Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMA OBRAZOVANJA: Olaka obećanja

Objavljeno prije

na

Ne patiše ministar prosvjete Damir Šehović od reklamiranja brzopotezne reforme obrazovanja. Po onome što se dosad čulo – što više izjava, to manje informacija.

Jedan od najupečatljivijih primjera je priča o smanjenju broja učenika u odjeljenjima. U stvarnosti se neke škole suočavaju sa ogromnim brojem učenika koje nemaju gdje da upišu. Monitorovi izvori objašnjavaju kako, na primjer, u OŠ „Radojica Perović” u Podgorici, dijete koje živi na sto metara od škole, nije moglo da se upiše jer već nakon 6-7 dana od početka upisa nije bio mjesta. U prvih deset dana upisano je 170 učenika što se nikada ranije nije desilo.

Usput, OŠ „Radojica Perović” napravljena je osamdesetih godina. To je montažni objekat koji je Italija donirala Crnoj Gori nakon zemljotresa. Ideja je bila da se koristi desetak godina. O kvalitetu njene gradnje svjedoče komšije kojie pamte da je sa škole ponekad znao da odleti krov. Sad kažu kako će je ,,proširivati”, ne bi li negdje smjestili djecu koja žive u novim naseljima – Bloku IX i City kvartu. Škola ,,Štampar Makarije” u Bloku pet takođe je prenatrpana. Toliko o planiranju.

Normalno, uvijek neko dođe na genijalnu ideju – na primjer da đacima iz Bloka IX organizuje prevoz do neke od gradskih škola u kojima je manja gužva. Gubljenje vremena, troškovi, maltretiranje djece. Nema veze. Kad se čovjek zamisli, možda bi bilo logično i da djeca iz Podgorice popune škole, na primjer, u Pljevljima ili Šavniku. Upoznali bi i domovinu.

Skraćena javna rasprava o izmjena zakona o obrazovanju je završena, u Zavodu za školstvo prave se novi predmetni programi. Javnost manje-više nema pojma o tome šta se zapravo radi. Čak i kad se desi da mu neko postavi konkretno pitanje ministar Šehović, vrlo uspješno objasni nešto drugo. Otprilike – biće sve to dobro.

Profesorica književnosti Božena Jelušić u izjavi za Monitor podsjeća da je prošla reforma podrazumijevala preispitivanje nastavnih planova i programa, prilagođavanje udžbenika, usaglašavanje sa dobrim praksama u svijetu nakon svakih šest godina. ,,Pravo pitanje je zbog čega je takav pristup izostao i kakvog smisla ima uporno počinjanje ‘od ledine'”, kaže Božena Jelušić.

Po njenim riječima, reforma obrazovnog sistema mora biti trajan proces, ali to ne podrazumijeva uvijek izmjenu zakona: „Nije nama zakonodavni okvir kriv zbog ‘dijagnoze’ koju već četvrti put dobijamo na PISA testiranju, već vrlo realne slabosti: kadrovski potencijali i oblici poučavanja, materijalno-tehnička ograničenja i kriza društvenog povjerenja, odnosno narušena vaspitna uloga škole”.

Profesorica Jelušić potvrđuje da se ne zna kakve tačno promjene očekuju učenike i nastavnike u srednjim školama, kao ni to kako će planovi i programi biti ,,rezani” u tačno određenom procentu i za ovako kratko vrijeme.

Na pitanje zašto prethodna reforma nije dala dobre rezultate Božena Jelušić kaže da je bila u prilici da vidi sa koliko su entuzijazma i posvećenosti mnogi nastavnici tada počeli da usvajaju nova znanja i nove pedagoške prakse. „Obećana decentralizacija sistema, međutim, nije nastavljena. Umjesto toga započela je i okončala se nova centralizacija koja je, figurativno rečeno, umrtvila sistem.”

U toku prethodnog reformskog procesa „zakazala” je posljednja i veoma važna karika – državni univerzitet, smatra profesorica Jelušić. Ona objašnjava kako su, da studenti ne bi otišli na privatne fakultete, enormno uvećane upisne kvote i nije bilo važno sa kakvim uspjehom i obrazovnim profilom učenici dolaze. Bilo je i opstrukcija vezanih za eksternu maturu, koja je dodatno otkrila brojne slabosti sistema – prepisivanje, administratore koji to omogućuju, tip i kvalitet pitanja i slično. Isto kao što univerzitet može optužiti niže obrazovne nivoe za loše znanje dolazećih studenata, isto tako su merkantilna orijentacija i opstrukcije univerziteta obesmišljavale kriterijum na nižim obrazovnim nivoima, pa se uobičajila pošalica „Da sam znao da je tako lako završiti fakultet, završio bih i srednju školu”.

Kako za osnovnu i srednju školu, tako i za fakultete važi da se zasad vidi uglavnom – zbrka. Kad završe tri godine studija, visokoškolci će postajati „bečelori”, a nakon pet „masteri”.

Trenutno se ne zna da li će studenti koji su ranije stekli diplomu specijaliste nakon četiri godine studija biti izjednačeni sa budućim ,,masterima” koji će studirati pet godina. Oni koji su prije Bolonje završili četvorogodišnje studije najvjerovatnije će postati ,,masteri” – i njima će biti „poklonjeno” 60 kredita odnosno jedna godina.

Diploma specijaliste bi na osnovu predloženog rješenja trebalo da se broji kao master i da tako bude vrednovana na tržištu rada.

Ali, 90 odsto postojećih sistematizacija, i u državnom i privatnom sektoru za visoku školsku spremu predviđa stepen VII1 (bečelor 240 kredita odnosno specijalista 240 kredita). I sve će ove sistematizacije morati da se mijenjaju, a poslodavci će dalje određivati gdje će definisati da traže VI stepen bečelora (180 kredita) ili master (300 kredita).

Ne zna se sa kojom diplomom će moći da se, na primjer, postane nastavnik ili polaže pravosudni ispit.

Na pitanje kako objašnjava ministrovu ,,olako obećanu brzinu” Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, za Monitor kaže kako je dobro da imamo konačno ministra koji pokazuje interesovanje i entuzijazam za svoj posao, ali da nije dobro da se brzo ulazi u vrlo sveobuhvatne procese bez adekvatne procjene stanja i posljedica koje te promjene donose, a sve kako bi se zapravo ozakonila reforma na UCG, koja je inače sprovedena bez otvorene akademske i šire rasprave.

„Mi u CGO-u nismo imali priliku da vidimo analize koje daju dovoljno materijala da se sa ovim zamajcem uđe u ovaj nivo izmjena i dopuna obrazovnih zakona i stoga brinemo da nam se to svima ne vrati kao boomerang kad dođe račun na naplatu. Dodatno, ostaje nam nejasno uporno odbijanje ministra da uključi u izmjene one odredbe koje povećavaju nivo transparentnosti finansijskog rukovođenja na UCG, a posebno imajući u vidu da će UCG postati sada mnogo veći korisnik budžetskih sredstava nego ranijih godina, kao i da se javno u cjelini objavljuju magistarske i doktorske teze akademskog osoblja na UCG i onih koji ta zvanja steknu na UCG a što bi bio efikasan doprinos borbi protiv brojnih do sada identifikovanih akademski nečasnih radnji”.

U CGO su saglasni sa mišljenjem stručnjaka koji tvrde da se trenutno aktuelne izmjene ne mogu nazvati reformom. „Reforma je proces, a ovo su intervencije, koje variraju od formalnih, preko promotivnih do onih koje su ozbiljnijeg karaktera. Ali, i te intervencije su morale privući mnogo više pažnje različitih zainteresovanih strana”, kaže Daliborka Uljarević.

Prošle godine, kada je u Hrvatskoj obustavljen rad na reformi obrazovanja, na ulice su izašli ljudi u dvanaest gradova. Samo u Zagrebu bilo ih je preko 40 hiljada. Ta vrsta zanimanja za obrazovanje kod nas je nezamisliva.

„Naš obrazovni sistem ne uči učenike i studente da kritički promišljaju, naprotiv – svaka se različitost u obrazovnom sistemu, od osnovnog do visokoškolskog, grubo kažnjava a rezultat jeste da imamo nedovoljno razvijenu građansku svijest o značaju ovakvih izmjena zakona”, kaže Uljarević. Po njenom mišljenju, dok ne budemo imali zdrav obrazovni sistem, oslobođen partijskih stega, ličnih nezajažljivih ambicija ali i sa uspostavljenim sistemom odgovornosti za kvalitet nastave i finansijsko rukovođenje, teško je očekivati da će taj sistem proizvoditi aktivne građane. „No, možda je i cilj onih koji ga oblikuju da učine da se građanin i građansko u Crnoj Gori nikada ne razvije na način koji može dovesti u pitanje dominantne projekte moći”.

I tako. Sve vodi tome da je jedino razumno što možete učiniti za svoju djecu – omogućiti im da pobjegnu. Što dalje od ovakvog stanja i obrazovanja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo