Povežite se sa nama

MONITORING

Snimak bez kazne

Objavljeno prije

na

ranko-krivokapic-(2)

Sve je ovdje moguće: uprkos ljetnjim žegama i varnicama oko rebalansa budžeta, odnosi u vladajućoj koaliciju su zamrznuti. Kako je najavio predsjednik DPS-a Milo Đukanović, razgovaraće sa SDP-om na jesen. Ima se kad. Istovremeno, vlast pokušava da zamrzne i aferu Snimak. Parlamentarna istraga je završena, svako je rekao šta je imao, Skupština je usvojila tehnički izvještaj – posao završen.

Skandalozne domaće razgovore u DPS-u list Dan počeo je da objavljuje u februaru. Na predsjedničkim izborima u aprilu, kao na dlanu su se pokazali mehanizmi za dobijanje izbora opisani u besjedama na partijskim sastancima. Bogata ponuda zloupotreba dopunjena je običnim krađama na biračkim mjestima – izmišljanjem glasača, ukidanjem prava glasa nepravovjernima, dodavanjem izbornih listića, svim i svačim. Skupština je razmatrala i odbila ,,lex specialis” kojim se tražilo poništavanje predsjedničkih izbora, formiran je Anketni odbor za ispitivanje afere Snimak i radna grupa koja treba da popravi zakone kako bi se vratilo povjerenje u izborni proces.

Kroz samo nekoliko mjeseci, afera Snimak je u opasnosti da padne u zaborav. Mediji uveliko razmatraju hoće li opozicija na narednim izborima sarađivati, gotovo kao da Snimka i izbornih krađa na predsjedničkim izborima nije ni bilo.

,,Stav Evropske komisije o aferi Snimak naći će se u redovnom izvještaju o Crnoj Gori u oktobru”, najavio je portparol evropskog komesara za proširenje Peter Stano. On je rekao da je na crnogorskim vlastima da obezbijede adekvatno pravno praćanje, navodeći da će i EK nastaviti da prati razvoj situacije.

,,Pridajemo veliku važnost ovom pitanju i očekujemo nastavak političkog i sudskog praćenja afere. U tom kontekstu Komisija je pozdravila formiranje parlamentarnog Anketnog odbora, što je važan korak u cilju jačanja parlamentarne kontrole i povećanja povjerenja građana u demokratske institucije i procese”, kazao je Stano za Dnevne novine. Dodao je i da EK pozitivno ocjenjuje to što je parlament nedavno usvojio izmjene i dopune Krivičnog zakonika, koji je uveo krivično djelo zloupotrebe državnih resursa.

„Nema toga što vlast neće da usvoji, a onda se sa tim sprdaju”, kaže za Monitor prof. dr Milan Popović. Rijekama laži pred Anketnim odborom koji je ispitivao aferu Snimak, funkcioneri vladajuće partije pokušavali su ne samo da sakriju svoje prljave poslove već i da se na neki način osvete za to što su morali da pristanu na parlamentarnu istragu. Da bilo kome, bilo šta objašnjavaju.

Početkom juna zamjenik vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vučković najavio je da ispitivanje u vezi sa aferom Snimak neće trajati u nedogled, jer tužilaštvo nastoji da dođe do konkretnih rezultata. „U Osnovnom državnom tužilaštvu je devet predmeta protiv više lica, jedan je kod osnovnog državnog tužioca u Pljevljima. U tim predmetima se dnevno i ažurno postupa”, rekao je Vučković. Naglasio je da je u pitanju veliki broj dokaznih radnji koje treba preduzeti, lica koje treba saslušati i provjeriti. „U Pljevljima je neophodno saslušati 105 lica. Predmet je u operativnoj fazi, sve se detaljno provjerava i preuzećemo sve mjere uključujući inspekcijski nadzor ukoliko bude potrebno”. Već je istekao rok u kojem je tužilac mogao saslušati tih 105 osoba, sve i da je svakoj od njih posvetio po pola jednog radnog dana. Doduše, ponekad je potrebno uložiti nadljudske napore da se dokazi – ne pronađu.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović, kao što je opštepoznato aferu Snimak smatra iskonstruisanom. Smislio je da razmatranje izjava vojnika partije znači vaskrsavanje verbalnog delikta. Oni su se, eto, samo malo slobodnije izražavali, a šef ih je zbog toga čak i ukorio.

Profesor Milan Popović posebno ukazuje na izjave poslanika DPS-a i člana Anketnog odbora Milutina Simovića prema kojima su na snimcima sa najviših partijskih organa DPS-a zabilježene pojedinačne diskusije koje nijesu imale za rezultat niti zaključke partijskih organa, niti postupanje državnih službi.

„Sadržaj snimaka koji DPS nigdje nije negirao ne može se drugačije tretirati nego kao pripremanje, planiranje i podsticanje niza krivičnih djela protiv ustavnog uređenja. Čitav vrh DPS-a se na osnovu toga ne može drugačije kvalifikovati nego kao najopasnija zločinačka organizacija iz člana 401 Krivilnog zakonika”, tvrdi profesor Popović. Prema njegovom objašnjenju, djelovanje DPS-a ugrožava ustavni poredak kršenjem člana 2 Ustava Crne Gore koji propisuje da se ne može „uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima”, kao i kršenjem zabrane diskriminacije po bilo kom osnovu.

„Đukanović, Simović i drugi uspostavili su novi standard koji kaže da saučesništvo, podsticanje i pomaganje nijesu krivična djela ako ne uđu u partijske zaključke”, kaže Popović. „Za društvo i državu to znači nepodnošljiv klimaks partitokratije u svim sferama društva, ali je ovo prvi put da se nameće partitokratski standard i u oblasti krivičnog prava. Kad vlast u toj sferi nameće partitokratske standarde riječ je o rušenju ustavnog poretka”.

„Ako to trajno prođe i konsoliduje se kao novi standard, kao što je na žalost prošlo sa tehničkim izvještajem u parlamentu, to će biti rušenje posljednjih ostataka prava i civilizacije i ‘legalizovanje’ novog varvarstva”, upozorava profesor Popović. On smatra nebuloznim tvrdnje da u aferi Snimak nema dokaza. „U krivičnom pravu postoje neposredni i posredni dokazi. Transkripti koji nijesu demantovani su neposredan dokaz, kao DNK ili izjava svjedoka.Tvrditi da nema dokaza je sprdanje sa krivičnim pravom i zdravim razumom”.

Sad crnogorsko društvo čeka, pored rezultata državnog tužioca u koje se malo ko nada, šta će o aferi Snimak da kažu evropski zvaničnici. Njihove stavove profesor Popović smatra ,,produženo ambivalentnim”, i nada se da će produžiti sa pritiskom na Đukanovića jer „on samo tako funkcioniše”.

Iako je oko formiranja Anketnog odbora bila na strani opozicije Socijaldemokratka partija je njegov rad, kao i njegove domete, uglavnom prećutala. Uzaludnim su se pokazale nade Koče Pavlovića, predsjednika Anketnog odbora na početku rada toga tijela da će SDP dati ključni doprinos usvajanju kvalitetnih zaključaka. Na bolne laži koalicionih partnera SDP je riješio da zažmuri.

Ipak, koalicioni partneri će do jeseni imati o čemu da razmišljaju. Predsjednik DPS-a, sve najavljujući ozbiljne razgovore u koaliciji ocijenio je da ako neko ,,svako malo, kao opozicija u vlasti, pretrčava u opoziciju državi,” to liči na ,,vrstu političke patologije”. Iz SDP-a su stali uz izjavu svog predsjednika da opozicija sazrijeva ,,upravo kao što je sazrijevao i naš koalicioni partner poslije rata sa međunarodnom zajednicom tokom devedesetih”.

U iole normalnom društvu, za razvoj političkih događaja presudan bi bio ishod afere Snimak. U crnogorskom, trenutno je najinteresantnije pitanje da li je sujeta predsjednika DPS-a jača od njegove želje za vlašću.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo