Povežite se sa nama

Izdvojeno

NP ,,PROKLETIJE” – POSLEDNJI LEDNIK NA BALKANU: Neotkrivena ljepota

Objavljeno prije

2 mjeseca

na

Lednik, kao da tu samuje, smješten je u Donjem – Velikom kotlu. Sniježnik, kako ga zovu planinari, star je hiljadama godina. To su potvrdili  i naučnici koji su ga pohodili prije punih pet decenija

 

Na Karanfilu, jednom od masiva planine Prokletije kod Gusinja, nedaleko od visoravni, odnosno doline Grebaje, na teritoriji Crne Gore, nalazi se lednik star nekoliko hiljada godina, o kome se u javnosti vrlo malo zna i do sada je potpuno nevalorizovan.

Saradnik za turizam u Nacionalnom parku Prokletije i iskusni planinar i vodič Boban Redžepagić, koji ovu planinu poznaje veoma dobro, kaže da je potrebna mnogo veća i bolja promocija, kako bi se za ovaj lednik više čulo.

,,Porazna je činjenica da, sasvim sam siguran, devedeset odsto građana Crne Gore, ne zna za ovaj lednik”, ističe Redžepagić.

On kaže da je lednik ,,dobro sakriven” u srcu planine, ali da do njega nije teško doći.

,,Do lednika se stiže sasvim lagano, nisu potrebne nikakve alpinističke vještine, niti oprema, samo dobre patike ili lagane planinarske cipele”, kaže Redžepagić.

On dodaje da je lednik udaljen svega sati i po hoda od takozvane treće livade u Grebajama, da je staza označena i na dva uspona osigurana sajlom, ali ipak ne propručuje da se kreće bez vodiča.

,,Zbog toga što se o ledniku malo zna i u Crnoj Gori i šire, vrlo malo planinara i turista iskazuje interesovanje za tu planinarsku stazu”, kaže Redžepagić.

Lednik kao da tu samuje, smješten u Donjem – Velikom kotlu. Sniježnik, kako ga zovu planinari, star je hiljadama godina. To su potvrdili ljudi od nauke koji su ga pohodili prije punih pet decenija.

,,Još 1973. godine akademik Branimir Gušić je na jednom simpozijumu o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida, iznio je podatak da se u Prokletijama nalazi jedini ostatak živog lednika na Balkanu”, objašnjava Redžepagić.

Prema njegovim, kao i riječima mnogih drugih poznavalaca planina, gusinjski lednik smješten je na najnižoj nadmorskoj visini na Balkanu, a možda čak i šire.

,,Ovaj lednik formiran je na visini od svega 1.630 metara. Ono što bi valjalo znati je činjenica da se u ledeno doba u izvorištu doline Grebaje nalazilo glecijalno udubljenje, takozvani cirk,  iz kojeg je polazio Grebajsko-doljski lednik, koji se kod Gusinja spajao sa velikim Vrujskim lednikom, pa je vrlo moguće da je ovaj postojeći lednik u stvari ostatak tog lednika”, kaže Redžepagić.

On objašnjava sa preciznošću iskusnog planinara da se gusinjski lednik ispod vrhova Karanfil, i još preciznije ispod karanfilskog Velikog vrha (albanski Maja Gur e Zjarmit), u donjem Velikom kotlu.

,,Nije vidljiv iz doline Grebaje, ali se odlično vidi iz Volušnice, na suprotnoj strani doline. Iznad se uzdiže prepoznatljiva stijena Maje Hekurit, poznata kao Koplje, visoka oko 600 do 700 metara”, kaže Redžepagić.

Prethodno je od Gusinja do doline Grebaje, odakle je polazište planinarske staze koja vodi do lednika, moguće doći asfaltnim putem dugim sedam kilometara.

,,Lednik je širine četiristo, a dužine oko osamsto metara. Kao da je sakriven na ovom mjestu”, dodaje Redžepagić.

Debljina prastarog leda nikada, čak ni u vrijeme neopisivih vrućina, ne spušta se ispod 15 metara, koliko je visok krajem avgusta. U proljeće je visok preko 30  metara i idealan je za skijanje tokom ljetnje sezone.

,,Veličinu lednika tokom zime teško je odrediti, jer je tada skoro potpuno nepristupačan, okovan snijegom”, ističe Redžepagić.

Planinari objašnjavaju da kada se uđe u takozvani rased, na mjestu na kojem je lednik pukao, sa plus 30 stepeni, ljeti, teško se može izdržati hladnoća koja caruje unutar njega.

,,Ko doživi tu ljepotu, te nijanse u bojama leda, koje govore o njegovoj starosti, uvijek će poželjeti da ga ponovo posjeti. Ovaj lednik i ovo mjesto zaslužuju bolju promociju, jer su i za nauku i za turiste, od velikog značaja za Crnu Goru. Ja bih iskoristio priliku da pozovom geologe i naučnike drugih struka da ga bolje prouče, i da njegov značaj bolje prezentujemo svima koji su zainteresovani”, kaže ovaj turistički radnik i planinar.

Gusinjskom ledniku, ili sniježniku, kako se danas zove, sunce već hiljadama godina nije moglo ništa.

U lokalnim turističkim organizacija u ovom regionu smatraju da je potrebna jedna mnogo ozbiljnija kampanja na tom nivou i organizovanje posjeta ledniku, a onda, nakon toga, bolja promocija kroz medije.

Direktor Turističke organizacije Gusinje Irfan Radončić, smatra da postojanje lednika pruža priliku za kreiranje jedinstvene turističke ponude, odnosno tematskih turističkih tura.

,,Tu je prije svega edukativni aspect o istoriji lednika, zatim geologija i njegova veza sa lokalnim ekosistemom, i sve to sa aktivnostima na otvorenom kao što je trekking na ledniku. To bi posjetiocima omogućilo nezaboravno iskustvo kakvo ne mogu doživjeti često”, kaže Radončić.

Direktorica TO Plav Samira Canović, podsjeća da su upravo prošlog ljeta javnosti otkrili Abdijino jezero, koje se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori, i dodaje da bi nešto slično moglo da se učini i na promociji lednika.

,,Organizovali smo jednu turu i poveli oko sedamdeset posjetilaca. I svi su bili oduševljeni. Malo ko i od lokalnog stanovništva je znao da je to jezero na najvećoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori. Tako nešto treba uraditi i sa lednikom. Organizovanje tura i posjeta, bolja promocija kroz lokalne turističke publikacije i prospekte, kako bi informacije o značaju tog lednika stigle do što većeg broja ljudi. Drugačije je kada ljudi odu i vide, onda oni dalje šire priču. Tako ćemo najbolje zainteresovati javnost”, smatra Canović.

Ona ukazuje i na druge prirodne zanemenitosti Nacionalnog parka Prokletije koje nisu dovoljno medijski promovisane.

,,Iz godine u godinu imamo sve više domaćih i stranih turista. Potrebno je pripremiti turističke brošure, staviti to u ponudu, i interesovanja će vjerovatno biti. Moramo uključiti sve lokalne turističke organizacije, a onda neka svoj dio posla, koliko je to u njihovoj nadležnosti, uradi i Nacionalna turistička organizacija”, kaže direktorica TO Plav.

Turistički radnici podsjećaju da masiv Prokletije predstavlja planinski vijenac u istočnoj Crnoj Gori, Kosovu i sjevernoj Albaniji. Enciklopedijski podaci govore da su Prokletije visok planinski vijenac na jugoistočnom rubu Dinarskog planinskog sistema.

Gorostasni masiv ukupne je dužine od 417 kilometara. Zapravo, nesvakidašnji greben, bogat kristalnočistim planinskim rijekama, jezerima i dolinama iznad kojih ponosno dominiraju surovi vijenci, čini prirodnu granicu između Crne Gore, Kosova i Albanije.

Najviši vrh Prokletija, Jezerski vrh 2.694 metra nadmorske visine (albanski Maja Jezerce), nalazi se na teritoriji Albanije, i istovremeno je i najviši vrh Dinarskih planina.

U Crnoj Gori najviši je vrh Zla kolata, sa 2.534 metra nadmosrke visine. Tu ispod ovih vrhova, na terotoriji Crne Gore, sakriven je prelijepi, veliki lednik, star nekoliko hiljada godina. Samuje i čeka na to da bude bolje valorizovan, turistički promovisan i posjećen. Biće ipak da to nije posao samo za lokalne turističke radnike. Ovako značajnom resursu, država mora posvetiti dužnu pažnju.

    Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

PREDIZBORNI SAMODOPRINOS HAOTIZACIJI TRIDESETO AVGUSTOVSKIH POBJEDNIKA: Do Kvon u našem sokaku

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Nezvanično Monitor saznaje da je Glavni specijalni tužilac (GST) Vladimir Novović odbio formirati predmet po prijemu Kvonovog pisma, u kojem pominje Milenka Spajića  što je izazvalo nezadovoljstvo čelnih ljudi Vlade

 

Hapšenje dva državljanina Južne Koreje 23. marta na podgoričkom aerodromu u pokušaju ukrcaja na privatni avion za Dubai je vratilo, poslije dužeg vremena, Crnu Goru na naslovne stupce svih globalnih medija. Privedeni su Kvon Do-Hjung (poznatiji kao Do Kvon) i Hon Čang Jon za kojima je Interpol raspisao crvenu potjernicu zbog masovnih manipulacija sa kriptovalutama zbog kojih su investitori i ulagači širom planete oštećeni za 42 milijarde dolara. Kvon je nekadašnji kralj kriptovaluta je suosnivač i izvršni direktor Terraform Labs-a sa sjedištem u Singapuru čiji su kriptovalutni sistemi terraUSD i Luna  doživjeli krah u maju prošle godine nakon što im je cijena pala sa rekordnih 116 dolara na pedeseti dio jednog centa. Vlasti u Seulu se nakon toga pokrenule nekoliko krivičnih istraga zbog varanja i kršenja zakona o tržištu kapitala, a u septembru prošle godine izdat je nalog za hapšenje Kvona i još pet njegovih saradnika. U tom trenutku za Kvona se vjerovalo da je u Singapuru sa kojim Seul nema ugovor o ekstradiciji. Kasnije su korejski mediji javili da je Kvon preko Dubaija odletio za Srbiju citirajući neimenovanog seulskog sigurnosnog zvaničnika a u februaru je javljeno su napravljeni kontakti sa srpskom vladom oko lociranja i ekstradicije Kvona.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je po hapšenju izjavio da je Do Kvon jedan od najtraženijih svjetskih bjegunaca čiji ulazak u zemlju nije evidentiran i da je sa svojim kolegom probao napustiti Crnu Goru sa krivotvorenim pasošem Kostarike, a pronađena su im i južnokorejska i lažna belgijska dokumenta. Ministar Adžić je saopštio da Kvona potražuju Južna Koreja, Singapur i Sjedinjene Američke Države. Pride toga, objavljeno je i da su policija i osnovni tužilac oduzeli tri laptopa i pet mobilnih telefona.

Dva i po mjeseca nakon hapšenja, u zadnjoj sedmici predizborne kampanje, Kvon i njegovi zaplijenjeni elektronski uređaji će opet postati fokus naših medija i borbe političkih partija u sve prljavijoj utakmici. Meta je opet lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić čija skoro osnovana partija je doživjela astronomski rast. Spajić je prvo u martu uspješno izbačen iz predsjedničke trke, nakon asistencije Vučićeve vlasti koja je prvi put o komunikaciji sa zvaničnom Podgoricom podijelila informacije da neko lice (u ovom slučaju Spajić) ima prebivalište i državljanstvo Srbije. Nevješto Spajićevo pravdanje i hvatanje samog sebe u neistinama mu izgleda nisu nanijeli dovoljnu političku štetu, kojoj su se nadali njegovi oponenti. Nakon izbora je išla i prijava Vlade i njenog ministra finansija Aleksandra Damjanovića Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) zbog Spajićeve uloge u zaduživanju Crne Gore za 750 miliona eura kroz emisiju obveznica na berzi u Londonu. Optužbe o tom poslu su već neko vrijeme pripremane baražnom vatrom Nebojše Medojevića i Raška Konjevića (koji se kasnije ogradio od ranijih izjava) Prijava je bila zasnovana na manipulacijama i iskrivljivanju činjenica o čemu je Monitor već pisao i najavio da se priprema novi napad u susret glasanju 11. juna.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

2 dana

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo