MONITORING
Ko je ko u Keljmendijevom carstvu
Šema klana kosovskog bosa Nasera Keljmendija (54), koju je specijalno za Monitor napravio dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije, pokazuje da ova „porodica” okuplja od pet do osam hiljada članova, i predstavlja dio najjače albanske kriminalne familije na Balkanu. Izvor iz policije objašnjava da je ovih, u šemi navedenih, oko šezdeset imena samo dio Keljmendijevih saradnika, koji svi pojedinačno za sobom povlače po još stotinu imena.
„Ovo bi bila neka najuža šema bliskih saradnika Nasera Keljmendija koju je moguće objaviti u ovom trenutku. Operativni podaci govore da je ta šema mnogo veća, ali sva imena ne mogu biti pomenuta usljed nedostatka potpunih dokaza”, kaže policijski službenik.
Tako je, na primjer, kada se radi o Crnoj Gori, u šemi naveden samo jedan broj kriminalaca iz takozvanih rožajskih kriminalnih grupacija.
„U ovoj šemi nijesu pomenuti mnogi crnogorski državljani za koje se zna da imaju vrlo bliske kontakte sa Naserom Keljmendijem. Kada bi bilo dovoljno dokaza, u šemi bi se samo iz Crne Gore našlo makar sto Keljmendijevih najbližih saradnika, dok bi onih koji rade za njega, od kriminalaca, raznih biznismena i političara, bilo i pet puta više”, kaže Monitorov izvor iz policije.
Dan je objavio listinge Keljmendijevih telefonskih razgovora od 2008. do 2010. godine, odnosno ukupno hiljadu poziva i petsto SMS poruka, iz kojih je se vidi da je ostvarivao kontakte sa poslanikom Mehmetom Zenkom, šefom DPS-a Ulcinja Lorom Nrekićem, bivšim gradonačelnikom Ulcinja Gzimom Hajdinagom, načelnikom policije u tom gradu Rudolfom Elezovićem, direktorom katastra Dževdetom Čaprićem, funkcionerom Agencije za nacionalnu bezbjednost Duškom Golubovićem, ali i sa optuženim za saizvršilaštvo u ubistvu Duška Jovanovića, Damirom Mandićem.
Prema listingu prisluškivanih razgovora Keljmendi je bio u telefonskoj komunikaciji i sa vlasnikom kafea Grand Rankom Ubovićem. U zgradi iza ovog kafea, kao što je poznato, Keljmendi ima stan u Podgorici.
„Upravo u ovom kafeu Naser Keljmendi je viđen kako ispija piće sa jednim visokopozicioniranim političarom, koji se povezuje i sa biznisom. Interesantno je da u objavljenim listinzima nema toga imena. To je skoro nemoguće”, kaže Monitorov policijski izvor.
On objašnjava da Keljmendi ima više telefona, čiji brojevi su poznati, te da bi se listingom i tih telefona došlo do još mnogo osoba iz Crne Gore koje imaju komunikaciju sa Keljmendijem.
„Takođe treba znati da neki od razgovora nijesu mogli biti registrovani pošto su i sa jedne i sa druge strane korišćeni takozvani kodirani telefoni, koji ne ostavljaju tragove niti mogu da se prisluškuju”, kaže dobro obaviješteni izvor.
Za predsjednika PZP i člana skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojšu Medojevića činjenica da je objavljen i ovakav listig poziva Nasera Keljmedija govori da je on već dugo na meti istražnih organa, ali da je neko blokirao istragu protiv kosovskog narkobosa. Medojević je izrazio otvorenu sumnju da je to učinio ministar inostranih poslova Milan Roćen „i ekipa iz Granda”, i zbog toga zatražio kontrolno saslušanje čelnika policije, ANB i tužilaštva.
„Sasvim je izvjesno da je ovo slučaj krupne ribe i da su pojedini profesionalci iz policije, ANB ili tužilaštva, suočeni sa blokadom u istrazi od strane Roćena, možda i Veselina Veljovića i Duška Markovića, odlučili da medijima dostave listing kako bi ukazali na veze organizovanog kriminala sa državnim strukturama. Postavlja se pitanje zašto to nije procesuirano i dovedeno do kraja”, rekao je Medojević.
Roćen nije želio da komentariše ove optužbe, rekavši da „ni Medojević ni njegove izjave ne zaslužuju bilo kakav komentar”.
Keljmendi prirodom „posla” kojim se bavi često prolazi kroz Crnu Goru. Mediji su odavno objavili da se on nalazi na čelu najmoćnije kriminalne grupacije na Balkanu koja kontroliše prodaju heroina i kokaina i da poslove vodi iz sarajevskog hotela Casa grande na Ilidži, čiji je vlasnik, kao i iz Peći.
Prema izvoru iz crnogorske policije na vrhu kriminalne piramide Nasera Keljmendija, kao njegove desne ruke, su Ramiz Murići, Redžep Džeko Keljmendi, Mehmed Sadrija, Sadik Murići, Hisen Kurtbogaj, Skender Murići, Ahmed Mala i Muhamed Ali Gaši zvani Žuti”, kaže policijski izvor.
Monitorov izvor navodi da među Keljmendijevim ljudima veliki uticaj u Crnoj Gori ima klan braće Osmani – Burima, Baškima i Ćazima, poznatijeg pod nadimkom Feliks, i da taj klan, zapravo, kontroliše crnogorsko podzemlje
Pod Keljmendijevom kontrolom je i porodični klan Murići, preko kojeg pipci Keljmendijeve hobotnice stižu i do SAD.
,,Sadik Murići i Elvir Murići su u Americi pod direktnim nadzorom Skendera Keljmendija. Skender u Bruklinu kontroliše prodaju droge i oružja”, tvrdi policijski izvor.
Ispod klana Murići nalazi se još nekoliko manjih porodičnih klanova, takođe u službi Keljmendija, kao što su Lajci, Bajrami i Ljuca. Ovi klanovi, opet porodičnim vezama, u direktnoj su sprezi sa mafijom u zapadnoj Evropi.
Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu ukazao na činjenicu da nije samo Keljmendi poslovima vezan za Crnu Goru, već da su to i mnogi drugi kosovski kriminalci iz njegovog klana. Bilo da je u pitanju šverc droge, oružja, drvne građe, cigara, nafte i druge akcizne robe, ili trafiking. Svi švercerski putevi i tragovi manjih kriminalnih grupa vodili su do Keljmendija kao krovne figure.
Nedavno je objavljeno da je protiv Nasera Keljmendija povedena međunarodna istraga koju predvodi Federalni istražni biro (FBI), kao i da su u finansijsku istragu protiv njega uključena i država tužilaštva Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Značajan broj Keljmendijevih ključnih saradnika do sada je ,,padao” i bivao po zatvorima, ali nikada trag nije doveo do Keljmendija. Monitorov izvor objašnjava da je to zbog zavjeta ćutanja i bese, ali i Keljmendijeve inteligencije. Zbog toga je, kaže naš izvor, vrlo teško naći nekog svjedoka pokajnika koji bi nakon hapšenja progovorio, kao što je to u slučaju Šarić.
Keljmendiju, koji je do nedavno redovno i nesmetano boravio u Crnoj Gori, gdje mu je u svakom trenutku bilo na raspolaganju desetak automobila od kojih se neki vode na crnogorske državljane, očigledno je dat signal da se skloni. Pitanje je samo gdje može da ode. Tamo gdje su njegovi crnogorski prijatelji i saradnici Safet Kalić i Darko Šarić?
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000
Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.
Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.
Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.
Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.
Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada. ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Prođu li naredni popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate
Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.
Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.
Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad, dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.
“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca. Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio
Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri Demokratskog fronta, tada opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.
Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina. Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.
Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.
Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.
Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
ZAŠTO GUBIMO STOTINE MILIONA IZ EVROPSKIH FONDOVA: Partijska pamet
PLJEVALJSKA DF VLAST – ČUVARI NAJGORE ĐUKANOVIĆEVE BAŠTINE: Srpstvo buja dok grad propada
SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš
-
FOKUS3 sedmiceUZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmiceMIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmiceŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
Izdvojeno1 sedmicaVESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
INTERVJU3 sedmiceMILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
INTERVJU1 sedmicaDR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
-
DRUŠTVO2 sedmiceDRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to
-
DRUŠTVO3 sedmiceKO ĆE DA PLATI 300.000 EURA: Sječa direktora škola dolazi na naplatu