Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HRONIČNE BOLJKE KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE: Depeesovci naprijed, ostali stoj

Objavljeno prije

na

„Ovdje bi se i zdrav razbolio!” Ko je bar jednom ušao u Klinički centar Crne Gore kao pacijent vjerovatno je čuo ovu „dijagnozu” od onih koji u redovima čekaju na pregled u nekoj od ambulanti ili od onih koji su tako reagovali kad su saznali za kada im je zakazan kontrolni pregled kod specijaliste. Da Klinički centar, pa i cijelo crnogorsko zdravstvo, odavno boluje od raznih hroničnih bolesti nije novost. Kao što je Monitor pisao, prošle i pretprošle godine zdravstvo u Crnoj Gori dobilo je epitet „najgore u Evropi”. Dodijelio mu ga je Evropski zdravstveni potrošački indeks (EHCI).

Analiza Sindikata doktora medicine Crne Gore za prošlu godinu otkrila je da je potrošnja neracionalna, a ljekari masovno odlaze vani zbog lošeg socioekonomskog statusa. Najviše ih nedostaje u urgentnoj medicini, a zdravstvenim ustanovama fali čak 700 specijalista. ,,Menadžeri zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta”, jedan je od nalaza Sindikata doktora medicine.

U menadžamentu su uglavnom članovi DPS-a: direktorica KC-a Zorica Kovačević, direktor Hitne pomoći Saša Stefanović, direktor Doma zdravlja Nebojša Kavarić, direktor Urgentnog centra Nermin Abdić, direktorica Insitituta za bolesti djece Sonja Milašinović….

Premijer Duško Marković i ministar zdravlja Kenan Hrapović nedavno su ocijenili da su nezadovoljni kvalitetom crnogorskog zdravstva.

Uzalud alarmantna upozorenja. Terapija se ne primjenjuje. Naprotiv – i dalje se ide utabanom stazom kojom je uglavnom politički podobnim zagarantovan siguran korak.

Evo kako izgleda djelimična klinička slika trenutnog stanja u Kliničkom centru, koju nam je prezentiralo nekoliko njegovih ljekara.

Odnedavno je hirurzima iz Hirurške klinike menadžment KCCG prepisao novu terapiju – da dežuraju u Urgentnom centru. U dežurnoj ekipi Hirurške klinike obično su tri ljekara. Njihova isključiva dužnost treba da bude dežurstvo u Hirurškoj klinici. Menadžmentu se izgleda učinilo da imaju premalo posla, pa je direktorica Kliničkog centra Zorica Kovačević odlučila da u Urgentnom dežura i najiskusniji hirurg iz Hirirške klinike, ujedno i šef ekipe, što je, kažu naši sagovornici, mimo svih savremenih pravila. To bi se, preciziraju, moglo razumjeti kao privremeno rješenje, jer je urgentni centar, prema savremenoj organizaciji zdravstva, u svakoj državi samostalna ustanova, koja ima svoj prostor, personalnu organizaciju i dijagnostiku, dok je hirurška klinika takođe samostalna.

Na pitanje da li je ljekarima iz Hirurške klinike pridodata obaveza da obzbjeđuju i Urgentni centar, direktorica Kovačević nam je ovako odgovorila:

„Urgentni centar funkcioniše sa 91 stalno zaposlenim od kojih su 22 ljekara i to po dva ljekara sa završenom specijalizacijom iz oblasti urgentne medicine, ortopedije, opšte hirurgije i interne medicine i 13 ljekara na specijalizaciji od kojih pet za oblast interne medicine, četiri neurologije i po dva za oblast urgentne medicine i opšte hirurgije. Oni su i primljeni za rad u Urgentni centar pod određenim uslovima. Pored ljekara stalno zaposlenih u Urgentnom centru, podršku u zbrinjavanju naših pacijenata pružaju im 24 sata specijalisti i supspecijalisti iz svih organizacionih jedinica KCCG u skladu sa potrebama naših pacijenata i to u vidu konsultativnih pregleda ili dežurstava (kardiolozi, neurolozi, neurohirurzi, hirurzi, ortopedi, itd.). Do izgradnje nove zgrade sa operacionom salom i dnevnom bolnicom, Urgentni centar će funkcionisati na ovaj način”.

Naši sagovornici kažu da se dešava da zbog nedostatka dovoljnog broja ljekara jedan ljekar Urgentnog centra uradi toliko intervencija koliko po evropskim standardima urade trojica njegovih kolega. Koliko to utiče na kvalitet pregleda pacijenata suvišno je objašnjavati. Uz to, ljekari u Urgentnom centru ne znaju kolika im je norma, a taj podatak nisu mogli da dobiju ni od pravne službe.

Urgentni centar treba da bude baza Kliničkog centra, pa i naučna baza, u kojoj će se strogo poštovati protokol o liječenju. U njemu pacijenti ne smiju da čekaju da dođu do ljekara. A često čekaju i čekaju. I zato što, prema našim izvorima, ne funkcioniše kako treba ni Hitna pomoć. Otuda u Urgentni centar često šalju pacijente i zbog bezazlenih tegoba čime se bespotrebno opterećuju ljekari Urgentnog centra, stvaraju gužve i na urgentne intervencije dugo čekaju pacijenti kojima su one zaista potrebne.

Naši sagovornici kažu da ljekari u Hitnoj moraju biti edukovani za svoj posao, a dobro bi bilo i da direktor Urgentnog obavijesti direktoricu KCCG koliko je u Urgentni bez potrebe stiglo pacijenata iz Hitne kako bi se brže riješio ovaj problem. Inače, oni kažu da je stručnost mnogih ljekara skromna. Ima i ovakvih slučajeva. Hirurg koji je prije tri godine išao na usavršavanje od tada nije uradio nijednu operaciju.

Zabrinjavajuće je kadrovsko stanje i u ustanovama za liječenje djece. U njima nema nijednog dječijeg alergologa, oftalmologa, reumatologa i psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječiji anesteziolog, ORL, neurolog, gastroenterolog i hematolog. U domovima zdravlja, na primjer, nedostaje 12 dječijih ljekara specijalista. Zbog toga u pojednim domovima nema druge smjene ili ovi malobrojni dječiji ljekari moraju da šetaju od doma do doma da bi mogli da djeci pružaju pomoć.

Jedan od najozbiljnijih problema od kojih boluje Klinički centar, prema našim izvorima, je šikaniranje ljekara od strane menadžmenta koji nemaju člansku kartu DPS-a. Posebno ako se ti ljekari usude da ukažu na probleme u Kliničkom centru i ponude koncepciju savremene organizacije rada. Kad nešto predlože to se, tvrde oni, shvata kao atak na upravu, a ne kao dobronamjeran savjet profesionalaca koji detaljno poznaju manjakvosti organizacije rada u Kliničkom centru. „Menadžment ne uvažava nijedan naš stručni predlog o uvođenju novih procedura i savremenih rješenja”, kaže naš sagovornik uz uslov anonimnosti. On napominje da su mnogi od ljekara imali priliku da svoje predloge, bar u kratkim susretima, direktno iznesu direktorici Kovačević, od nje dobiju obećanja da će to biti realizovano, ali na kraju od toga ne bude ništa.

Rodonačelnik ovakve prakse je, kažu naši sagovornici, bivši direktor Kliničkog centra Miomir Mugoša. Današnji menadžment je isklijao iz njegovog klana. „I danas u KCCG, kao i u Mugošino vrijeme, politički nepodobni ljekari često su marginalizovani”, napominju naši sagovornici.

Direktorica Kovačević, u izjavi za Monitor, tvrdi suprotno, a i negira da ljekari zbog lošeg tretmana odlaze iz KC.

,,Politička pripadnost ljekara nije preporuka za njihovu poziciju i rad. Prava i jedina preporuka je njihova stručnost i kvalitetni međuljudski odnosi i međukolegijalna saradnja. Ljekari će shodno životnim prilikama uvijek odlaziti u institucije i države koje će im pružiti bolju egzistenciju, što je i očekivano. Važno je znati da se jedan broj ljekara vraća u našu ustanovu nakon iskustava kroz koja prolaze”.

Prema našim izvorima, zbog nepodnošljivog stanja u Kliničkom centru mnogi ljekari su iz protesta otišli na – bolovanje. Direktorica Kovačević i to demantuje. „Veliki broj ljekara nije odsutan i na bolovanju. U aprilu od 511 njih 36 koristilo je odustvo s posla po osnovu bolovanja, od kojih devet doktorki po osnovu porodiljskog odustva, jedna radi održavanja trudnoće, dok su 26 ostala bolovanja. Nekada su bolovanja neopravdana radi mogućnosti veće zarade u dugim destinacijama (npr. boravkom na kruzerima, i sl.)”.

Kovačević kaže da je Klinički centar Crne Gore ustanova sa najvećim brojem zaposlenih u Crnoj Gori, ali priznaje da „većina njih nije zadovoljna svojim statusom i ličnim dohotkom”.

Ne znamo šta direktorica tačno podrazumijeva pod statusom, ali i naši sagovornici kažu da su ljekari, koji nisu članovi DPS-a, najviše nezadovoljni upravo statusom, odnosno što im zbog toga rukovodstvo Kliničkog centra omalovažava i stručnost i radni učinak.

Možda će se jednog dana pronaći i lijek da DPS-ova članska karta ne bude važnija od diplome.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo