,,Nepričaj na čas”, ,,Učenica priča na čas”, ,,Prati linije u svesku kada crtaš”, primjedbe su koje je u učeničku svesku napisala učiteljica jedne podgoričke škole.
Zahvaljujući zaprepaštenoj majci vijest o nepismenoj učiteljici obišla je nedavno domaće i regionalne medije. Majka učenice, koja je postavila slike sa primjedbama na Fejsbuk, prokomentarisala je: ,,Na šta je spala naša prosvjeta… Bruka i sramota… Kao što možete vidjeti, u pitanju je elementarna nepismenost dotične učiteljice. I šta ja kao roditelj treba da uradim i napišem ispod ovakvih poruka dotičnoj učiteljici?!”.
A onda su krenuli savjeti i polemika na društvenim mrežama. Malobrojni su branili učiteljicu tvrdeći da nema dokaza da je to ona napisala: ,,Imam utisak da je ovo pisalo dijete a ne učiteljica. Nije moguće da je ovoliko rukopis neraspisan za osobu koja je završila fakultet”. Pojedine je interesovalo da li učiteljica ima rješenje za stalno. Rigorozni su tražili da joj se ,,momentalno da otkaz”.
,,Moje iskustvo govori da nam je kompletno društvo nepismeno, s vrha do dna. Situaciju je dodatno pogoršalo uvođenje nekakvih pravopisa zbog kojih više niko ne zna šta treba i šta je pravilno. Nekada je bilo sramota griješiti u padežima i koristiti neknjiževne riječi, a sad se mediji i političari utrkuju ko će ružnije i nepravilnije govoriti da bi bio veći Crnogorac”, bio je jedan od komentara. Dok je bilo i onih da se učiteljica proziva jer piše ćirilicom.
Podsjetilo se i na bivšeg ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića i njegovo ,,imau” – ,,nemau”.
Najzanimljiviji su primjeri iz učionice: ,,Često sam imala čas pored učionice u kojoj je sadašnja zamjenica direktora držala nastavu učenicima trećeg razreda, tu se moglo čuti : ,,Što ti se to zove?! Ćurko jedna, prekini da pričaš! ” (nekad je bilo kozo i kravo) ,,Mali nemoj da te zalijepim!” ,,Malaaa, kosu ću ti počupat!” itd”, ili ,,Profesor u jednoj srednjoj školi,u razredu mog sina, prijeti učenici koja nije naučila gradivo, sljedećim riječima: ‘Mala, bidni sigurna da mi u avgust proj nej”. Pa o čemu mi pričamo!”.
Problem je upravo u tome što se o stanju u školstvu malo priča. Znakovito je da su sagovornici Monitora, predavači osnovnih i srednjih škola, svi odreda insistirali na anonimnosti. Zajednička ocjena je da je rad u učionici sveden na dobru volju i lični pristup prema profesiji, te da vjeruju da je većina predavača posvećena poslu.
S druge strane, veliki je problem što se tokom posljednje dvije decenije jednopartijske demokratije, zaposlenje u prosvjeti ne može naći bez DPS amina.
,,Završila sam fakultet s visokom ocjenom, imam Luču u osnovnoj i gimnaziji. Nakon što sam odradila pripravnički, par puta sam bila na zamjeni. Posljednji put direktorica mi je otvoreno rekla da moram naći vezu u Ministarstvu prosvjete. Angažovala sam porodicu, prijatelje ali ništa. Jedan od zaposlenih u Ministarstvu mi je kazao da postoje spiskovi kandidata koji čekaju posao, zamjenu, te da samo jaka veza može da koriguje taj spisak”, priča naša sagovornica koja posao u struci traži već deceniju.
Partijsko zapošljavanje urodilo je plodom, pa su rezultati vidljivi i u istraživanjima koja se sporadično sprovode. Rezultati projekta Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore koje je CANU prezentirao u decembru govore da nastavnici ne znaju da su im časovi neiteresantni. Istraživanje CANU je pokazalo da učenici osnovne škole i gimnazijalci kao najinteresantnije predmete izdvajaju strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku i informatiku. Maternji i ne pominju.
Prošlogodišnje polaganje maturskog testa iz Crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika izazvalo je revolt kod učenika, roditelja ali i profesora. Profesori su bili nazadovoljni jer su, kako su tvrdili pripremali maturante za ozbiljan test, a oni su dobili test iz snalažljivosti. Više od polovine pitanja odnosila se na prepisivanje iz zadatog teksta. Iz gramatike je bilo samo jedno pitanje, a i ono neprecizno. ,,Pitanje iz gramatike izvučeno je iz frazeologizma Mačku o rep. Pitanje je glasilo u kom padežu je upotrijebljena riječ mačku? Učenici su pravili greške zbog načina kako je pitanje postavljeno. Ko ne zna frazeologizam mogao je da razumije da se radi o mački, o imenici ženskog roda, a ne mačku, što, naravno, bitno mijenja odgovor”, javno su se žalili profesori.
Još nezadovoljniji su roditelji. Razgovor sa majkom jedne učenice sedmog razreda osnovne škole počinje riječima da se često kao roditelj zapita čemu sva ta trka – do škole od škole, pakovanje, gomile domaćih zadataka… ,,Pročitah da je pedagogija, nauka o vaspitanju i obrazovanju, dobila naziv od grčke riječi paidagogos – tako se zvao rob koji je pratio dijete od kuće do škole i pomagao mu u učenju. E, tačno tako se osjećam”, kaže naša sagovornica.
Ona u polušali kaže da razmatra ideju da dijete ispiše iz osnovne škole. Zakon dozvoljava školovanje kod kuće, a kazna za one koji ne šalju dijete u školu je od 100 do 1500 eura. ,,Pored problema sa pružanjem oskudnog obrazovanja, nažalost, nijesam iskusila ni drugu moguću korist od pohađanja škole – da dijete bude sa drugom djecom. Dijete mi je izloženo vršnjačkom nasilju, zbog kog moram da po školi izigravam baba-rogu”, priča naša sagovornica. „Razredna je lišena smisla za uspostavljanje komunikacije sa djecom i smatra da je svoj posao uradila ako u prolazu pita: ‘Je li sve u redu?’. Govorim o pristojnom, savjesnom djetetu i odličnom đaku, kojem za učenje gotovo da ne treba pomoć. Kakvu korist od škole tek mogu da imaju oni čija djeca nijesu takva”, zaključuje.
Dokaz da nam obrazovanje nije djelotvorno je međunarodno PISA testiranje po kojem je naše obrazovanje među 15 najslabijih od 67 zemalja koje su učestvovale u njemu. Od 2009. godine Crna Gora redovno učestvuje u ovom istraživanju. Rezultati PISA testiranja 2012. godine pokazuju da čak 80 odsto naših učenika nije uspjelo da riješi zadatke srednje težine. Složene probleme je riješilo manje od jednog procenta učenika. Prošle godine rađeno je PISA testiranje 6.000 crnogorskih učenika, koji su rođeni 1999. godine, iz 50 srednjih i 15 osnovnih škola. Rezultati će biti poznati u decembru 2016. Dosadašnji su konstantni i pokazuju da naši đaci kasne godinu i više sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja. Upućeni, tvrde da je dio problema i u tome što se PISA testovi prevode, pa učenici dobijaju pitanja o onome o čemu ne uče u školi: tipa Zašto je okrugao Okrugli sto kralja Artura ili slična o Šervudskoj šumi. Ko nije gledao crtani ili film, ne zna odgovore.
Institucije su nakon negativnih rezultata sa PISA testiranja objavili sveobuhvatne reforme, koje za cilj imaju da zauzmemo nešto bolje mjesto na PISA rang listi. Kako je još 2012. utvrđeno da u našim školama preovladava predavački tip aktivnosti, riješeno je da se to promijeni. Iz Ministarstva prosvjete su kritikovali rad Učiteljskog fakulteta jer navodno on ne produkuje kvalitetan kadar. Proklamovano je da je stara škola bila škola pamćenja, a nova treba da bude škola mišljenja s učenikom u centru pažnje.
U Zavodu za školstvo detektovali su da je jedan od glavnih problema i neujednačeni kriterijum ocjenjivanja. Oni smatraju da se treba mijenjati zakon i omogućiti veća provjera kvaliteta rada predavača, sada to rade svake četiri godine.
Uglavnom kao vladajuća mantra našeg sistema opšteg i srednjeg obrazovanja, moglo se čuti na brojnim seminarima, kongresima, stručnim osposobljavanjima, proklamovana je priprema učenika da sjutra budu aktivni građani društva koji će doprinositi razvoju i koji imaju kritičko mišljenje i prosuđivanje, koji zna što želi i kako da se izbori za svoja prava.
Sve je to fino prepisano, ali kako ga sprovesti u školama u kojima je u učionicama i zbornicama kritičko mišljenje po pravilu jeres. Kako nagovoriti dobar dio nastavnika da forsiraju kritičko prosuđivanje, kad njima lični slučaj govori da su ga se držali nikada ne bi do posla došli. Vladajući edukativno-vaspitni kanon kojim se šalje poruka da učenje i nije presudno, da je važnije koga znaš nego koliko znaš, odavno je jasan i učenicima i njihovim roditeljima. Zbog njega se već u prvom razredu osnovne škole traži veza za upis kod određene učiteljice i nastoji svoje djete ,,ubaciti” u tzv. VIP odjeljenja.
Proklamovani principi ionako su manje stvar obrazovanja, a više vaspitanja koje je u našem obrazovnom sistemu skroz zanemareno. Nema se kad za prosječnu platu od 458 eura, bez najavljenog predizbornog povećanja.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
FOKUS3 sedmice