Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU : OPŠTINA KOLAŠIN (4): Milion za puteve, bez tendera i ugovora

Objavljeno prije

na

Kolašinska vlast je u periodu od 2007. do 2013. godine, dok je tim gradićem na sjeveru vladao dvojac Mileta Bulatović i Mile Šuković, poznat po brojnim aferama, kompaniji Putevi Bijelo Polje platila preko million eura za rekonstrukciju lokalnih dionica, bez odgovarajuće finansijske dokumentacije i ugovora. Uz to, svi poslovi su Putevima dodjeljeni – bez tendera .

U šestogodišnjem periodu Opština je toj kompaniji isplatila, prema finansijskoj dokumentaciji u koju je CIN CG imao uvid, tačno 1.184.396 eura iako je sa tom bjelopoljskom firmom u ovom periodu ugovorila samo dva posla ukupne vrijednosti 220.154, 22 eura. Ni za ta dva posla, ali ni za ostale koji su isplaćeni Putevima bez sklopljenih ugovora, nije raspisan tender.

,,Apsolutno ni za jedan od poslova koji su papreno plaćeni Putevima nije bio raspisan tender”, kaže za CIN CG Željka Vuksanović, aktuelna gradonačelnica ovog sjevernog grada.

Zbog sumnji u korupciju nova opštinska vlast je svu dokumentaciju o poslovima i transakcijama sa bjelopoljskim Putevima ustupila specijalnom policijskom timu još 2015. godine, po dolasku na čelo grada.

,,Finansijska dokumentacija pokazuje da su sa Putevima potpisana samo dva ugovora, jedan vrijedan 43.629,30 i drugi od 176.524.00 eura. Poslovi su naravno ugovoreni bez tendera, a u ugovorima se ne definišu precizno ni poslovi zbog kojih su Putevi angažovani”, kaže gradonačenica Kolašina. Prema njenim riječima, od istražnih organa još nemaju nikakvu informaciju šta je urađeno povodom toga. ,,Nemamo nikakvog odgovora”.

Prvi od ukupno dva ugovora koje je Opština Kolašin potpisala sa bjelopoljskom kompanijom, datira iz aprila 2008. godine. Prema tom dokumentu sa Putevima je lokalna vlast ugovorila ,,izvođenje radova na lokalnom putu Drijenjak-Blatine (do crkve)”, a vrijednost tog posla je 43.629,30 eura. Ugovor je u ime Opštine potpisao tadašnji gradonačelnik Kolašina Mileta Bulatović. Dok je u ime tadašnjeg direktora kompanije Putevi Milana Bojovića, ugovor potpisala Nataša Šljukić.

Prema evidenciji Centralnog privrednog registra (CRPS), vlasnik Puteva Bijelo Polje je istoimena firma iz Užica, koja je prema beogradskoj Agenciji za privredne subjekte osnovana u julu 2000. godine. Aktuelni direktor kompanije Putevi Bijelo Polje koja je u stopostotnom vlasništvu majke kompanije iz Užica je prema CRPS Sabahudin Kožica. U vrijeme dok je Bojović gazdovao kompanijom, poslovi sa državom samo su pristizali. Bojović je između ostalog sa Opštinom Bijelo Polje 2007. godine potpisao ugovor vrijedan million eura za ,,radove na ulicama i lokalnim putevima u Bijelom Polju”. Naredne, 2008. godine Bojović je sklopio ugovor sa Direkcijom za saobraćaj vrijedan 14.500.000 eura, za izgradnju puta Risan – Žabljak.

Drugi ugovor između Opštine Kolašin i Puteva potpisan je dva mjeseca nakon prvog, u junu 2008. godine. U tom se ugovoru ne precizira ni koje radove Putevi treba da odrade za naručioca, odnosno Opštinu Kolašin. Kao predmet ugovora se navodi ,,popravka ulica u Kolašinu”. Kojih ulica, nema ni pomena. Cijena radova koji se i ne pominju je ipak ugovorena i iznosi – 176.524,92 eura. I ovaj ugovor je u ime Opštine potpisao tadašnji gradonačelnik Mileta Bulatović, a u ime Puteva tadašnji direktor Milan Bojović.

Opština je, dakle, sa Putevima u šestogodišnjem periodu prethodne vlasti ugovorila poslove vrijedne 220.154, 22, a platila gotovo million eura više.

Ugovoreni poslovi od 220.154,22 su presudom Privrednog suda iz 2010. godine povećani skoro duplo – 486.410,22 eura. Toliko je taj sud naložio Opštini da isplati Putevima u ime dva ugovorena posla. Sud je utvrdio da su bez obzira na duplo manje dogovorenu cijenu Putevi Opštini uredno dostavljali fakture na iznose veće od dogovorenih, a u skladu sa građevinskim knjigama koje je ta kompanija vodila. U presudi se navodi da Opština na to nije imala nikakvih primjedbi, i da treba da im isplati iznos koji potražuju – 486.410,22 eura. Tu presudu je potvrdio i Apelacioni sud Crne Gore.

No, čak i da su Putevi zakonito duplo skuplje naplatili dogovorene poslove sa Opšinom, nije jasno kako su i na osnovu čega gradske vlasti bjelopoljskoj kompaniji isplatile ukupno oko 1.200.000 eura tokom šest godina. Presudom Privrednog suda nesporno je utvrđeno da je kolašinska vlast sklopila sa Putevima samo dva ugovora, ukupne vrijednosti od oko 220 hiljada eura.

Prema finansijskoj dokumentaciji Opštine Kolašin iz tog šestogodišnjeg perioda proizilazi da je Opština Putevima 2007. godine isplatila 155.000 eura za: održavanje puta Breza-Radigojno, ,,put od crkve Sv. Dimitrija do Željezniče stanice” i ,,put plana”. Ni za jedan od tih poslova nikada nije raspisan tender, a nema tragova da je ikada potpisan ugovor za te poslove za koje je Opština platila Puteve.

Dokumentacija dalje pokazuje da je tokom 2008. godine Putevima plaćeno ukupno 235.293,50 eura. Navodi se da je tim novcem plaćen ,,put Babljak”, ,,lokalni put naselje Svinjače”, opet ,,put plana” i ,,obaveze iz prethodne godine”. Nema targova da je tender za te poslove raspisan.

Naredne, 2009. godine, Opština je Putevima platila 200.000 eura. Kao predmet plaćanja Opština navodi – ,,obaveze iz prethodnih godina”.

Tokom 2011. godine Putevima je iz opštinske kase uplaćeno čak 309,676,63 eura. U finansijskoj dokumentaciji se pri tom uopšte precizno ne navodi šta je za tolike novce uradila bjelopoljska kompanija. U dokumentaciji se navodi da je 9.676.63 eura otišlo na troškove spora, 100.000 eura ,,za rekonstrukciju ulica u Kolašinu” (ne navodi se kojih), 105.103,90 eura za ,,popravku više manjih ulica” i 71.208,99 eura za, citiramo: ,,izgr lokal puta u nas g pažanj”.

Ista priča se nastavlja i u godinama koje slijede, pa je sljedeće 2012. godine Putevima isplaćeno 2.901,78 eura, a naredne 2013. godine – 281.524,89 eura. Cijela suma od preko 280 hiljada eura pri tom je isplaćena opet zbog, kako se navodi u opštinskim knjigama – ,,obaveza iz ranijeg perioda”.

,,Ni za jedan od poslova koji se navode u krajnje šturoj dokumentaciji nije raspisan tender”, ponavlja gradonačelnica Kolašina Željka Vuksanović.

CIN CG je ovim povodom kontaktirao bivšeg gradonačelnika Kolašina Miletu Bulatovića, no on je bio nedostupan. Bulatović ranije, kada ga je CIN CG kontaktirao zbog sumnjivih transakcija u koje je bila uključena kolašinska Opština dok je on bio na čelu tog gradića, nije bio spreman da odgovara na pitanja novinara: „Sjašite, prešli ste svaku granicu i vi i istraživačko novinarstvo i Vijesti. Znamo mi dobro ko ste vi”, kazao je tada, ne nudeći odgovore na brojne dileme.

Dileme oko poslova bivše kolašinske vlasti sa kompanijom Putevi Bijelo Polje trebalo bi da razjasne nadležni organi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo