Povežite se sa nama

MONITORING

Besplatni avioni, hoteli i plaže

Objavljeno prije

na

ranko-krivokapic

Predstavnici vladajuće elite u Crnoj Gori nesmetano uživaju raznovrsne privilegije. Događaji sa primjerima raskalašnog trošenja para iz državne kase s vremena na vrijeme protresu medijski prostor, javnost se iznova šokira bahatošću visoko pozicioniranih državnih činovnika i sve se obično na tome i završi.

Posljednji skandal oko putovanja u Barselonu na finale Svjetskog prvenstva u vaterpolu, bio je vrhunac bahatosti predstavnika DPS-SDP-LP koalicije u arčenju tuđeg novca, koji je naišao na oštru osudu javnosti. Podignuta su čak dva aviona na relaciji Podgorica-Barselona da bi se na jednu utakmicu prevezli funkcioneri političkih partija, ministri, poslanici, novinari, direktori državnih preduzeća, njihova bliža i dalja rodbina, prijatelji i prijateljice, na račun poreskih obveznika i na konto prezadužene aviokompanije Montenegroerlajns.

Nova čelnica Odbora direktora kompanije Daliborka Pejović nastavila je višegodišnju praksu organizovanja navijačkih letova do evropskih metropola koje niko ne plaća. Desetine neplaćenih letova opterećuju kasu nacionalnog avioprevoznika, ali se direktorka Pejović javno iščuđava otkuda toliko interesovanje javnosti oko čartera za Barselonu, dok se za onolike prethodne niko ne proziva.

Probrana grupa putnika prvog Daliborkinog navijačkog Fokera, pored besplatne vožnje uživala je i u bogatom posluženju. Bile su to prave bahanalije na nebu, među oblacima, hvališe se jedan od povlašćenih putnika. Letjelo se za džabe, točila se skupa pića kojima su zalivane razne delicije služene tokom leta.

Uživala je, na nivou, crnogorska prva klasa, moćni očevi sa svojim nasljednicima naviklim na povlastice, koji su pristigli iz raznih evropskih metropola u kojima se školuju.

Umjesto da podnese ostavku, što je praksa u svim demokratskim zemljama u sličnim situacijama, Pejovićka traži špijune u kompaniji, obećava istragu oko toga kako je tajni spisak putnika za Španiju uopšte dospio u javnost.

Slučaj Barselona pokazao je da u korišćenju privilegija među istaknutim političarima prednjači Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore. Ovaj bonvivan crnogorske politike koristi sve blagodeti svog položaja i zna da uživa. Predsjednik parlamenta ima otpor prema grupnim putovanjima i redovnim linijama, cijeni komfor, pa je u Španiju putovao solo, za svoj ćef.

Lišen osjećaja nelagode i stida pred crnogorskom javnošću, Krivokapić je u Barselonu, na sportski hepening, odletio državnim, Vladinim avionom i time zloupotrijebio pravo predsjednika parlamenta na ovu vrstu službenog prevoza. Putovao je sa svitom, članovima porodice i ličnim obezbjeđenjem, a prema nezvaničnim izvorima, društvo mu je pravio i ministar policije Raško Konjević.

Uz raskošan i udoban život na račun građana Crne Gore idu i ljetovanja na visokom nivou. Crnogorska politička vrhuška ne rijetko odmara u luksuznim hotelima i ljetovalištima na primorju, koja su običnom svijetu nedostupna. Najčešće su to hotel Splendid ili Miločer, rijetke oaze luksuza sa nizom zvjezdica na crnogorskoj obali.

Nakon vikenda u Barseloni, Krivokapić se obreo na bazenu hotela Splendid u Bečićima, kupalištu na kome pristup imaju isključivo gosti hotela, gdje se baškario sa članovima porodice okružen tjelohraniteljima. Do hotela se prevezao u blindiranom audiju čija vrijednost prelazi 100.000 eura.

Dok predsjednik parlamenta za džabe uživa u blagodetima hotela sa onoliko zvjezdica, visoki Vladini službenici na isti način ljetuju u Miločeru.

Na maloj Kraljičinoj plaži koja je proglašena privatnim posjedom kompanije Adriatik propertis, iza koje stoje grčki milijarder Viktor Restis i njegov partner Petros Statis, crnogorski zet koji vodi hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer, odmara se Igor Lukšić, ministar spoljnih poslova, sa svojom familijom. Lukšić redovno posjećuje Kraljičnu plažu, na kojoj se tokom jula sunčao i kupao u dva navrata.

Radi se o posebnoj pogodnosti koja otvara sumnju o mogućoj korupciji i sukobu interesa aktuelnog ministra i eks premijera Vlade Crne Gore. Zato što je Kraljičina plaža, jedna od najljepših uvala na Jadranu, izolovana od ostalog dijela crnogorske obale i zvanično, ugovorom o zakupu hotelsko-turističkog kompleksa, dobila status privatnog kupališta Restis grupe i Aman resorta.

Pristup na kraljevsko žalo, na oko 130 metara jedinstvenog crvenog šljunkovitog pijeska, zabranjen je svima, osim gostima hotela Sveti Stefan i Vila Miločer. Plaža je s tim ciljem ograđena sa svih strana gvozdenom ogradom čije kapije otvara samo kartica plažnog osoblja. Time je blokirana pješačka staza pored mora za sve građane Crne Gore i turiste koji žele tom stazom da se prošetaju.

Kraljičina plaža u Miločeru jedina je plaža na Crnogorskom primorju, vjerovatno i na cijeloj jadranskoj obali, koja je isključena iz javne upotrebe, koja je protivno Ustavu Crne Gore, Zakonu o morskom dobru i nadležnostima lokalne uprave Opštine Budva, pretvorena u privatni posjed stranog zakupca hotela.

Na tom, nezakonito otetom, najvrednijem dijelu Crnogorskog primorja, zabranjenom za druge ljude, leškari za džabe ministar Lukšić sa porodicom i brojnim obezbjeđenjem. Kupanje i sunčanje na poznatoj plaži najmanja je usluga kojom zakupac Sveca i Miločera može uzvratiti Lukšiću za dobrobit koju je obezbijedio Grcima sa pozicije premijera crnogorske Vlade. Nesebično je pomogao da se smanji zakupnina elitnog ljetovališta na sumu od svega 1,15 milion eura i produži rok trajanja zakupa sa 30 na 42 godine. Iz premijerske fotelje omogućio je divlju gradnju skupine kamenih kuća u zaleđu plaže, izgradnju takozvanog SPA centra na lokaciji gdje mu mjesto nije. Vlada je odobrila bonus Restis grupi, privilegiju da gradi stanove za tržište u miločerskom parku, da siječe stoljetne masline i borove i zida vile, apartmane, lokale i garaže….Da betonira i uništi jedino preostalo prirodno blago Crne Gore.

U tako „sređenom” Miločeru, domaraju se crnogorski premijeri, bivši i sadašnji.

Poslije duže pauze na Kraljičinu plažu ove sedmice stiže i premijer Milo Đukanović, saznaje se u upravi Adriatik propertisa. Za njega i njegovu suprugu, za brojno lično obezbjeđenje priprema se centralni dio atraktivne uvale, na koju građani Crne Gore ne mogu ni priviriti, niti ima cijene kojom eventualnu posjetu mogu platiti. U kom će hotelu tokom odmora u Miločeru Đukanović biti smješten, nije poznato.

Đukanovićevi ministri posjećuju susjednu, veliku Kraljevu plažu na kojoj obavezni komplet od dvije ležaljke sa suncobranom staje 75 eura na dan. Na Kraljevoj plaži uživa Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma sa svojom familijom.

Protekli vikend na ovom atraktivnom kupalištu koje su posjetili i lideri opozicionih partija Nebojša Medojević, Andrija Mandić i funkcioner Demokratskog fronta Milutin Đukanović, bio je veoma zanimljiv.

Poziciju i opoziciju na Kraljevoj plaži razdvajao je duboki statusni jaz, odnosno kanap sa bovama rastegnut na pučini, s kraja na kraj plaže, iz kojeg njihova skromna jahta kojom su sa članovima svojih porodica doplovili, nije mogla bliže.

Dok je u debeloj hladovini bujne glicinije na terasi hotela Vila Miločer ministar Gvozdenović sa grupom ljudi punih pet sati gustirao gastronomske specijalitete singapurske kuhinje Aman resorta, služen armijom konobara, lideri DF su plivali u moru ispred hotela, glasno se dozivajući na ispijanje vina na jahti.

Vlast uživa odvojena od naroda gvozdenim kapijama i ogradama, dok je opoziciji prepušteno gustiranje slobode divljih plaža i otvorenog mora.

Među povlašćenima koji mogu nesmetano koristiti blagodeti otuđenog Miločera i Svetog Stefana, svakako su i porodice suvlasnika kompanije Adriatik propertis. Uža i šira rodbina Petrosa Statisa na Kraljevoj se plaži odmara, sunča i kupa cijelo ljeto, kao na svom privatnom posjedu. Što Miločer, nakon davanja u zakup, to zapravo i jeste.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo