DRUŠTVO
TAKSISTI PRIJETE ŠTRAJKOM UKOLIKO DRŽAVA NE POČNE DA PRIMJENJUJE ZAKON: Taksimetri na čekanju
Već više od deset godina Glavni grad asistira u stvaranju i širenju neregularnog taksi prevoza u Podgorici. Prethodni gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša je utabao puteve za neregularni taksi prevoz, a njegov nasljednik na toj funkciji Slavoljub Stijepović, nastavio po utabanoj stazi. Gradom voze desetine taksi vozila koja nemaju urednu dokumentaciju i tako obaraju cijenu prevoza. Građani su dobili najjeftiniji taksi prevoz u Evropi, a država zamijenila trome gradske autobuse, živahnim taksi vozilima. Zakon zabranjuje da se taksi prevozom obavlja funkcija gradskog prevoza, ali koga je za to briga. Ispada da je svima dobro, osim taksistima koji poštuju zakon.
Gradska uprava se ponaša po principu „i vuci siti i koze na broju”. Možda nekoliko stotina registrovanih taksista ne mogu uskočiti u ovu izreku, ali ko ih je tjerao da se drže zakona kao pijan plota. Oni su svoj problem više puta isticali gradskoj upravi. Uzalud. Zato su početkom aprila najavili da će otpočeti štrajk, tako što će svojim vozilima paralisati saobraćaj u Podgorici.
Najavi štrajka prethodila je odluka Poreske uprave da pod hitno naplati zaostala poreska potraživanja od regularnih taksista. To je ogromna suma koju većina nije u stanju da plati. Istovremeno, država i grad nemaju nikakvih zahtjeva prema neregularnim taksistima koji se i dalje drže u privilegovanom položaju. Sve ovo navelo je registrovane taksiste da formiraju sindikat i ukažu na probleme u kojima se nalaze.
,,Naša parola je – nema politike, a naša politika je pravo na život, pravo na rad i naše dostojanstvo koje je pogaženo do nogu”, kazao je na nedavno održanom sastanku Strukovnog sindikata taksista Crne Gore Vesko Bijelić, potpredsjednik sindikata.
Bijelić je kazao da imaju „pun gepek” dokaza za nelegalno taksiranje i da će ubrzo jedna advokatska kancelarija početi sa pisanjem krivičnih prijava na osnovu te dokumentacije. Najavljeno je i da će Sindikat nadležnim inspekcijama slati fotografije neregularnih taksi vozila. Čini se da su namjerno zatvorene oči organa lokalne samouprave natjerale taksiste da se uz svoju osnovnu djelatnost prihvate kamere i detektivskog posla, kako bi natjerali vlast da poštuje zakon.
Sindikat je kao najodgovornije za situaciju u kojoj se oni nalaze označio – Glavni grad, Poresku upravu i Komunalnu inspekciju.
„Poreska uprava uz sve šalje na adrese taksi preduzetnika poreska rešenja koja su proizvoljno sastavljena na iznose koji su mnogo veći od stvarnog duga”, kazao je Bijelić. I predsjednik Strukovnog sindikata taksista Crne Gore Boro Pavlović tvrdi da su Poreska rješenja obračunata na veći iznos u odnosu na realni dug. Poručuje da nijedan taksista ne ulazi u potpisivanje reprograma poreskih potraživanja, dok se postojeća rješenja Poreske uprave ne ponište i ne donesu nova, koja će predstavljati stvarno stanje poreskih dugovanja.
Pavlović apostrofira komunalnu inspekciju koja ,,zaustavlja regularne taksiste i piše im neosnovane prijave, uz obrazloženje da je to zato što smo se bunili”.
„Na drugoj strani se izvinjavaju divljim prevoznicima govoreći da ih nikad ne bi kontrolisali nego moraju zbog nas. Imena tih inspektora će biti objavljena. Imamo mnogo tih imena, nije samo Podgorica, to se događa i u drugim gradovima,” ističe on.
Taksista i član Strukovnog sindikata Ivan Kovačević kaže da i u samoj Komunalnoj inspekciji znaju da se u njihovim redovima nalaze korumpirani inspektori koji imaju svoja vozila u taksi udruženjima, kojima se vrši neregularni prevoz putnika. „Odgovorni iz Komunalne inspekcije su nam i sami rekli da su u saznanju da takvih ima”, tvrdi Kovačević.
Uz sve, Glavni grad, ocjenjuju u Sindikatu, pritisak na regularni taksi prevoz vrši najavama da će na ulice Podgorice „ubaciti od 200 do 500 taksi vozila, sve iz razloga da cijene vožnje ne bi bile povećane”.
Da li se radi samo o kupovini vremena i odlaganju štajka, u rešavanje problema taksista uključio se i sam gradonačelnik Slavoljub Stijepović. On je predložio da bi najbolji način za raspoznavanje regularnih taksi vozila bile registarske tablice sa PGTX oznakama. Stijepović je obećao da će lično ići u Ministarstvo unutrašnjuh poslova kako bi se izborio da cijene registarskih tablica sa TX oznakama ne budu planiranih 600 eura već najviše 50 eura. Kad već ne mogu da spriječe neregularne taksiste da voze, da ih označe.
Regularni taksisti imaju i primjedbu što se zakoni koji tretiraju usluge javnog prevoza, koji su po njima korektni, ne poštuju. Lokalna samouprava je obećala da će poštovati te zakone. Fino.
Tu nije kraj. Ministarstvo finansija i Poreska uprava su se u razgovorima sa predstavnicima Sindikata obavezali da će ubuduće pošteno raditi i donositi rješenja o stvarnom stanju poreskog duga. U civilizovanom svijetu se podrazumijeva da se zakon mora poštovati, a ovakva priznanja kršenja dovela bi do masovnih smjena odgovornih lica. Ništa od toga. Da je vječna.
Među samim taksistima postoji doza nepovjerenja u obećanja državnih organa, jer problemi ne datiraju od juče. Državni organi od starta znaju za probleme, ali su zatvarali oči pred njima. Vlastima je uz sve odgovaralo taksi sivo tržište iz političkih razloga. Tako su, između ostalog, kupovali socijalni mir. U taksi prevozu su, na regularan ili neregularan način, zaposlenje našle brojne žrtve tranzicije. Brojni su primjeri da ljudi sa fakultetskim diplomama, penzioneri, posebno penzioneri MUP-a i vojske, svoju egzistenciju rješavaju pružajući taksi usluge.
Štrajk regularnih taksista je u međuvremenu odložen za početak maja. Protestnih vožnji za sada nema.
Različiti tretman regularnih taksista
Strukovni sindikat taksi preduzetnika Crne Gore, primjećuje da Poreska uprava – Podgorica, različito tretira taksi preduzetnike i privredna društva koja se bave taksi prevozom. Od taksi preduzetnika se zahtijeva da izdaju račune u formi paragon bloka čija je prva stranica ovjerena pečatom Ministarstva finansija- Poreske uprave. Za Privredna društva koja se bave taksi djelatnošću, ne važi obavezno izdavanje paragon blokova, već oni treba da u svojim vozilima imaju fiskalne registar kase. Predsednik Strukovnog sindikata taksista Crne Gore Boro Pavlović kaže: ,,Privredna društva koja se bave taksi djelatnošću već 12 godina krše Zakon, jer nemaju fiskalne kase. Građani treba da znaju da su bili prevareni, jer oni dobiju fiskalni račun koji ne ide nigdje .” No, i među samim taksi preduzetnicima primjetna su raslojavanja. Početna nada da će se Strukovni sindikat taksista Crne Gore izboriti za bolji položaj licenciranih taksi preduzetnika, polako vene. Većina preduzetnika ne uočava da ima pozitivnih pomaka na terenu. Da taksisti ne dišu ,,jednim plućima”, osjeća se po tome što jedan dio njih nije ni uključen u sindikat, dok među ,,sindikalcima” ima onih koji naginju izlasku iz njega. Rukovodstvo sindikata u želji da homogenizuje članstvo obećava da će od 1. juna startovati sa novim taksi udruženjem koje će biti sastavljeno samo od taksi preduzetnika sindikalaca i da će ono imati punu zaštitu Strukovnog sindikata.
Ranko VOJVODIĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini