Povežite se sa nama

MONITORING

Ko je ko u Keljmendijevom carstvu

Objavljeno prije

na

Šema klana kosovskog bosa Nasera Keljmendija (54), koju je specijalno za Monitor napravio dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije, pokazuje da ova „porodica” okuplja od pet do osam hiljada članova, i predstavlja dio najjače albanske kriminalne familije na Balkanu. Izvor iz policije objašnjava da je ovih, u šemi navedenih, oko šezdeset imena samo dio Keljmendijevih saradnika, koji svi pojedinačno za sobom povlače po još stotinu imena.

„Ovo bi bila neka najuža šema bliskih saradnika Nasera Keljmendija koju je moguće objaviti u ovom trenutku. Operativni podaci govore da je ta šema mnogo veća, ali sva imena ne mogu biti pomenuta usljed nedostatka potpunih dokaza”, kaže policijski službenik.

Tako je, na primjer, kada se radi o Crnoj Gori, u šemi naveden samo jedan broj kriminalaca iz takozvanih rožajskih kriminalnih grupacija.

„U ovoj šemi nijesu pomenuti mnogi crnogorski državljani za koje se zna da imaju vrlo bliske kontakte sa Naserom Keljmendijem. Kada bi bilo dovoljno dokaza, u šemi bi se samo iz Crne Gore našlo makar sto Keljmendijevih najbližih saradnika, dok bi onih koji rade za njega, od kriminalaca, raznih biznismena i političara, bilo i pet puta više”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Dan je objavio listinge Keljmendijevih telefonskih razgovora od 2008. do 2010. godine, odnosno ukupno hiljadu poziva i petsto SMS poruka, iz kojih je se vidi da je ostvarivao kontakte sa poslanikom Mehmetom Zenkom, šefom DPS-a Ulcinja Lorom Nrekićem, bivšim gradonačelnikom Ulcinja Gzimom Hajdinagom, načelnikom policije u tom gradu Rudolfom Elezovićem, direktorom katastra Dževdetom Čaprićem, funkcionerom Agencije za nacionalnu bezbjednost Duškom Golubovićem, ali i sa optuženim za saizvršilaštvo u ubistvu Duška Jovanovića, Damirom Mandićem.

Prema listingu prisluškivanih razgovora Keljmendi je bio u telefonskoj komunikaciji i sa vlasnikom kafea Grand Rankom Ubovićem. U zgradi iza ovog kafea, kao što je poznato, Keljmendi ima stan u Podgorici.

„Upravo u ovom kafeu Naser Keljmendi je viđen kako ispija piće sa jednim visokopozicioniranim političarom, koji se povezuje i sa biznisom. Interesantno je da u objavljenim listinzima nema toga imena. To je skoro nemoguće”, kaže Monitorov policijski izvor.

On objašnjava da Keljmendi ima više telefona, čiji brojevi su poznati, te da bi se listingom i tih telefona došlo do još mnogo osoba iz Crne Gore koje imaju komunikaciju sa Keljmendijem.

„Takođe treba znati da neki od razgovora nijesu mogli biti registrovani pošto su i sa jedne i sa druge strane korišćeni takozvani kodirani telefoni, koji ne ostavljaju tragove niti mogu da se prisluškuju”, kaže dobro obaviješteni izvor.

Za predsjednika PZP i člana skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojšu Medojevića činjenica da je objavljen i ovakav listig poziva Nasera Keljmedija govori da je on već dugo na meti istražnih organa, ali da je neko blokirao istragu protiv kosovskog narkobosa. Medojević je izrazio otvorenu sumnju da je to učinio ministar inostranih poslova Milan Roćen „i ekipa iz Granda”, i zbog toga zatražio kontrolno saslušanje čelnika policije, ANB i tužilaštva.

„Sasvim je izvjesno da je ovo slučaj krupne ribe i da su pojedini profesionalci iz policije, ANB ili tužilaštva, suočeni sa blokadom u istrazi od strane Roćena, možda i Veselina Veljovića i Duška Markovića, odlučili da medijima dostave listing kako bi ukazali na veze organizovanog kriminala sa državnim strukturama. Postavlja se pitanje zašto to nije procesuirano i dovedeno do kraja”, rekao je Medojević.

Roćen nije želio da komentariše ove optužbe, rekavši da „ni Medojević ni njegove izjave ne zaslužuju bilo kakav komentar”.

Keljmendi prirodom „posla” kojim se bavi često prolazi kroz Crnu Goru. Mediji su odavno objavili da se on nalazi na čelu najmoćnije kriminalne grupacije na Balkanu koja kontroliše prodaju heroina i kokaina i da poslove vodi iz sarajevskog hotela Casa grande na Ilidži, čiji je vlasnik, kao i iz Peći.

Prema izvoru iz crnogorske policije na vrhu kriminalne piramide Nasera Keljmendija, kao njegove desne ruke, su Ramiz Murići, Redžep Džeko Keljmendi, Mehmed Sadrija, Sadik Murići, Hisen Kurtbogaj, Skender Murići, Ahmed Mala i Muhamed Ali Gaši zvani Žuti”, kaže policijski izvor.

Monitorov izvor navodi da među Keljmendijevim ljudima veliki uticaj u Crnoj Gori ima klan braće Osmani – Burima, Baškima i Ćazima, poznatijeg pod nadimkom Feliks, i da taj klan, zapravo, kontroliše crnogorsko podzemlje

Pod Keljmendijevom kontrolom je i porodični klan Murići, preko kojeg pipci Keljmendijeve hobotnice stižu i do SAD.

,,Sadik Murići i Elvir Murići su u Americi pod direktnim nadzorom Skendera Keljmendija. Skender u Bruklinu kontroliše prodaju droge i oružja”, tvrdi policijski izvor.

Ispod klana Murići nalazi se još nekoliko manjih porodičnih klanova, takođe u službi Keljmendija, kao što su Lajci, Bajrami i Ljuca. Ovi klanovi, opet porodičnim vezama, u direktnoj su sprezi sa mafijom u zapadnoj Evropi.

Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu ukazao na činjenicu da nije samo Keljmendi poslovima vezan za Crnu Goru, već da su to i mnogi drugi kosovski kriminalci iz njegovog klana. Bilo da je u pitanju šverc droge, oružja, drvne građe, cigara, nafte i druge akcizne robe, ili trafiking. Svi švercerski putevi i tragovi manjih kriminalnih grupa vodili su do Keljmendija kao krovne figure.

Nedavno je objavljeno da je protiv Nasera Keljmendija povedena međunarodna istraga koju predvodi Federalni istražni biro (FBI), kao i da su u finansijsku istragu protiv njega uključena i država tužilaštva Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Značajan broj Keljmendijevih ključnih saradnika do sada je ,,padao” i bivao po zatvorima, ali nikada trag nije doveo do Keljmendija. Monitorov izvor objašnjava da je to zbog zavjeta ćutanja i bese, ali i Keljmendijeve inteligencije. Zbog toga je, kaže naš izvor, vrlo teško naći nekog svjedoka pokajnika koji bi nakon hapšenja progovorio, kao što je to u slučaju Šarić.

Keljmendiju, koji je do nedavno redovno i nesmetano boravio u Crnoj Gori, gdje mu je u svakom trenutku bilo na raspolaganju desetak automobila od kojih se neki vode na crnogorske državljane, očigledno je dat signal da se skloni. Pitanje je samo gdje može da ode. Tamo gdje su njegovi crnogorski prijatelji i saradnici Safet Kalić i Darko Šarić?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo