Dodijelio mu ga je Evropski zdravstveni potrošački indeks (EHCI).

Analiza Sindikata doktora medicine Crne Gore za prošlu godinu otkrila je da je potrošnja neracionalna, a ljekari masovno odlaze vani zbog lošeg socioekonomskog statusa. Najviše ih nedostaje u urgentnoj medicini, a zdravstvenim ustanovama fali čak 700 specijalista. ,,Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta”, jedan je od nalaza Sindikata doktora medicine.

U menadžamentu su uglavnom članovi DPS-a: direktorica KC-a Zorica Kovačević, direktor Hitne pomoći Saša Stefanović, direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić, direktor Urgentnog centra Nermin Abdić, direktorica Insitituta za bolesti djece Sonja Milašinović….

Premijer Duško Marković i ministar zdravlja Kenan Hrapović nedavno su ocijenili da su nezadovoljni kvalitetom crnogorskog zdravstva.

Uzalud alarmantna upozorenja. Terapija se ne primjenjuje. Naprotiv – i dalje se ide utabanom stazom kojom je uglavnom politički podobnim zagarantovan siguran korak.

Evo kako izgleda djelimična klinička slika trenutnog stanja u Kliničkom centru, koju nam je prezentiralo nekoliko njegovih ljekara.

Odnedavno je hirurzima iz Hirurške klinike menadžment KCCG prepisao novu terapiju – da dežuraju u Urgentnom centru. U dežurnoj ekipi Hirurške klinike obično su tri ljekara. Njihova isključiva dužnost treba da bude dežurstvo u Hirurškoj klinici. Menadžmentu se izgleda učinilo da imaju premalo posla, pa je direktorica Kliničkog centra Zorica Kovačević odlučila da u Urgentnom dežura i najiskusniji hirurg iz Hirirške klinike, ujedno i šef ekipe, što je, kažu naši sagovornici, mimo svih savremenih pravila. To bi se, preciziraju, moglo razumjeti kao privremeno rješenje, jer je urgentni centar, prema savremenoj organizaciji zdravstva, u svakoj državi samostalna ustanova, koja ima svoj prostor, personalnu organizaciju i dijagnostiku, dok je hirurška klinika takođe samostalna.

Na pitanje da li je ljekarima iz Hirurške klinike pridodata obaveza da obzbjeđuju i Urgentni centar, direktorica Kovačević nam je ovako odgovorila:

„Urgentni centar funkcioniše sa 91 stalno zaposlenim od kojih su 22 ljekara i to po dva ljekara sa završenom specijalizacijom iz oblasti urgentne medicine, ortopedije, opšte hirurgije i interne medicine i 13 ljekara na specijalizaciji od kojih pet za oblast interne medicine, četiri neurologije i po dva za oblast urgentne medicine i opšte hirurgije. Oni su i primljeni za rad u Urgentni centar pod određenim uslovima. Pored ljekara stalno zaposlenih u Urgentnom centru, podršku u zbrinjavanju naših pacijenata pružaju im 24 sata specijalisti i supspecijalisti iz svih organizacionih jedinica KCCG u skladu sa potrebama naših pacijenata i to u vidu konsultativnih pregleda ili dežurstava (kardiolozi, neurolozi, neurohirurzi, hirurzi, ortopedi, itd.). Do izgradnje nove zgrade sa operacionom salom i dnevnom bolnicom, Urgentni centar će funkcionisati na ovaj način”.

Naši sagovornici kažu da se dešava da zbog nedostatka dovoljnog broja ljekara jedan ljekar Urgentnog centra uradi toliko intervencija koliko po evropskim standardima urade trojica njegovih kolega. Koliko to utiče na kvalitet pregleda pacijenata suvišno je objašnjavati. Uz to, ljekari u Urgentnom centru ne znaju kolika im je norma, a taj podatak nisu mogli da dobiju ni od pravne službe.

Urgentni centar treba da bude baza Kliničkog centra, pa i naučna baza, u kojoj će se strogo poštovati protokol o liječenju. U njemu pacijenti ne smiju da čekaju da dođu do ljekara. A često čekaju i čekaju. I zato što, prema našim izvorima, ne funkcioniše kako treba ni Hitna pomoć. Otuda u Urgentni centar često šalju pacijente i zbog bezazlenih tegoba čime se bespotrebno opterećuju ljekari Urgentnog centra, stvaraju gužve i na urgentne intervencije dugo čekaju pacijenti kojima su one zaista potrebne.

Naši sagovornici kažu da ljekari u Hitnoj moraju biti edukovani za svoj posao, a dobro bi bilo i da direktor Urgentnog obavijesti direktoricu KCCG koliko je u Urgentni bez potrebe stiglo pacijenata iz Hitne kako bi se brže riješio ovaj problem. Inače, oni kažu da je stručnost mnogih ljekara skromna. Ima i ovakvih slučajeva. Hirurg koji je prije tri godine išao na usavršavanje od tada nije uradio nijednu operaciju.

Zabrinjavajuće je kadrovsko stanje i u ustanovama za liječenje djece. U njima nema nijednog dječijeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječiji anesteziolog, ORL, neurolog, gastroenterolog i hematolog. U domovima zdravlja, na primjer, nedostaje 12 dječijih ljekara specijalista. Zbog toga u pojednim domovima nema druge smjene ili ovi malobrojni dječiji ljekari moraju da šetaju od doma do doma da bi mogli da djeci pružaju pomoć.

Jedan od najozbiljnijih problema od kojih boluje Klinički centar, prema našim izvorima, je šikaniranje ljekara od strane menadžmenta koji nemaju člansku kartu DPS-a. Posebno ako se ti ljekari usude da ukažu na probleme u Kliničkom centru i ponude koncepciju savremene organizacije rada. Kad nešto predlože to se, tvrde oni, shvata kao atak na upravu, a ne kao dobronamjeran savjet profesionalaca koji detaljno poznaju manjakvosti organizacije rada u Kliničkom centru. „Menadžment ne uvažava nijedan naš stručni predlog o uvođenju novih procedura i savremenih rješenja”, kaže naš sagovornik uz uslov anonimnosti. On napominje da su mnogi od ljekara imali priliku da svoje predloge, bar u kratkim susretima, direktno iznesu direktorici Kovačević, od nje dobiju obećanja da će to biti realizovano, ali na kraju od toga ne bude ništa.

Rodonačelnik ovakve prakse je, kažu naši sagovornici, bivši direktor Kliničkog centra Miomir Mugoša. Današnji menadžment je isklijao iz njegovog klana. „I danas u KCCG, kao i u Mugošino vrijeme, politički nepodobni ljekari često su marginalizovani”, napominju naši sagovornici.

Direktorica Kovačević, u izjavi za Monitor, tvrdi suprotno, a i negira da ljekari zbog lošeg tretmana odlaze iz KC.

,,Politička pripadnost ljekara nije preporuka za njihovu poziciju i rad. Prava i jedina preporuka je njihova stručnost i kvalitetni međuljudski odnosi i međukolegijalna saradnja. Ljekari će shodno životnim prilikama uvijek odlaziti u institucije i države koje će im pružiti bolju egzistenciju, što je i očekivano. Važno je znati da se jedan broj ljekara vraća u našu ustanovu nakon iskustava kroz koja prolaze”.

Prema našim izvorima, zbog nepodnošljivog stanja u Kliničkom centru mnogi ljekari su iz protesta otišli na – bolovanje. Direktorica Kovačević i to demantuje. „Veliki broj ljekara nije odsutan i na bolovanju. U aprilu od 511 njih 36 koristilo je odustvo s posla po osnovu bolovanja, od kojih devet doktorki po osnovu porodiljskog odustva, jedna radi održavanja trudnoće, dok su 26 ostala bolovanja. Nekada su bolovanja neopravdana radi mogućnosti veće zarade u dugim destinacijama (npr. boravkom na kruzerima, i sl.)”.

Kovačević kaže da je Klinički centar Crne Gore ustanova sa najvećim brojem zaposlenih u Crnoj Gori, ali priznaje da „većina njih nije zadovoljna svojim statusom i ličnim dohotkom”.

Ne znamo šta direktorica tačno podrazumijeva pod statusom, ali i naši sagovornici kažu da su ljekari, koji nisu članovi DPS-a, najviše nezadovoljni upravo statusom, odnosno što im zbog toga rukovodstvo Kliničkog centra omalovažava i stručnost i radni učinak.

Možda će se jednog dana pronaći i lijek da DPS-ova članska karta ne bude važnija od diplome.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo