Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOME JE KORISTIO PROSTORNI PLAN ZA BJELASICU I KOMOVE: Planina rezervisana za krupni kapital

Objavljeno prije

na

Prostorni plan Bjelasica i Komovi za 12 godina nije doprinio unapređivanju poljoprivrede, poboljšanju uslova života na selu, niti popravljanju standarda  i demografske slike nekoliko sjevernih oština. Jedina oblast u kojoj su ciljevi, zacrtani tim plnaskim dokumentom, u većoj mjeri ispunjeni je – gradnja privatnih smještajnih kapaciteta i ulaganje države u skijašku infrastrukturu

 

Najmanje 50 preduzetničkih stočarskih farmi i isto toliko onih za pčelarstvo i ribogojstvo, kao i najmanje 100 specijalizovanih ratarskih farmi, sistem otkupa, skladištenja, prerade, podsticaja, komercijalizacija… samo su neki od ciljeva za oblast poljoprivrede, koji su već trebalo da budu relizovani,  prema  Prostornom  planu posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi. Taj dokument, donesen je prije 12 godina, ali je stanje u poljoprivredi na području opština koje obuhvata, ako se uporedi zvanična statistika, ostalo, u najboljem slučaju nepromijenjeno, a u nekim krajevima i značajno gore. PPPN je, tokom prvih deset godina, predviđao i intenzivan razvoj prerađivačkih kapaciteta za primarnu i sekundarnu preradu drveta, kao značajno unapređenje putne, vodovodne i ostale infrastrukture na seoskom području, te revitalizaciju katuna, ubrzan razvoj seoskog turizma, nove pješačke, biciklističke staze, vidikovce…

„Ovaj Plan predlaže ozbiljnu revitalizaciju i novi koncept modernog razvoja planinske poljoprivrede. To je moguće jedino zdravim i ofanzivnim preduzetničkim konceptima, a po uzoru na razvijene evropske zemlje. U tom kontekstu se predlaže poslovni koncept razvoja tri tipa farmi (stočarske, voćarske i povrtarske) u prirodnim planinskim uslovima, a posredstvom aktivnog državnog projekta uz potporu internacionalnih fondova”, piše između ostalog u PPPN-u.

Planirane su bile i  mjere podrške investicijama u primarnoj poljoprivredi, koje bi se odnosile na povećanja obima proizvodnje, kroz unapređivanje rasnog  sastava stoke, povećanja broja i veličine farmi, obnove postojećih i podizanja novih zasada jabučastog, koštičavog i jagodičastog voća… Takođe i intenziviranja ratarske i povrtarske proizvodnje, investicije u objekte za gajenje stoke, razvoj pčelarstva kao i kaveznog uzgoja pastrmke na postojećim vodotocima i izgrađenim vodnim akumulacijama… U prerađivačkom sektoru naglasak je trebalo da bude na ulaganja u kapacitete koji su oslonjeni na korišćenje domaće sirovine, u specifične manje pogone za proizvodnju tradicionalnih i visokokvalitetnih proizvoda, te hlađenje i i čuvanje proizvoda u svježem stanju. Poseban vid podrške, predviđen PPPN-om, odnosio se na stvaranje povoljnih uslova za život na selu, to jest, izgradnju seoske infrastrukture, te pokretanje različitih vidova biznisa u seoskim sredinama kroz formu malih preduzeća.

Trebalo je, u okviru projekta eko i etno sela, da se „na inovativan i moderan način turističkom tržištu ponude  kvalitetni smještajni kapaciteti sa dodatnim sadržajima, istovremeno, interpretirajući tradicionalan način života na planini”. Među ciljevima je bila i revitalizacija starih napuštenih kuća u selima i zadržavanje tradicionalnog stila u novoj gradnji na ruralnom dijelu. Takođe i izgradnja više katuna na Bjelasici, od po 20 do 30 koliba „sa smještajnim mogućnostima od 60 do 100 posjetilaca sa maksimalno 3.000 m² bruto razvijene površine”.

Planeri su izdvojili i sela i katune, koje već do 2020. godine vide kao perjanice seoskog turizma. Među njima su i neka kolašinska, bjelopljska, beranska i andrijevička sela i stočarska planinska naselja, koja su, u međuremenu, skoro potpuno opustjela. Između ostalih  Vranještica, Opsanica, Rupe Rečinske, Padež, Rupe Ravanjske… Izostala je i relizacija preporučenih projekta koji se tiču seoske infrastrukture u gotovo svim opštinama, a oni koji se odnose na poboljšanje uslova života na katunima, sporadični su i  tek u početnoj fazi.

PPPN, zasigurno, nije donio boljitak u oblasti poljoprivrede niti gazdovanja šumama nijednoj od sjevernih opština na koje se odnosi. Ostvarivanje ciljeva tog planskog dokumenta, više puta kritikovanog od struke, vidljivi su samo u oblasti izgradnje turističkih kapaciteta i skijaške infrastrukture, posebno na pojedinim lokacijama koje su napadnute hipergradnjom, kao što je kolašinska strana Bjelasice. Prema PPPN-u, predviđeno je 8 turističkih centara razvoja – Žarski, Cmiljače, Torine, Kolašin 1450, Kolašin 1600, Jelovica, uključujući i golf naselje, Komovi i istoimeni  Eko-avanturistički park. Na gotovo svim lokalitetima predviđena je izgradnja objekata sa predloženom prodajom jedinica „po principu kondominijuma”. Takođe, i izgradnja skijaške infrastukture, u koju će država uložiti par stotina miliona eura. Kako su, prije nekoliko godina, ocijenili  iz NVO Fidelity consulting, uloženi novac građana, investitorima će omogućiti prodaju imovine, „što znači da im razvoj turizma nije primarni biznis”.

U zoni zahvata dva kolašinska ski-centra planirani su smještajni kapaciteti od blizu 4.500 ležajeva, u mojkovačkom Žarskom oko 6.500, a približno toliko i na dva bjelopljska planinska centra.  Dok završetak radova na skijalištima u opštinama Mojkovac, Bijelo Polje i Berane kaska, planinski centri u Kolašinu se intenzivno razvijaju, a taj dio Bjelasice svakodnevno osvajaju nove građevine. Pored četiri hotela, koja se već grade na Kolašinu 1450, planira se još jedan i četiri apartmanske zgrade. Na toj lokaciji planirana je i izgradnja 45 šaleta, odnosno jednoporodičnih smještajnih jedinica. Na lokalitetu Kolašin 1600, u blizini državnog ski-centra, i gdje je privatnicima zemlja data u zakup na 90 godina, pored tri hotela čija izgradnja je u toku, planirano je još 7 hotela i 28 šaleta.

Iz  NVO Fidelity consulting su izračunali da će investitori prodajući izgrađene smještajne kapacitete na ski lokalitetima koje obuhvata PPPN, prihodovati ukupno više od pola milijarde eura. Tako će, prema analizi tog udruženja, na Torinama zaraditi 94, na Žarskom oko 202, na Jelovici 62, na Cmiljači 36 miliona eura. Prihod od prodaje jedinica u hotelima i naseljima  na lokalitetima Kolašin 1450 i Kolašin 1600 biće skoro 123 miliona eura. S druge strane, ocijenili su iz te NVO, nije rađena analiza isplativnosti državne investicije u skijašku infrastrukturu.

Prostorni plan je više puta kritkovao i Radosav Rako Nikčević iz NVO Zeleni Crne Gore. On je na naučnoj konferenciji Intenzivni integralni razvojni pristup opštine Kolašin, kazao da su prilikom izrade tog plana „na scenu stupile neuke institucije i neuki ministri, planeri i projektanti, koji su pokazali šta je vrhunac neznanja, zle namjere, degradacije prostora, bacanja novca…”. PPPN Bjelasica i Komovi su, prema njegovim riječima,  „potpuno laički planiran turistički razvoj tog važnog planinsko-turističkog resursa Crne Gore”. Isto važi, upozorio je, i za Durmitor. Nikčević je više puta apelovao da te planove „hitno treba staviti van snage, jer, tvrdi, nemaju nikakvo uporište u validnim stručno-naučnim teorijama i praksama”.

Gotovo nijedan od ciljeva nije realizovan na području Komova, za koje je nagovještavan, takođe, intenzivan razvoj i višestruko popravljanje demografske i privredne statistike. Nije pomoglo ni to što je taj lokalitet prije šest godina proglašen za Park prirode.

Skoro dvije godine duga borba mještana osujetila je planove za gradnju tri male hidroelektrane (mHE) na vodotocima ispod Koma, ali iz tog kraja svakodnevno mole nadležne institucije da spriječe, kako tvrde, besprizorno uništavanje šuma.

                                                                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo