Povežite se sa nama

MONITORING

Uteče

Objavljeno prije

na

,,Stvari mogu nastaviti da teku”, što bi Ranko Krivokapić rekao, objašnjavajući da sudbina Vlade ne zavisi od (ne)usvajanja budžeta. Ministar finansija Radoje Žugić povukao je u četvrtak prijedlog rebalansa budžeta. Kažu privremeno, do septembra. Tada će se, navodno, Vlada vratiti u Parlament sa novim prijedlogom.

O beznađu izvršne vlasti govori činjenica da je prijedlog rebalansa povučen na dan zakazane, vanredne, sjednice parlamenta. Prethodno je skupštinska rasprava o budžetu već odlagana, sredinom juna, na zahtjev premijera. Vlada je već prekršila Zakon o budžetu za 2013. neovlašćeno se zadužujući kod inostranih banaka kako bi izmirila dugove KAP-a koje je garantovala Ugovorom o poravnanju sa Centralno-evropskom aluminijskom kompanijom (CEAC) Olega Deripaske, a koji su dospjeli na naplatu nakon što je Vlada inicirala uvođenje stečaja u Kombinatu. To upotpunjuje sliku o razmjerama krize sa kojom se suočavaju Đukanović i njegovi.

,,Pravni osnov za potpisivanje ovih ugovora imali smo u postojećem Zakonu o budžetu, odnosno u prostoru za zaduživanje u nivou od 250 miliona eura”, branio je Žugić vladine i vlastite poteze, zaboravljajući kako je to zaduženje Vlada planirala za otplatu nekih drugih dugova i kamata i pokriće budžetskog deficita od 100 miliona eura. Žugić je zaboravio i vlastite izjave da će se Vlada ove godine, umjesto planiranih 250 zadužiti 30 miliona manje. ,,Vjerovatno ćemo ići na 220 miliona eura, s tim da jedan dio ostane kao fiskalna rezerva”, objašnjavao je Žugić nakon što je Vlada u martu usvojila Analizu održivosti javnog duga.

Četiri mjeseca kasnije te su se projekcije srušile kao kula od pijeska. A Vladinim zvaničnicima je ostalo da zastrašuju neistomišljenike, ne bi li ih natjerali da podrže njihovu zamisao.

,,Ako pošaljemo lošu poruku stranim investitorima, siguran sam da ćemo ubiti ekonomski rast i razvoj, jer nam nijesu dovoljni domaći kapaciteti”, ocijenio je Žugić sredinom nedjelje, u jednom od posljednjih pokušaja da progura rebalans. Sada bi ga valjalo pitati da li je investitorima mogla biti poslata gora poruka od ove da Vlada nema većinu potrebnu da sprovodi ekonomsku politiku, ni odgovornosti da nakon tog saznanja podnese ostavku.

Đukanovićeva Vlada je krajem juna usvojila prijedlog rebalansa. Njime je tražila saglasnost da se zaduži za 102 miliona eura (uz već odobreno zaduženje od 250 miliona) da bi vraćala kredite CEAC-a. Njih je garantovala prethodna Đukanovićeva Vlada. Naumila je da Kombinatu odobri nove subvencije za struju u iznosu od 45 miliona u narednih šest godina i, ono oko čega su se lomila i polomila koaliciona koplja, da oprostom 61 miliona eura poreskog duga poravna potraživanja Elektroprivrede za struju koju je KAP potrošio ne plativši ni centa.

Šta je građanima ponuđeno kao razumno opravdanje za traženi ulog veći od 200 miliona eura?

Ništa, izuzmemo li uvjeravanja da je ovo najbolje rješenje pošto ćemo

,,imati mnogo veći stepen rasipništva nakon što potpuno odbijemo rebalans” (ministar Žugić u parlamentu, prije no što je obznanio Vladinu odluku o odustajanju od predloženog rebalansa).

U kampanju odbrane vladinog prijedloga uključio se i izvršni direktor EPCG Enriko Malerba. Ni on nije htio da otkrije državnu tajnu – zašto su čelnici EPCG radili protiv interesa kompanije koju zastupaju i mjesecima snabdijevali potrošaća koji, bez ugovora, nije imao nikakvu obavezu da tu struju plati. Taj potrošač (KAP) struju nije plaćao ni kada ga je ugovor sa EPCG obavezivao na to.

Da li je neko čelnicima EPCG naredio da vuku nerazumne poslovne poteze? Prema dogovoru sa Vladom, Elektroprivredom upravlja italijanska kompanija A2A. Zvanično, ne postoji ugovor koji definiše međusobna prava i obaveze jedne i druge strane. Prvobitni privatizacioni ugovor je stavljen van snage kada se pokazalo da Italijani ne mogu ispuniti preuzete obaveze – možda i našom krivicom, a novi do danas nije potpisan.

A2A dolazi iz zemlje članice EU i jedne od najjačih svjetskih ekonomija. Njih nije lako preplašiti ni obmanuti. Zato je logičnija pretpostavka da su zvaničnici A2A angažovani u EPCG dobili obećanje da će država Crna Gora podmiriti njihove troškove u poslu sa KAP-om. Ne znamo ko je, kada i gdje to uradio, ali je javna tajna da Italijani imaju zapisnike sa sastanaka na kojima je dogovaran ovaj aranžman. Oni, od prvog momenta, znaju – na arbitraži do koje bi moglo doći ukoliko crnogorski zvaničnici ne ispune obećano, ti zapisnici imaju težinu ugovora.

Malerba je spokojan. ,,Ako situacija ne bude riješena kredibilitet Crne Gore bi bio jako ugrožen. Strani investitori bi napustili zemlju”, kaže u razgovoru za Minu–biznis. Istovremeno nekoga podsjeća na obavezu plaćanja posljedica. ,,Neprihvatljivo je ponašanje imati koristi, a pustiti nekog drugog da plaća račune”. Iz istog razloga Žugić, skoro pa panično, upozorava na loše poruke investitorima.

Pored sve muke koja ih je snašla, Đukanović i njegovi saradnici (ponajprije Igor Lukšić) ne žele da priznaju postojanje tajnog sporazuma. Oni, navodno, ne znaju zašto je državna EPCG dijelila besplatnu struju; zašto je državna CGES krala struju iz sistema evropske interkonekcije; ko je dozvolio da EPCG ne plaća poreze i doprinose skoro dvije godine… Na tolikom stepenu neinformisanosti pozavidjelo bi im đače iz trećeg osnovne.

O razmjerama te igre, mogućim učesnicima i potencijalnim, da to tako nazovemo, ,,korisnicima ugovorenih povlastica i benefita”, svjedoči i ponašanje Krivokapićevog SDP-a. Od prvog časa, iz glasa, SDP odbija da podrži ideju koalicionog partnera po kojoj neizmirene obaveze između KAP-a i EPCG-a treba natovariti na pleća poreskih obveznika. Oni svo to vrijeme zagovaraju tezu po kojoj je do tih dugova i potraživanja došlo bez znanja države i uticaja njenih čelnika.

,,Ne treba poreski obveznici da ispaštaju zbog toga što su se nesavjesni pojedinci u Elektroprivredi hazarderski ponašali i što su sebi dozvolili luksuz da isporučuju struju potrošaču kojeg su čak i u Ministarstvu ekonomije nazvali delikventnim”, poručio je Damir Šehović, poslanik SDP-a i član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. SDP je ćutao kada su čelnici EPCG sipali desetine miliona pokušavajući da zatvore bezdane u Prvoj banci. To izistinski hazardersko ponašanje se – ima indicija – obija o glavu i Elektroprivredi i državi. Aranžman sa KAP-om je duga priča. Nevjerovatno je da u SDP-u to ne mogu da vide. Neće?

Režim i njegova medijska logistika se trude, paralelno, da nametnu utisak kako se, na javnoj sceni, nalazi i jedna osoba koje se pitanje rebalansa, budućnosti Vlade i vladajuće koalicije ne dotiče. Riječ je crnogorskom premijeru.

Gdje je? Šta radi?

Prije petnaestak dana pred novinarima se hvalisao kako ,,nije sklon” da kalkuliše sa rješenjima zavisno od toga mogu li ona dobiti podršku ,,ove ili one većine u parlamentu”. Glumeći odlučnost, tvrdio je: ,,Zadatak Vlade je da predloži najbolje rješenje, a obaveza Skupštine je da o tome sudi i da kada je nazadovoljna Vladom izglasa nepovjerenje. Što se mene tiče, tu su pozicije vrlo čiste i dok ja vodim Vladu, ona će voditi takvu politiku”.

Brzo se Đukanović korigovao. Čim je vidio da će do skupštinske većine doći teže nego što se nadao, krenuo je u relativizaciju onoga što bi, čak i za njega, moralo biti – Zakon. ,,Rebalans budžeta je jedna opcija. On nije nužan već je normativna tehnika kako da riješimo pitanje KAP-a”. Samo koji dan kasnije, njegovi saradnici su pobjednički obznanili ,,povlačenje na rezervne položaje”. Uteče.

Od opozicije zavisi da li će se u parlamentu prije raspravljati o novom prijedlogu rebalansa budžeta ili o povjerenju Vladi. A ona potrebno povjerenje, očigledno je, nema.

Druga je stvar što Đukanović najbolje funkcioniše u cajtnotu kada mu neko neproglašeno vanredno stanje omogući šansu da zaobiđe normativne tehnike i uđe u sivu zonu. Taj je lov u mutnom najviše koštao Crnu Goru.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo