Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMA OBRAZOVANJA: Olaka obećanja

Objavljeno prije

na

Ne patiše ministar prosvjete Damir Šehović od reklamiranja brzopotezne reforme obrazovanja. Po onome što se dosad čulo – što više izjava, to manje informacija.

Jedan od najupečatljivijih primjera je priča o smanjenju broja učenika u odjeljenjima. U stvarnosti se neke škole suočavaju sa ogromnim brojem učenika koje nemaju gdje da upišu. Monitorovi izvori objašnjavaju kako, na primjer, u OŠ „Radojica Perović” u Podgorici, dijete koje živi na sto metara od škole, nije moglo da se upiše jer već nakon 6-7 dana od početka upisa nije bio mjesta. U prvih deset dana upisano je 170 učenika što se nikada ranije nije desilo.

Usput, OŠ „Radojica Perović” napravljena je osamdesetih godina. To je montažni objekat koji je Italija donirala Crnoj Gori nakon zemljotresa. Ideja je bila da se koristi desetak godina. O kvalitetu njene gradnje svjedoče komšije kojie pamte da je sa škole ponekad znao da odleti krov. Sad kažu kako će je ,,proširivati”, ne bi li negdje smjestili djecu koja žive u novim naseljima – Bloku IX i City kvartu. Škola ,,Štampar Makarije” u Bloku pet takođe je prenatrpana. Toliko o planiranju.

Normalno, uvijek neko dođe na genijalnu ideju – na primjer da đacima iz Bloka IX organizuje prevoz do neke od gradskih škola u kojima je manja gužva. Gubljenje vremena, troškovi, maltretiranje djece. Nema veze. Kad se čovjek zamisli, možda bi bilo logično i da djeca iz Podgorice popune škole, na primjer, u Pljevljima ili Šavniku. Upoznali bi i domovinu.

Skraćena javna rasprava o izmjena zakona o obrazovanju je završena, u Zavodu za školstvo prave se novi predmetni programi. Javnost manje-više nema pojma o tome šta se zapravo radi. Čak i kad se desi da mu neko postavi konkretno pitanje ministar Šehović, vrlo uspješno objasni nešto drugo. Otprilike – biće sve to dobro.

Profesorica književnosti Božena Jelušić u izjavi za Monitor podsjeća da je prošla reforma podrazumijevala preispitivanje nastavnih planova i programa, prilagođavanje udžbenika, usaglašavanje sa dobrim praksama u svijetu nakon svakih šest godina. ,,Pravo pitanje je zbog čega je takav pristup izostao i kakvog smisla ima uporno počinjanje ‘od ledine'”, kaže Božena Jelušić.

Po njenim riječima, reforma obrazovnog sistema mora biti trajan proces, ali to ne podrazumijeva uvijek izmjenu zakona: „Nije nama zakonodavni okvir kriv zbog ‘dijagnoze’ koju već četvrti put dobijamo na PISA testiranju, već vrlo realne slabosti: kadrovski potencijali i oblici poučavanja, materijalno-tehnička ograničenja i kriza društvenog povjerenja, odnosno narušena vaspitna uloga škole”.

Profesorica Jelušić potvrđuje da se ne zna kakve tačno promjene očekuju učenike i nastavnike u srednjim školama, kao ni to kako će planovi i programi biti ,,rezani” u tačno određenom procentu i za ovako kratko vrijeme.

Na pitanje zašto prethodna reforma nije dala dobre rezultate Božena Jelušić kaže da je bila u prilici da vidi sa koliko su entuzijazma i posvećenosti mnogi nastavnici tada počeli da usvajaju nova znanja i nove pedagoške prakse. „Obećana decentralizacija sistema, međutim, nije nastavljena. Umjesto toga započela je i okončala se nova centralizacija koja je, figurativno rečeno, umrtvila sistem.”

U toku prethodnog reformskog procesa „zakazala” je posljednja i veoma važna karika – državni univerzitet, smatra profesorica Jelušić. Ona objašnjava kako su, da studenti ne bi otišli na privatne fakultete, enormno uvećane upisne kvote i nije bilo važno sa kakvim uspjehom i obrazovnim profilom učenici dolaze. Bilo je i opstrukcija vezanih za eksternu maturu, koja je dodatno otkrila brojne slabosti sistema – prepisivanje, administratore koji to omogućuju, tip i kvalitet pitanja i slično. Isto kao što univerzitet može optužiti niže obrazovne nivoe za loše znanje dolazećih studenata, isto tako su merkantilna orijentacija i opstrukcije univerziteta obesmišljavale kriterijum na nižim obrazovnim nivoima, pa se uobičajila pošalica „Da sam znao da je tako lako završiti fakultet, završio bih i srednju školu”.

Kako za osnovnu i srednju školu, tako i za fakultete važi da se zasad vidi uglavnom – zbrka. Kad završe tri godine studija, visokoškolci će postajati „bečelori”, a nakon pet „masteri”.

Trenutno se ne zna da li će studenti koji su ranije stekli diplomu specijaliste nakon četiri godine studija biti izjednačeni sa budućim ,,masterima” koji će studirati pet godina. Oni koji su prije Bolonje završili četvorogodišnje studije najvjerovatnije će postati ,,masteri” – i njima će biti „poklonjeno” 60 kredita odnosno jedna godina.

Diploma specijaliste bi na osnovu predloženog rješenja trebalo da se broji kao master i da tako bude vrednovana na tržištu rada.

Ali, 90 odsto postojećih sistematizacija, i u državnom i privatnom sektoru za visoku školsku spremu predviđa stepen VII1 (bečelor 240 kredita odnosno specijalista 240 kredita). I sve će ove sistematizacije morati da se mijenjaju, a poslodavci će dalje određivati gdje će definisati da traže VI stepen bečelora (180 kredita) ili master (300 kredita).

Ne zna se sa kojom diplomom će moći da se, na primjer, postane nastavnik ili polaže pravosudni ispit.

Na pitanje kako objašnjava ministrovu ,,olako obećanu brzinu” Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, za Monitor kaže kako je dobro da imamo konačno ministra koji pokazuje interesovanje i entuzijazam za svoj posao, ali da nije dobro da se brzo ulazi u vrlo sveobuhvatne procese bez adekvatne procjene stanja i posljedica koje te promjene donose, a sve kako bi se zapravo ozakonila reforma na UCG, koja je inače sprovedena bez otvorene akademske i šire rasprave.

„Mi u CGO-u nismo imali priliku da vidimo analize koje daju dovoljno materijala da se sa ovim zamajcem uđe u ovaj nivo izmjena i dopuna obrazovnih zakona i stoga brinemo da nam se to svima ne vrati kao boomerang kad dođe račun na naplatu. Dodatno, ostaje nam nejasno uporno odbijanje ministra da uključi u izmjene one odredbe koje povećavaju nivo transparentnosti finansijskog rukovođenja na UCG, a posebno imajući u vidu da će UCG postati sada mnogo veći korisnik budžetskih sredstava nego ranijih godina, kao i da se javno u cjelini objavljuju magistarske i doktorske teze akademskog osoblja na UCG i onih koji ta zvanja steknu na UCG a što bi bio efikasan doprinos borbi protiv brojnih do sada identifikovanih akademski nečasnih radnji”.

U CGO su saglasni sa mišljenjem stručnjaka koji tvrde da se trenutno aktuelne izmjene ne mogu nazvati reformom. „Reforma je proces, a ovo su intervencije, koje variraju od formalnih, preko promotivnih do onih koje su ozbiljnijeg karaktera. Ali, i te intervencije su morale privući mnogo više pažnje različitih zainteresovanih strana”, kaže Daliborka Uljarević.

Prošle godine, kada je u Hrvatskoj obustavljen rad na reformi obrazovanja, na ulice su izašli ljudi u dvanaest gradova. Samo u Zagrebu bilo ih je preko 40 hiljada. Ta vrsta zanimanja za obrazovanje kod nas je nezamisliva.

„Naš obrazovni sistem ne uči učenike i studente da kritički promišljaju, naprotiv – svaka se različitost u obrazovnom sistemu, od osnovnog do visokoškolskog, grubo kažnjava a rezultat jeste da imamo nedovoljno razvijenu građansku svijest o značaju ovakvih izmjena zakona”, kaže Uljarević. Po njenom mišljenju, dok ne budemo imali zdrav obrazovni sistem, oslobođen partijskih stega, ličnih nezajažljivih ambicija ali i sa uspostavljenim sistemom odgovornosti za kvalitet nastave i finansijsko rukovođenje, teško je očekivati da će taj sistem proizvoditi aktivne građane. „No, možda je i cilj onih koji ga oblikuju da učine da se građanin i građansko u Crnoj Gori nikada ne razvije na način koji može dovesti u pitanje dominantne projekte moći”.

I tako. Sve vodi tome da je jedino razumno što možete učiniti za svoju djecu – omogućiti im da pobjegnu. Što dalje od ovakvog stanja i obrazovanja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo