Povežite se sa nama

MONITORING

Ko švercuje i ko zarađuje

Objavljeno prije

na

uob-dkpg

Brod sa 53.760.000 cigareta marke Kleopatra koje su grčke vlasti kao švercovane zaplijenile krajem prošle godine u luci Krismos, na putu iz Bara za Libiju, o čemu je nedavno izvijestili i naši mediji, tek su dio mjesečne proizvodnje Kleopatre u Duvanskom kombinatu Podgorica (DKP) u stečaju. Kuda ide ta proizvodnja i ko ima koristi od toga, misterija je.

Prema informacijama Monitora, policija je konačno upala i počela istragu. Šta će od svega biti i šta istražuju ostaje da se vidi. Sigurno je međutim da je neko moćan svih ovih godina štitio sumnjive poslove u ovoj fabrici.

,,DKP mjesečno proizvede oko 180 tona cigareta Kleopatre, ali i drugih misterioznih brendova. Iz Duvanskog se čak ne smije iznijeti ni škart, da se ne bi saznalo šta se unutra proizvodi”, kaže za Monitor Žarko Knežević, predsjednik Udruženja manjinskih akcionara DKP. Preračunato u paklice, ispada da DKP u stečaju proizvodi oko devet miliona kutija mjesečno”. Ako se uzme da se jedna kutija proda za najmanje 35 centi, imajući u vidu da se u DKP proizvodi za 26 centi po paklici, Duvanski mjesečno zaradi minimum oko tri i po miliona eura”.

To znači da Duvanski u stečaju godišnje zaradi najmanje oko 40 miliona eura. Ko stavlja te novce u džep? DKP je za prošlu godinu prijavio gubitak od dva i po miliona eura. Kako?

Isto pitanje nedavno je u parlamentu uputio ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću poslanik SNP Velizar Kaluđerović. Kaluđerović je ukazao da osim zarada za 200 radnika, Duvanski nema nikakvih dodatnih troškova, pošto je između ostalog kada je ušao u stečaj rasprodata sva imovina fabrike.

Prema finansijskom izvještaju, DKP je 2012. za zarade izdvojio nešto preko dva miliona eura, skoro duplo manje od mjesečne zarade. Gdje onda završava profit?

,,U Duvanski ne sigurno, pretpostavljam na inostrane račune”, kaže za Monitor Knežević.,,Radnicima se duguju dvije plate, iako novca ima. Tako ih disciplinuju i pripremaju za konačni scenario” .

Knežević odavno upozorava da su gubici DKP fiktivni i da su oni dio scenarija duvanskog lobija da na štetu manjinskih akcionara i uz pomoć vlasti DKP gurne u likvidaciju, a sa njegovom opremom i imovinom nastavi unosni posao u Novom duvanskom kombinatu (NDKP). NDKP su Vlada i Opština Podgorica osnovali nakon sto je Duvanski uveden u stečaj zbog duga od 100 hiljada eura prema EPCG, iako su mnogo veći dužnici EPCG nastavljali da posluju. Na taj način manjinski akcionari koji posjeduju čak 49 posto akcija istjerani su iz igre, ostali bez svoje imovine, koju teško mogu da povrate iz opustošene stečajne mase.

NDKP je nedavno preuzeo konzorcijum tek osnovanih i anonimnih kompanija bez iskustva u duvanskoj proizvodnji, ali povezanih sa Branislavom Mićunovićem i Svetozarom Marovićem što ukazuje na osnovanu sumnju da Šelzijeva lista legalizuje posao, o čemu je Monitor već pisao. Mićunović je Đukanovićev prijatelj sa itaijanske potjernice za šverc cigareta. Šelzi, italijanski tužilac je kao šefa organizovane skupine koja je švercovala cigarete označio crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Novi vlasnici NDKP uz blagoslov vlasti već kasne sa preuzetim obavezama. Rok da uplate 7, 1 miliona eura koliko je dogovoreno pomjeren je za kraj avgusta.

Dok je DKP u stečaju prikazivao gubitke, Kleopatra je punom parom izvožena. Brod koji je krajem prošle godine, nakon dojave britanskog diplomate da se radi o krijumčarenju, uhvaćen u Grčkoj nije jedini tovar Kleopatre proizveden u Duvanskom koji je iz Bara pošao za Libiju.

Tokom suđenja u Grčkoj, izvještavali su tamošnji mediji, saopšteno je da su samo tokom nekoliko posljednjih mjeseci 2012. četiri tovara Kleopatre iz Bara pošla u Libiju. Sud je utvrdio i posebno ukazao na to da se na paklicama Kleopatre koje su zaplijenjene u luci Krismos ne nalazi ime kompanije FZE Liberty za koju navodno Duvanski proizvodi Kleopatru. Utvrđeno je da je na paklicama pisalo da su cigarete proizvedene u Egiptu, kao i ime kompanije Eastern company koja inače proizvodi ovaj brend i koja je još ranije najavila tužbu odgovornih, tvrdeći da nikome nije dala licencu za proizvodnju Kleopatre. U izvještaju Svjetske carinske organizacije za 2012. jasno se navodi da se radilo o krijumčarenoj robi, iako uprava DKP tvrdi da je ta roba neosnovano zaplijenjena, te da je kasnije poslata na odredište.

Pravni zastupnik FZE Liberty na sudu u Grčkoj nije priložio licencu te kompanije za proizvodnju Kleopatre, pišu grčki mediji. Licenci je kako je tvrdio navodno bio istekao rok. Ovdašnji mediji su već objavili da kompanija FZE LIberty ne postoji u privrednom registru UAE, bar ne kao kompanija koja se bavi proizvodnjom duvana.

Čitav posao ne bi bio moguć da Vlada nije inicirala dopune Zakona o akcizama koji su „po skraćenom postupku” usvojene u Skupštini. Zakonu je dopisan član da „duvanski proizvodi koji se izvoze ne moraju biti obilježeni posebnom izvoznom markicom, pod uslovom da zakonom države uvoznice nije propisana obaveza da se duvanski proizvodi obilježavaju akciznom markicom”. Kleopatra se otuda izvozi bez akcizne markice.

Knežević je i ranije za Monitor tvrdio da šverc u Duvanskom nikada nije prestao. ,,Šverc je u jednom periodu bio manje vidljiv zahvaljujući ilegalnoj fabrici cigareta u Mojkovcu koju je Duvanski 10 godina servisirao”

O švercu cigareta u Mojkovcu govorilo je više svjedoka, od bivšeg rožajskog načelnika policije tragično stradalog Ernada Kalača za kojeg njegova porodica sumnja da je ubijen, do policajaca koji su morali da napuste zemlju. Nedavno je pretučen i Muharem Fejzić, još jedan od svjedoka šverca na sjeveru koji je o tome progovorio. Opozicija je više puta tvrdila da iza fabrike u Mojkovcu stoji tzv. mojkovački klan predvođen Duškom Markovićem i Veselinom Veljovićem, bivšim direktorom Uprave policije. Nebojša Medojević ocijenio je da se šverc odvija uz blagoslov i pomoć državnog vrha. Prema Monitorovim izvorima u Mojkovcu se proizvodi dodatnih oko 40 tona cigareta mjesečno.

Bivša državna tužiteljica Ranka Čarapić još je 2011. godine, nakon serije tekstova u Vijestima o ilegalnoj proizvodnji cigareta u Mojkovcu, najavila istražne radnje, ali ništa od toga.

Sumnju da se radi o organizovanom poduhvatu i širem planu pokazuje i to što je imovina Duvanskog rasprodala i prije nego se osušila tinta na planu za njegovu reorganizaciju. ,,Nije se čekalo ni da počne realizovati plan reorganizacije, stečajni upravnik prodaje cjelokupnu imovinu bez obzira što se planira da do kraja 2014. godine Duvanski kombinat, proizvodeći, radeći, vrati cjelokupni dug koji je prema državi bio 30,6 miliona evra i naravno da se vrati na zdrave noge. Kako će ga vratiti na zdrave noge bez imovine” , primijetio je Kaluđerović u parlamentu.

Stečajni upravnik Veselin Raičević prodao je zemlju Duvanskog za samo 13 miliona eura podgoričkoj kompaniji Zetagradnja. Manjinski akcionari tvrde da je to urađeno nezakonito i da je Zetagradnja tako ne samo jeftino preuzela zemlju, već i tri miliona eura dobila gratis pošto DKP posjeduje vise zemlje nego što je prikazano. Takođe, Udruženje je došlo do dokumenata koji pokazuje da je Zetagradnja dobila i oko šest hiljada kvadrata poslovnog prostora više nego što stoji u kupoprodajnom ugovoru. Oni su zbog toga dopunili ranije podnijetu tužbu protiv države, glavnog grada, DKP, Zetagradnje i Novog duvanskog kombinata i stečajnog upravnika DKP. ,,Ne mogu nas kupiti ni zaustaviti. Borićemo se za ono što nam pripada. Za Duvanski. Kad tad tražićemo da krivično odgovaraju svi koji su ga uništavali”, kaže Knežević. ,,Posebni krivci su ministri poljoprivrede Tarzan Milošević, Milutin Simović i Petar Ivanović, kao i Branko Vujović”.

Zna se ko je njihov šef.

I duvanski kao limenka?

Velizar Kaluđerović je u parlamentu naveo da država od 1. marta ove godine Zetagradnji plaća mjesečno 100 hiljada eura, jer zemljište DKP nije oslobođeno. Prvi mart bio je rok za to predviđen kupoprodajnim ugovorom. ,,Zetagradnji je data mogućnost i da šest miliona koje nije izmirio od ukupne cijene od 13 miliona evra ne plati dok se lokacija koju je kupio kompletno ne oslobodi. A kako da se osobodi, gospodine ministre, kada Novi duvanski koji ste formirali, država i glavni grad, još nije počeo da se gradi”, obratio se Kaluđerović aktuelnom ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću. ,,Desiće nam se slični scenario kao što se desio sa Limenkom kada je Aco Đukanović, brat premijerov, ustao sa tužbom i u prvostepenom postupku uspio da ostvari višemilionsku naknadu zbog navodno izgubljene dobiti jer država nije dislocirala Limenku već nekoliko godina. Već smo duže od pola godine u docnji prema Zetagradnji i gradimo argumentaciju da i Zetagradnja na sličan način ustane sa tužbom.” Da je taj scenario moguć nedavno je za Monitor ustvrdio i Dejan Milovac, zamjenik direktora MANS-a.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo