Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SPORENJA OKO PODIZANJA SPOMENIKA VOJVODI MIRKU PETROVIĆU: Odbornički obelisk

Objavljeno prije

na

Spomenik velikom vojovodi Mirku Petroviću još nije podigla vlast glavnog grada Crne Gore, ali mu već treću godinu odbornici podgoričkog parlamenta udarnički grade obelisk od politike, istorije, plemenskih nadgornjavanja i sličnih virtuelnih materijala.

Prema planu gradskih vlasti, spomen-obilježje vojvodi Mirku, ocu kralja Nikole, trebalo bi da bude postavljeno u junu u centru Podgorice. Biće izrađeno od kamena u vidu obeliska visine 10 metara sa postamentom: ,,Velikom vojvodi Mirku Petroviću (1820-1867) i crnogorskim junacima učesnicima oslobodilačkih ratova 1853, 1862, 1876-1878”.

Mirko Petrović Njegoš bio je brat knjaza Danila Petrovića Njegoša, svjetovnog poglavara Crne Gore, i otac knjaza/kralja Nikole. Bio je istaknuti junak, vojskovođa i predsjednik crnogorskog Senata.

Program podizanja spomen-obilježja usvojili su odbornici vladajuće koalicije DPS-LP-BS i SDP-a, a protiv su glasali opozicioni odbornici DF-a, SNP-a, DEMOS-a i SNP-a.

,,Imajući u vidu da je ličnost velikog vojvode Mirka Petrovića od izuzetnog istorijskog, državnog i društvenog značaja za Crnu Goru, kao i doprinos crnogorskih junaka učesnika pomenutih oslobodilačkih ratova, Glavni grad je inicirao podizanje spomenika po uzoru na prvobitni”, objašnjeno je iz Glavnog grada.

Spomenik vojvodi Mirku podignut je 1886. godine, ali je, nakon detronizacije dinastije Petrović, srušen 6. januara 1919. godine i, prema istorijskim izvorima, bačen u Moraču.

Odluka o podizanju novog obilježja revoltirala je dio građana Kuča i neke opozicione stranke.

Demos je prije nekolika dana pozvao vlast u Podgorici ,,da ne povređuje uspomenu na nevine žrtve” i da bi spomenik podsjećao Kuče ,,na tragične događaje poznate kao pohara Kuča”.

Neven Gošović, iz Demokrata, zatražio je od gradonačelnika Glavnog grada Slavoljuba Stijepovića da iz skupštinske procedure povuče predlog o podizanju spomen-obilježja.

Šef kluba odbornika Demokrata Vladimir Čađenović je prije dvije godine, tokom skupštinske rasprave, kazao da odluka o podizanju spomenika dijeli veliki broj građana i da to mnogi doživljavaju kao provokaciju.

Vojin Vuletić iz Demokratskog fronta predložio je da se raspiše referendum, kako bi se građani izjasnili da li žele spomenik. Ovih dana i potpredsjednik Nove srpske demokratije i poslanik DF-a Slaven Radunović takođe se založio za održavanje referenduma o postavljanju spomenika vojvodi Mirku.

Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović, u pismu odbornicima Skupštine Podgorice, poručio je da bi „donošenje odluke o podizanju spomenika dokazanom zlikovcu bila još jedna provokacija prema obespravljenom i poniženom srpskom narodu u Crnoj Gori”.

Protivnici podizanja spomenika citirali su razna dokumenta o tome da je vojvoda počinio zločin u Kučima, a osim toga potezani su i dokazi u stilu ,,kako mi je đed pričao”.

Sekretarka za kulturu i sport Nela Savković-Vukčević kazala je odbornicima na jednom zasijedanju lokalnog parlamenta da je Sekretarijat inicirao vraćanje spomenika vojvodi Mirku i Crnogorcima palim za oslobođenje Podgorice i Zete 1862. godine, ali ne u inat Kučima i pohari Kuča.

U saopštenju Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, izdatog još prije dvije godine, navodi se da je spomenik bio jedini te vrste u Crnoj Gori i da su o njemu pisali razni putopisci – Ludvik Kuba, Jozef Svatek, Alban fon Han i Oskar Šlipe. Obelisk ili piramida, kako su ga mještani zvali, stajao je ,,posred Podgorice” sve do 1918. godine ,,kada je srušen nakon tzv. Podgoričke skupštine čijim je odlukama nestala samostalna država Crna Gora, detronizovana dinastija Petrović Njegoš i ukinuta Crnogorska pravoslavna crkva”.

U saopštenju se takođe navodi da je spomenik, nakon podgoričke Skupštine, srušio Savo Fatić, a ne Kuči, i to po nalogu srpske vojske i policije, kome su se pridružile i pristalice bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije.

Zapis o rušenju spomenika, kako je saopštio Sekretarijat, ostavio je i srpski novinar i publicista Pantelije Jovović u tekstu Juriš na crnogorske spomenike, objavljen u beogradskom listu Balkan, 18. septembra 1922. godine.

Gradonačelnik Slavoljub Stijepović je tokom jedne rasprave kazao odbornicima da je on predlagač odluke o podizanju spomenika vojvodi Mirku i da je neće povući. „Ne predlažemo da se podiže spomenik, već ga vraćamo tamo gdje je stajao 32 godine i da u vaše i naše ime taj vandalski čin saniramo. Nije on srušen zbog 1856. godine, vać zato što je bio simbol crnogorske državnosti. Smetao je onima kojima je smetala Crna Gora”.

Ističući da ,,nema nigdje zapisano da je vojvoda okrvavio ruke” u zločinu od 1856. godine, Stijepović je rekao: ,,Vama smeta što se vraća ono što je vandalski porušeno i sve ono što će da dovede Crnu Goru na prag EU i NATO-a”.

Istoričar Novak Adžić, u izjavi za Monitor, ukazuje da rušenje spomenika velikom vojvodi Mirku Petroviću u Podgorici rječito govori kakva je zla sudbina snašla Crnu Goru poslije 1918. ,,Okupacione srpske vojne, policijske i civilne vlasti donijele su kriminalnu i varvarsku odluku da se sruši spomenik kojega je kralj Nikola podigao u slavu i čast crnogorskim junacima poginulim u ratu 1862. godine, kada se Crna Gora branila od druge najezde moćne vojske Omer-paše Latasa”, kaže Adžić.

Savo Fatić, rodom iz Rijeke Crnojevića, bio je potpredsjednik tzv. Podgoričke skupštine, koja je 13/26. novembra 1918. godine usvojila odluke, koje su donijeli beogradski Dvor i Vlada, o uništenju Crne Gore, o njenom prisajedinjenju Srbiji, o svrgavanju kralja Nikole i dinastije Petrović Njegoš s crnogorskog prijestola, o otimanju njihove imovine, brisanju nacionalne i državne slobode i tradicije crnogorskog naroda, kaže Adžić.

Da je Fatić bio saizvršitelj rušenja spomenika tvrdi u nikšićkom listu Slobodna misao od 25. oktobra 1936. godine i ministar kralja Nikole i Crne Gore Savo Vuletić.

,,To je i sam Fatić priznao u polemici sa Vuletićem iste godine, napisavši u Slobodnoj misli, od 22. novembra 1936. godine, da je on bio ideolog, planer rušenja spomenika, ali da ga fizički on nije rušio, ali je, ipak, u finalu te polemike, to priznao kad je napisao: ‘Mi smo ga srušili'”, kaže Adžić.

Predsjednik Uprаvnog odborа Udruženjа Vаsojevićа Vаso Zorаn Lakušić je negirao tvrdnje istoričara Novaka Adžića da je u rušenju spomenika vojvodi Mirku umiješan Savo Fatić.

O rušenju spomenika vojvodi Mirku pisao je u svojim zabilješkama i Nikola Zec (1900-1970), učesnik Božićnjeg ustanka decembra 1919, zelenaš i politički emigrant. U rukopisnoj zaostavštini, čiji je dio njegova porodica ustupila za objavljivanje Monitoru (feljton Zelenaši, Monitor, 7. oktobar 1994.), navodi se i ovo. Organizacija zvana Omladina je »odmah poslije sukoba kod Cetinja srušila spomenik u Podgorici, koji je bio podigao knjaz Nikola svome ocu Velikom Vojvodi Mirku Petroviću i Crnogorcima palim za oslobođenje Podgorice i Zete”.

Istoričar Šerbo Rastoder izjavio je prije dvije godine Vijestima da postoje zapisi o pohari Kuča prije 150 godina, ali nema dokaza da je to urađeno rukom vojvode Mirka Petrovića, koji je predvodio vojsku. Mirko se, kao tadašnji predstavnik države Crne Gore, obračunavao sa ,,separatističkim tendencijama na državnoj teritoriji u Kučima”, kazao je Rastoder.

,,Mirko Petrović, kao i svaki crnogorski vojvoda, zaslužuje da mu se podigne spomenik”, izjavio je Rastoder. On je ocijenio da su aktuelne priče oko Mirkovih djela ,,tendeciozno ideološki motivisane”, postavljajući zanimljivo pitanje: ,,Kako to dozvoliše Kuči da se sagradi spomenik Mirku Petroviću prije 150 godina”?

Njihovi potomci danas se svim silama bore da spriječe podizanje spomenika vojvodi Mirku, optužujući ga za neviđeni zločin prema stanovnicima Kuča

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo