Povežite se sa nama

MONITORING

Čekajući pregovore

Objavljeno prije

na

skupstina-crne-gore-2

Pustoš koju je tokom više od dvije decenije vladanja napravila Demokratska partija socijalista već mjesecima se prikazuje kroz račune koji stižu građanima Crne Gore. Ovih dana novost je najava tužbe suvlasnika Kombinata aluminijuma Podgorica En plus grupe ruskog milijardera Olega Deripaske. Tražiće, kažu, milijardu eura.

Po glavi svakog od 620.029 stanovnika Crne Gore to bi bilo 1.612 eura i 82 centa. Sitnica.

Bivši izvršni direktor KAP-a Jurij Moisejev tvrdi da je crnogorska Vlada falsifikovala finansijske izvještaje u trenutku prodaje fabrike, da nije poštovala ugovor o poravnanju u dijelu iniciranja stečaja, te da nije ispunila obaveze za subvencioniranje električne energije.

Vlada je rekla da ništa nije kriva. Kad su prije dvije godine Rusi prijetili tužbom tražili su 300 miliona, Vlada je tvrdila da je ispravna, ali je pristala na ugovor o poravnanju na osnovu kojeg poreski obveznici Crne Gore vraćaju kredite KAP-a od oko 137 miliona eura. Oko šezdeset miliona subvencija za struju građani su već platili.

,,Neistina je da je privatizacija KAP-a obavljena nezakonito, nedovoljno javno, nestručno, koruptivno, na štetu interesa Crne Gore, rekao bih slobodno i uz idiotsku izmišljotinu da je privatizacioni aranžaman sklopljen u Grandu, uz viski”, kazao je, kad nas je nadavno prosvjetljivao oko KAP-a, premijer Milo Đukanović. Kad se malo bolje razmisli, čudno je što se premijer odriče tog viskija. On bi mu jednoga dana mogao služiti kao olakšavajuća okolnost. U smislu smanjene uračunljivosti i slično.

Zrno razumijevanja prema ruskim zahtjevima Vlada je pokazala tamo gdje je mogla da optuži Skupštinu. Opozicija i SDP, eto, nijesu podržali plan restrukturiranja fabrike prema kojem je raskid sa Deripaskom trebalo da košta oko 40 miliona eura. Time bi, objasnila je Vlada, bile ,,preduprijeđene i ovakve situacije”. Kako to da bi Rusi, koji kažu da im Crna Gora duguje milijardu, pristali da im se plati 40 miliona, niko se nije potrudio da objasni. Možda zato što je premijer lijep.

Kroz šumu blefova, može se ipak primijetiti da priča oko KAP-a i dalje udaljava Vladu i Skupštinu, odnosno DPS i SDP. Mediji su ovih dana špekulisali da će razgovori koalicionih partnera o načinu na koji će ubuduće sarađivati početi krajem avgusta.

Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, komentarišući najave da bi početkom septembra moglo doći do pregovora o odnosima u koaliciji, kazao je da socijaldemokrate do sada nijesu slale nikakave zahtjeve za sastanak.

,,I dalje sam siguran da će SDP, bez obzira na neke njihove stavove, imati pragmatičan odnos u odnosu na situaciju i odnose u koaliciji”, kazao je Milošević Vijestima.

Ukoliko se uskoro ne postigne dogovor o daljem funkcionisanju vladajuće koalicije neminovni su vanredni izbori, izjavio je poslanik SDP-a Džavid Šabović. On u izjavi za Monitor precizira da problem u koaliciji nije samo rebalans budžeta i podsjeća da u parlamentu nijesu prošli ni Zakon o visokom obrazovanju, amandmani na zakone o amnestiji i zdravstvenoj zaštiti, kao ni izvještaji Tužilačkog savjeta i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Mednice.

,,Naši ministri, koji su ranije ćutali ili bili uzdržani, sada su bili protiv nekih rješenja koja je predlagala vlada”, objašnjava Šabović.

Povodom informacija o razgovorima SDP-a i DPS-a, Šabović kaže da bi se u njegovoj partiji prvo morali konsultovati sa bazom najmanje na nivou proširene sjednice Predsjedništva partije. „Moja partija ne bi smjela da uradi drugačije”.

Prema Šabovićevom mišljenju koalicija može da preživljava, ali su rješenje novi izbori na kojma bi SDP nastupio samostalno. On ponavlja da su Crnoj Gori potrebne nove snage. ,,Kad sam počeo da pričam o razlazu sa ovakvim DPS-om, većina je na to gledala kao na usamljeni glas, pokazalo se da nije tako”.

Na pitanje da li očekuje vanredne izbore Šabović kaže da DPS-u izbori ne odgovaraju, opoziciji odgovaraju. SDP-u sa pozicije vlasti izbori takođe ne odgovaraju, ali koalicija sve teže funkcioniše.

„Nećemo više nikad glasati za Milove zakone bezrezervno. Mi iz SDP-a ćemo se truditi da sjednice Skupštine ne liče na sjednice glavnog odbora DPS-a”, kaže Šabović.

U sjenci ostalih događaja tiho je prošla informacija da Pozitivna Crna Gora i Socijalistička narodna partija nijesu zainteresovane za predlog člana Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojše Medojevića da, na eventualno raspisanim vanrednim izborima, postanu dio zajedničke opozicione liste koju bi vodio Miodrag Lekić. Opet razjedinjena opozicija. Dobra strana je da bar neće biti višemjesečnih natezanja hoće li opozicija zajedno i ko će s kim. Laknulo je i režimskim medijima, neće morati da se trude da uhvate namrgođena lica opozicionih prvaka nakon neuspješnih dogovora o saradnji.

Slavko Perović, lider Liberalnog saveza Crne Gore, objavio je na svom blogu da je rad LSCG obnovljen. ,,Od ovoga časa sveti Liberalni savez je obnovljen! Dolje izdajnici! Živjela sloboda!”, napisao je 8. avgusta na svom blogu. Rad Liberalnog saveza zamrznut je od marta 2005.

Prema Perovićevom objašnjenju LSCG će djelovati kao pokret i neće učestvovati na izborima. Radiće kao grupa građana dok ponovo ne budu organizovane podružnice i organi. Na pitanje sa kojim ljudima obnavlja pokret rekao je: ,,Tu su rijetki prijatelji, stameni ljudi koji su ostali dosljedni našoj ideji i stranci. Naravno, nadam se i mladim snagama”. LSCG će se javnosti obraćati preko bloga na internet stranici obnovljenilscg.wordpress.com.

Opozicioni prvaci pozdravljaju povratak Perovića. ,,Obnova javnog djelovanja LSCG je odlična vijest za sve koji žele da se Crna Gora izbavi iz kandži mafije i krene putem demokratskog preobražaja”, kaže za Monitor Nebojša Medojević, poslanik Demokratskog fronta.

Medojević podsjeća da je Perović već ušao u istoriju razvoja demokratije u Crnoj Gori i da je njegov lični doprinos državnoj i nacionalnoj emancipaciji Crne Gore nemjerljiv. ,,Osnivanje, politička misija i djelovanje LSCG početkom 90-ih bili su od esencijalnog značaja za otvaranje nekih procesa koji su promijenili tok moderne istorije Crne Gore”, kaže on. ,,Nažalost, fer i pošteni izbori, smjenjivost vlasti, depolitizacija i profesionalizacija bezbjednosnih službi i državne uprave su i danas kao i 1990. godine daleki san i motiv za političku borbu”.

Vaselj Siništaj, predstavnik Albanaca u Skupštini Crne Gore, podsjeća za Monitor da je LSCG bio tu kada niko nije smio da zaštiti ni pripadnike manjina ni Crnogorce, razvijajući ideju o samostalnosti države. ,,Samostalnost je tu ali ako je nekome još u sjećanju onih šest principa sa žutog stupca, u Crnoj Gori toga još nema. Nema pravne države i zato nema ni demokratije, nema decentralizacije i zato nema ni demokratizacije društva”. On smatra da se mora promijeniti vlast i ići na izbore.

U DPS-u, bar tako kaže Tarzan Milošević, računaju da novi izbori ne bi donijeli promijenjenu sliku u parlamentu.

Nije moguće da se, čak i sa visina na koje su sebe popeli vrhovnici te partije, ne vidi da – ovako više ne može.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo