Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOME JE KORISTIO PROSTORNI PLAN ZA BJELASICU I KOMOVE: Planina rezervisana za krupni kapital

Objavljeno prije

na

Prostorni plan Bjelasica i Komovi za 12 godina nije doprinio unapređivanju poljoprivrede, poboljšanju uslova života na selu, niti popravljanju standarda  i demografske slike nekoliko sjevernih oština. Jedina oblast u kojoj su ciljevi, zacrtani tim plnaskim dokumentom, u većoj mjeri ispunjeni je – gradnja privatnih smještajnih kapaciteta i ulaganje države u skijašku infrastrukturu

 

Najmanje 50 preduzetničkih stočarskih farmi i isto toliko onih za pčelarstvo i ribogojstvo, kao i najmanje 100 specijalizovanih ratarskih farmi, sistem otkupa, skladištenja, prerade, podsticaja, komercijalizacija… samo su neki od ciljeva za oblast poljoprivrede, koji su već trebalo da budu relizovani,  prema  Prostornom  planu posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi. Taj dokument, donesen je prije 12 godina, ali je stanje u poljoprivredi na području opština koje obuhvata, ako se uporedi zvanična statistika, ostalo, u najboljem slučaju nepromijenjeno, a u nekim krajevima i značajno gore. PPPN je, tokom prvih deset godina, predviđao i intenzivan razvoj prerađivačkih kapaciteta za primarnu i sekundarnu preradu drveta, kao značajno unapređenje putne, vodovodne i ostale infrastrukture na seoskom području, te revitalizaciju katuna, ubrzan razvoj seoskog turizma, nove pješačke, biciklističke staze, vidikovce…

„Ovaj Plan predlaže ozbiljnu revitalizaciju i novi koncept modernog razvoja planinske poljoprivrede. To je moguće jedino zdravim i ofanzivnim preduzetničkim konceptima, a po uzoru na razvijene evropske zemlje. U tom kontekstu se predlaže poslovni koncept razvoja tri tipa farmi (stočarske, voćarske i povrtarske) u prirodnim planinskim uslovima, a posredstvom aktivnog državnog projekta uz potporu internacionalnih fondova”, piše između ostalog u PPPN-u.

Planirane su bile i  mjere podrške investicijama u primarnoj poljoprivredi, koje bi se odnosile na povećanja obima proizvodnje, kroz unapređivanje rasnog  sastava stoke, povećanja broja i veličine farmi, obnove postojećih i podizanja novih zasada jabučastog, koštičavog i jagodičastog voća… Takođe i intenziviranja ratarske i povrtarske proizvodnje, investicije u objekte za gajenje stoke, razvoj pčelarstva kao i kaveznog uzgoja pastrmke na postojećim vodotocima i izgrađenim vodnim akumulacijama… U prerađivačkom sektoru naglasak je trebalo da bude na ulaganja u kapacitete koji su oslonjeni na korišćenje domaće sirovine, u specifične manje pogone za proizvodnju tradicionalnih i visokokvalitetnih proizvoda, te hlađenje i i čuvanje proizvoda u svježem stanju. Poseban vid podrške, predviđen PPPN-om, odnosio se na stvaranje povoljnih uslova za život na selu, to jest, izgradnju seoske infrastrukture, te pokretanje različitih vidova biznisa u seoskim sredinama kroz formu malih preduzeća.

Trebalo je, u okviru projekta eko i etno sela, da se „na inovativan i moderan način turističkom tržištu ponude  kvalitetni smještajni kapaciteti sa dodatnim sadržajima, istovremeno, interpretirajući tradicionalan način života na planini”. Među ciljevima je bila i revitalizacija starih napuštenih kuća u selima i zadržavanje tradicionalnog stila u novoj gradnji na ruralnom dijelu. Takođe i izgradnja više katuna na Bjelasici, od po 20 do 30 koliba „sa smještajnim mogućnostima od 60 do 100 posjetilaca sa maksimalno 3.000 m² bruto razvijene površine”.

Planeri su izdvojili i sela i katune, koje već do 2020. godine vide kao perjanice seoskog turizma. Među njima su i neka kolašinska, bjelopljska, beranska i andrijevička sela i stočarska planinska naselja, koja su, u međuremenu, skoro potpuno opustjela. Između ostalih  Vranještica, Opsanica, Rupe Rečinske, Padež, Rupe Ravanjske… Izostala je i relizacija preporučenih projekta koji se tiču seoske infrastrukture u gotovo svim opštinama, a oni koji se odnose na poboljšanje uslova života na katunima, sporadični su i  tek u početnoj fazi.

PPPN, zasigurno, nije donio boljitak u oblasti poljoprivrede niti gazdovanja šumama nijednoj od sjevernih opština na koje se odnosi. Ostvarivanje ciljeva tog planskog dokumenta, više puta kritikovanog od struke, vidljivi su samo u oblasti izgradnje turističkih kapaciteta i skijaške infrastrukture, posebno na pojedinim lokacijama koje su napadnute hipergradnjom, kao što je kolašinska strana Bjelasice. Prema PPPN-u, predviđeno je 8 turističkih centara razvoja – Žarski, Cmiljače, Torine, Kolašin 1450, Kolašin 1600, Jelovica, uključujući i golf naselje, Komovi i istoimeni  Eko-avanturistički park. Na gotovo svim lokalitetima predviđena je izgradnja objekata sa predloženom prodajom jedinica „po principu kondominijuma”. Takođe, i izgradnja skijaške infrastukture, u koju će država uložiti par stotina miliona eura. Kako su, prije nekoliko godina, ocijenili  iz NVO Fidelity consulting, uloženi novac građana, investitorima će omogućiti prodaju imovine, „što znači da im razvoj turizma nije primarni biznis”.

U zoni zahvata dva kolašinska ski-centra planirani su smještajni kapaciteti od blizu 4.500 ležajeva, u mojkovačkom Žarskom oko 6.500, a približno toliko i na dva bjelopljska planinska centra.  Dok završetak radova na skijalištima u opštinama Mojkovac, Bijelo Polje i Berane kaska, planinski centri u Kolašinu se intenzivno razvijaju, a taj dio Bjelasice svakodnevno osvajaju nove građevine. Pored četiri hotela, koja se već grade na Kolašinu 1450, planira se još jedan i četiri apartmanske zgrade. Na toj lokaciji planirana je i izgradnja 45 šaleta, odnosno jednoporodičnih smještajnih jedinica. Na lokalitetu Kolašin 1600, u blizini državnog ski-centra, i gdje je privatnicima zemlja data u zakup na 90 godina, pored tri hotela čija izgradnja je u toku, planirano je još 7 hotela i 28 šaleta.

Iz  NVO Fidelity consulting su izračunali da će investitori prodajući izgrađene smještajne kapacitete na ski lokalitetima koje obuhvata PPPN, prihodovati ukupno više od pola milijarde eura. Tako će, prema analizi tog udruženja, na Torinama zaraditi 94, na Žarskom oko 202, na Jelovici 62, na Cmiljači 36 miliona eura. Prihod od prodaje jedinica u hotelima i naseljima  na lokalitetima Kolašin 1450 i Kolašin 1600 biće skoro 123 miliona eura. S druge strane, ocijenili su iz te NVO, nije rađena analiza isplativnosti državne investicije u skijašku infrastrukturu.

Prostorni plan je više puta kritkovao i Radosav Rako Nikčević iz NVO Zeleni Crne Gore. On je na naučnoj konferenciji Intenzivni integralni razvojni pristup opštine Kolašin, kazao da su prilikom izrade tog plana „na scenu stupile neuke institucije i neuki ministri, planeri i projektanti, koji su pokazali šta je vrhunac neznanja, zle namjere, degradacije prostora, bacanja novca…”. PPPN Bjelasica i Komovi su, prema njegovim riječima,  „potpuno laički planiran turistički razvoj tog važnog planinsko-turističkog resursa Crne Gore”. Isto važi, upozorio je, i za Durmitor. Nikčević je više puta apelovao da te planove „hitno treba staviti van snage, jer, tvrdi, nemaju nikakvo uporište u validnim stručno-naučnim teorijama i praksama”.

Gotovo nijedan od ciljeva nije realizovan na području Komova, za koje je nagovještavan, takođe, intenzivan razvoj i višestruko popravljanje demografske i privredne statistike. Nije pomoglo ni to što je taj lokalitet prije šest godina proglašen za Park prirode.

Skoro dvije godine duga borba mještana osujetila je planove za gradnju tri male hidroelektrane (mHE) na vodotocima ispod Koma, ali iz tog kraja svakodnevno mole nadležne institucije da spriječe, kako tvrde, besprizorno uništavanje šuma.

                                                                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo