Povežite se sa nama

MONITORING

Besplatni avioni, hoteli i plaže

Objavljeno prije

na

Predstavnici vladajuće elite u Crnoj Gori nesmetano uživaju raznovrsne privilegije. Događaji sa primjerima raskalašnog trošenja para iz državne kase s vremena na vrijeme protresu medijski prostor, javnost se iznova šokira bahatošću visoko pozicioniranih državnih činovnika i sve se obično na tome i završi.

Posljednji skandal oko putovanja u Barselonu na finale Svjetskog prvenstva u vaterpolu, bio je vrhunac bahatosti predstavnika DPS-SDP-LP koalicije u arčenju tuđeg novca, koji je naišao na oštru osudu javnosti. Podignuta su čak dva aviona na relaciji Podgorica-Barselona da bi se na jednu utakmicu prevezli funkcioneri političkih partija, ministri, poslanici, novinari, direktori državnih preduzeća, njihova bliža i dalja rodbina, prijatelji i prijateljice, na račun poreskih obveznika i na konto prezadužene aviokompanije Montenegroerlajns.

Nova čelnica Odbora direktora kompanije Daliborka Pejović nastavila je višegodišnju praksu organizovanja navijačkih letova do evropskih metropola koje niko ne plaća. Desetine neplaćenih letova opterećuju kasu nacionalnog avioprevoznika, ali se direktorka Pejović javno iščuđava otkuda toliko interesovanje javnosti oko čartera za Barselonu, dok se za onolike prethodne niko ne proziva.

Probrana grupa putnika prvog Daliborkinog navijačkog Fokera, pored besplatne vožnje uživala je i u bogatom posluženju. Bile su to prave bahanalije na nebu, među oblacima, hvališe se jedan od povlašćenih putnika. Letjelo se za džabe, točila se skupa pića kojima su zalivane razne delicije služene tokom leta.

Uživala je, na nivou, crnogorska prva klasa, moćni očevi sa svojim nasljednicima naviklim na povlastice, koji su pristigli iz raznih evropskih metropola u kojima se školuju.

Umjesto da podnese ostavku, što je praksa u svim demokratskim zemljama u sličnim situacijama, Pejovićka traži špijune u kompaniji, obećava istragu oko toga kako je tajni spisak putnika za Španiju uopšte dospio u javnost.

Slučaj Barselona pokazao je da u korišćenju privilegija među istaknutim političarima prednjači Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore. Ovaj bonvivan crnogorske politike koristi sve blagodeti svog položaja i zna da uživa. Predsjednik parlamenta ima otpor prema grupnim putovanjima i redovnim linijama, cijeni komfor, pa je u Španiju putovao solo, za svoj ćef.

Lišen osjećaja nelagode i stida pred crnogorskom javnošću, Krivokapić je u Barselonu, na sportski hepening, odletio državnim, Vladinim avionom i time zloupotrijebio pravo predsjednika parlamenta na ovu vrstu službenog prevoza. Putovao je sa svitom, članovima porodice i ličnim obezbjeđenjem, a prema nezvaničnim izvorima, društvo mu je pravio i ministar policije Raško Konjević.

Uz raskošan i udoban život na račun građana Crne Gore idu i ljetovanja na visokom nivou. Crnogorska politička vrhuška ne rijetko odmara u luksuznim hotelima i ljetovalištima na primorju, koja su običnom svijetu nedostupna. Najčešće su to hotel Splendid ili Miločer, rijetke oaze luksuza sa nizom zvjezdica na crnogorskoj obali.

Nakon vikenda u Barseloni, Krivokapić se obreo na bazenu hotela Splendid u Bečićima, kupalištu na kome pristup imaju isključivo gosti hotela, gdje se baškario sa članovima porodice okružen tjelohraniteljima. Do hotela se prevezao u blindiranom audiju čija vrijednost prelazi 100.000 eura.

Dok predsjednik parlamenta za džabe uživa u blagodetima hotela sa onoliko zvjezdica, visoki Vladini službenici na isti način ljetuju u Miločeru.

Na maloj Kraljičinoj plaži koja je proglašena privatnim posjedom kompanije Adriatik propertis, iza koje stoje grčki milijarder Viktor Restis i njegov partner Petros Statis, crnogorski zet koji vodi hotelski kompleks Sveti Stefan-Miločer, odmara se Igor Lukšić, ministar spoljnih poslova, sa svojom familijom. Lukšić redovno posjećuje Kraljičnu plažu, na kojoj se tokom jula sunčao i kupao u dva navrata.

Radi se o posebnoj pogodnosti koja otvara sumnju o mogućoj korupciji i sukobu interesa aktuelnog ministra i eks premijera Vlade Crne Gore. Zato što je Kraljičina plaža, jedna od najljepših uvala na Jadranu, izolovana od ostalog dijela crnogorske obale i zvanično, ugovorom o zakupu hotelsko-turističkog kompleksa, dobila status privatnog kupališta Restis grupe i Aman resorta.

Pristup na kraljevsko žalo, na oko 130 metara jedinstvenog crvenog šljunkovitog pijeska, zabranjen je svima, osim gostima hotela Sveti Stefan i Vila Miločer. Plaža je s tim ciljem ograđena sa svih strana gvozdenom ogradom čije kapije otvara samo kartica plažnog osoblja. Time je blokirana pješačka staza pored mora za sve građane Crne Gore i turiste koji žele tom stazom da se prošetaju.

Kraljičina plaža u Miločeru jedina je plaža na Crnogorskom primorju, vjerovatno i na cijeloj jadranskoj obali, koja je isključena iz javne upotrebe, koja je protivno Ustavu Crne Gore, Zakonu o morskom dobru i nadležnostima lokalne uprave Opštine Budva, pretvorena u privatni posjed stranog zakupca hotela.

Na tom, nezakonito otetom, najvrednijem dijelu Crnogorskog primorja, zabranjenom za druge ljude, leškari za džabe ministar Lukšić sa porodicom i brojnim obezbjeđenjem. Kupanje i sunčanje na poznatoj plaži najmanja je usluga kojom zakupac Sveca i Miločera može uzvratiti Lukšiću za dobrobit koju je obezbijedio Grcima sa pozicije premijera crnogorske Vlade. Nesebično je pomogao da se smanji zakupnina elitnog ljetovališta na sumu od svega 1,15 milion eura i produži rok trajanja zakupa sa 30 na 42 godine. Iz premijerske fotelje omogućio je divlju gradnju skupine kamenih kuća u zaleđu plaže, izgradnju takozvanog SPA centra na lokaciji gdje mu mjesto nije. Vlada je odobrila bonus Restis grupi, privilegiju da gradi stanove za tržište u miločerskom parku, da siječe stoljetne masline i borove i zida vile, apartmane, lokale i garaže….Da betonira i uništi jedino preostalo prirodno blago Crne Gore.

U tako „sređenom” Miločeru, domaraju se crnogorski premijeri, bivši i sadašnji.

Poslije duže pauze na Kraljičinu plažu ove sedmice stiže i premijer Milo Đukanović, saznaje se u upravi Adriatik propertisa. Za njega i njegovu suprugu, za brojno lično obezbjeđenje priprema se centralni dio atraktivne uvale, na koju građani Crne Gore ne mogu ni priviriti, niti ima cijene kojom eventualnu posjetu mogu platiti. U kom će hotelu tokom odmora u Miločeru Đukanović biti smješten, nije poznato.

Đukanovićevi ministri posjećuju susjednu, veliku Kraljevu plažu na kojoj obavezni komplet od dvije ležaljke sa suncobranom staje 75 eura na dan. Na Kraljevoj plaži uživa Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma sa svojom familijom.

Protekli vikend na ovom atraktivnom kupalištu koje su posjetili i lideri opozicionih partija Nebojša Medojević, Andrija Mandić i funkcioner Demokratskog fronta Milutin Đukanović, bio je veoma zanimljiv.

Poziciju i opoziciju na Kraljevoj plaži razdvajao je duboki statusni jaz, odnosno kanap sa bovama rastegnut na pučini, s kraja na kraj plaže, iz kojeg njihova skromna jahta kojom su sa članovima svojih porodica doplovili, nije mogla bliže.

Dok je u debeloj hladovini bujne glicinije na terasi hotela Vila Miločer ministar Gvozdenović sa grupom ljudi punih pet sati gustirao gastronomske specijalitete singapurske kuhinje Aman resorta, služen armijom konobara, lideri DF su plivali u moru ispred hotela, glasno se dozivajući na ispijanje vina na jahti.

Vlast uživa odvojena od naroda gvozdenim kapijama i ogradama, dok je opoziciji prepušteno gustiranje slobode divljih plaža i otvorenog mora.

Među povlašćenima koji mogu nesmetano koristiti blagodeti otuđenog Miločera i Svetog Stefana, svakako su i porodice suvlasnika kompanije Adriatik propertis. Uža i šira rodbina Petrosa Statisa na Kraljevoj se plaži odmara, sunča i kupa cijelo ljeto, kao na svom privatnom posjedu. Što Miločer, nakon davanja u zakup, to zapravo i jeste.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo