Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO JE UBIJAN DUVANSKI KOMBINAT PODGORICA: Pljačka. I tačka

Objavljeno prije

na

Prošlost, sadašnjost i budućnost duvanske industrije u Crnoj Gori ostaje tajna. I one legalne, koja se ponajviše zahvaljujući višegodišnjem (ne)činjenjenju vlasti nalazi pred uništenjem. I ilegalne, čije se postojanje – i ako vidljivo golim okom – od strane iste te vlasti uporno, mada prilično neuspiješno, demantuje. Ili krije.

Poslije dana slavlja i veselja kojima je, krajem marta, obilježena jedna od najvećih kopnenih zaplijena ilegalnih duvanskih proizvoda u Evropi (vrijednost cigareta otkrivenih u ilegalnom magacinu na Karabuškom polju procijenjuje se na četiri miliona eura), još jedna epizoda priče o duvanskom švercu pada u zaborav. Krajem prošle nedjelje, nakon jednomjesečnog pritvora, iz zatvora u Spužu izašao je Isat Boljević, predsjednik borda direktora Novog duvanskog kombinata (NDK) i jedan od osumnjičenih za šverc zapijenjenih cigareta.

Samo koji dan kasnije, vladajuća većina u Skupštini Podgorice odbila je zahtjev 25 opozicionih odbornika da raspravlja i, kako je predloženo, raskine ugovor o dokapitalizaciji Novi duvanski kombinat i ugovor o upravljanju tim privrednim društvom sklopljen sa BMJ Industries, iz Dubaia.

Odbornicima DPS-a i njenih satelita kao alibi je poslužilo mišljenje gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića da, ,,u ovom trenutku”, nije svrsishodno raskidati ugovor iako druga strana (BMJ Industries) kasni sa realizacijom obećanih investicija. „Činjenica da su u remont mašina i na izgradnji nove zgrade uložena višemilionska sredstva”, kazao je Stijepović, „upućuje na opredijeljenost (investitora) da ovaj projekat realizuje na planirani i ugovoreni način”. Stijepović bi, kao neko ko je Skupštini prije 15 mjeseci predložio da, „po hitnom postupku”, usvoji sporne ugovore morao znati da se ovaj projekat više ne može realizovati na „planirani i ugovoreni način”. Da ne pominjemo optužbe za šverc koje su, ruku na srce, decenijama unazad postale opšte mjesto priče o Duvanskom kombinatu u Podgorici. Starom i Novom.

Iako opozicija u Podgorici najavljuje novu inicijativu i sazivanje vanredne sjednice na kojoj bi se razmatrao zahtjev za raskid ugovora sa BMJ Indistries, nema sumnje da će i lideri DPS-a sa jednakom upornošću štititi vlastite interese. O tome svjedoče makar dvije činjenice. Anketni odbor za prikupljanje informacija i činjenica o prodaji Duvanskog kombinata Podgorica usvojio je, sredinom prošle godine, predlog zaključaka u kojima se Skupštini preporučuje da „u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima” pozove nadležne da taj Ugovor proglase ništavnim, zbog kršenja Zakona o insolventnosti privrednih društava. „Takođe, razlog za ništavnost Ugovora postoji i u činjenici koju je Anketni odbor utvrdio, a to je da Ugovor i Sporazum o uslovima i načinu realizacije urbanističkog lokaliteta DKP sadrže odredbe koje su omogućile kupcu određene povoljnosti, a koje nijesu bile poznate u trenutku objavljivanja oglasa o javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti stečajnog dužnika DKP u stečaju”, dodaje se u zaključcima. Parlament se, međutim, do danas nije izjasnio o predloženim zaključcima Anketnog odbora.

„Podsjećam da je u tom slučaju Anketni odbor Skupštine, prvi i jedini put u prošlom skupštinskom sazivu, uspješno završio posao i predao Skupštini Izvještaj koji sadrži sve ono što je tužilaštvu i policiji neophodno za postupanje”, rekao je predsjednik Anketnog odbora Aleksandar Damjanović u nedavnom razgovoru za Monitor, napominjući kako očekivanje da bi nas Tužilaštvo uskoro moglo ,,iznenaditi” pokretanjem postupka zbog krivičnog djela namjernog prouzrokovanja stečaja, „pri čemu je recimo stečaj i privatizacija DKP-a, gotov predmet”.

To, izgleda, i nije tako lako. Prošlo je više od godinu kako su, po nalogu Specijalnog tužilaštva privođeni stečajni upravnik bivšeg DKP Veselin Raičević i nekadašnji direktor podgoričke Zetagradnje Miloš Stojanović zbog sumnji da su na nezakonit način zaključili ugovor o kupoprodaji većeg dijela nepokretne imovine Duvanskog. Po cijeni nešto većoj od 13 miliona eura. Iako je Zetagradnja, zapravo, tih 45 hiljada kvadrata građevinskog prostora i preko 20 hiljada kvadrata izgrađenog poslovnog prostora platila nekih sedam miliona. Toliko to izađe kada se u osnovnu cijenu uračunaju posebne povlastice obezbijeđene na zahtijev Zetagradnje. O čemu ostali potencjalni ponuđači nijesu imali pojma.

Raičević i Stojanović su iz pritvora izašli nakon par dana a Tužilaštvo od tada taji sudbinu istrage pokrenute po osnovu krivičnih prijava koje su podnijeli Udruženje za zaštitu manjinskih akcionara DKP-a i NVO MANS. Kuloarske priče kažu da su u Tužilaštvu sa ovim postupkom zastali zbog toga što se među prijavljenima nalazi i dio ovdašnje – bivše i sadašnje – političke kaste. Od nekadašnjeg premijera Igora Lukšića do bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše. Garnirano bivšim i sadašnjim ministrima: Branimirom Gvozdenovićem, Milutinom Simovićem, Brankom Vujovićem…

„Specijalno tužilaštvo ne podiže optužnicu u predmetu stečaja Duvanskog kombinata, jer bi njome morala biti obuhvaćena i lica koja su bila na odgovornim pozicijama”, ocijenio je nedavno Žarko Knežević, direktor Udruženja manjinskih akcionara DKP u pismu potpredsjedniku Vlade i ministru pravde Zoranu Pažinu, tražeći da se o pismu izjasne na sjednici Vlade. Bez odgovora.

(Ne)uplaćena cijena nije najveći problem ovog posla. Mnogo je bitnija činjenica da je stečajni upravnik, nezakonito, donio odluku o prodaji imovine DKP suprotno odredbama Zakona o insolventnosti privrednih društava, koje predviđaju da se imovina stečajnog dužnika ne može prodavati ako je ovaj podnio izjavu o namjeri da izvrši reorganizaciju do isteka roka uza potvrđivanje tog plana. Upravo se to desilo u Duvanskom.

DKP je, poslije nekih stotinak godina uspješnog poslovanja, otišao u stečaj u maju 2010. godine. Uvođenje stečaja inicirala je državna Elektroporivreda, zbog duga od nepunih 100 hiljada eura. U tom trenutku država je kao vlasnik i poslodavac u DKP-u radnicima te kompanije (tada ih je bilo 800) dugovala ,,devet plata, četiri regresa i 24 naknade za prevoz”. Istovremeno, država je i dobavljačima dugovala dva miliona eura, a svima nama – na ime neuplaćenih poreza i doprinosa – više od 30 miliona. ,,Iskazali smo više nego pravedan i odgovoran odnos prema zaposlenima kojih je tada bilo oko 800. Ponosan sam i na komunikaciju sa zaposlenima i predstavnicima sindikata”, zorio se pred članovima Anketnog odbora tadašnji i sadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović. Dok je njegov kolega, nekadašnji potpredsjednik Vlade Vujica Lazović tvrdio kako je država je, za pet godina od uvođenja stečaja u DKP imala „oko 50 miliona eura direktnih i indirektnih koristi”.

Prodaja imovine DKP izvršena je nepunih mjesec dana kasnije, iako su predstvanici DKP u Privrednom sudu najavili izradu plana reorganizacije preduzeća (kasnije prihvaćen). Za desetak dana koliko je pripremao prodaju placa na kome se nalazio Duvanski, stečajni upravnik je došao do tri vrijednosti imovine u posjedu preduzeća: jednu je utvrdila Centralna popisna komisija. Po njima su objekti DKP i plac na kome se nalaze bili vrijedni 25,5 miliona. Drugu je odredio stečajni upravnik (13,5 miliona). Treću cijenu, „informativnog karaktera” dao je angažovani procjenjivać – 13,2 miliona. Prodaja je oglašena u Pobjedi, na konkursu koji je bio otvoren osam dana.

Manjinski akcionari DKP godinama unazad pokušavaju poništiti ovaj ugovor. Bez uspijeha. Nakon što im je Vrhovni sud poništio prethodnu presudu, u Privrednom sudu je prije mjesec dana ponovo donijeta presuda kojom se odbacuje zahtijev za poništenje ovog kupoprodajnog ugovora. Čini se da je suština presude sudije Marijane Pavićević sadržana u paragrafu koji kaže da je samo jedna strana u poslu (stečajni upravnik) kršila zakon, pa će ugovor ostati na snazi, „a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosiće odgovarajuće posljedice”. Kako bi stečajni upravnik, stečajni sudija i Privredni sud mogli „snositi odgovarajuće posljedice” u poslu kojim su manjinski akcionari DKP ostali bez imovine vrijedne izmežu 13 i 25,5 miliona, dok je država „u procesu obezvrjeđivanja Duvanskog kombinata izgubila 500 – 600 miliona eura”, kako za Monitor računa Žarko Knežević? Ili je sve to već ukalkulisano u neku kombinaciju. Za pojedine dobitnu – ako ih ne uhvate.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo