Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODBJEGLI KOTORANIN OPTUŽIO POLICIJU DA U AKTUELNOM RATU NARKOBANDI POMAŽE NJEGOVE KONKURENTE: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Odbjegli Kotoranin optužio je neimenovane, visokopozicionirane pripadnike Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost za saradnju sa kriminalnim strukturama „neprijateljske grupe, koja na sve načine pokušava da zavlada Crnom Gorom i regionom”.

Nije bilo teško prepoznati da Jovan Vukotić, navodni vođa škaljarskog klana, crnogorskim snagama reda i mira spočitava favorizovanje tzv. kavačkog klana, konkurentske kriminalne organizacije iz Kotora. U njihovim sukobima, od kraja 2015. do danas, ubijeno je 14 ljudi (uglavnom u Crnoj Gori, dvije žrtve pale su u Beogradu, a jedna u Mostaru) dok se o broju ranjenih i zaplašenih može samo nagađati. I povod za Vukotićevo obraćanje Vijestima (izjava dostavljena elektronskom poštom) bio je ovonedjeljni napad u Podgorici, kada je bomba sa daljinskim upravljačem aktivirana ispod automobila u kome se nalazio njegov prijatelj i, kažu, član obezbjeđenja Marko Martinović. On je, uz ozbiljne povrede, preživio taj napad a, prema nezvaničnim navodima iz policije, prava meta nepoznatih atentatora trebalo je da bude Jovanov brat Igor Vukotić.

Jovan je odgovorio prijetnjama. „Znam koji od pomoćnika direktora Uprave policije uzima 20.000 eura mjesečno od kriminalaca i koji je policijski načelnik uzeo 100.000 eura od kriminalaca. Znam i koji je inspektor na platnom spisku mafije već četiri godine”, ustvrdio je navodni vođa Škaljaraca, optužujući visokopozicionirane korumpirane policajce da „pomažu kriminal, spletkare, kriju ubice…”.

Da se prvo, ipak, pozabavimo pridjevom navodni (vođa kriminalne organizacije). Prema podacima iz policijske SOCTA (Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori) braća Vukotić skupa sa Igorom Dedovićem komanduju škaljarskim klanom koji je, duže od dvije godine, u krvavom sukobu sa Kavačima koje predvode Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. Prvi se, opet navodno, u poslu oslanjaju na Luku Bojovića i njegov zemunski klan, drugi na određene (para)državne strukture. U uniformi i bez nje. Poput ostalih vođa kriminalnih grupa – od Bara i Budve do Pljevalja, Rožaja i Bijelog Polja – i oni se za kriminalne aktivnosti, na domaćem i stranom terenu, terete uglavnom u povjerljivim bezbjednosnim izvještajima, ali ne i na sudu. Tamo svraćaju rijetko, najčešće pod optužbom za nelegalno držanje oružja, nasilničko ponašanje, izazivanje opšte opasnosti… Osude ih rijetko, a eventualne kazne izdržavaju još rjeđe.

Opasnost im prijeti od policije u inostranstvu – tako su pali Darko Šarić i Safet Kalić – i, još više, od konkurencije. Posebno od kada su crnogorski kriminalni klanovi postali dio međunarodne mreže krijumčara preko koje – sa kontinenta na kontinent – putuju tovari narkotika čija se vrijednost ponekad mjeri i desetinama miliona. Vjerujemo li policijskim izvorima koji su, po pravilu post festum, dobro upućeni – kotorski niz smrti započet je nakon što je u Valensiji nestao tovar kokaina vrijedan 25 – 30 miliona. Nestao znači da ga je dio kriminalne grupe ukrao i prodao bez znanja dotadašnjih saradnika u ilegalnom poslu.

„Sistem je nemoćan da se izbori sa svim tim, pa je najlakše sve zataškati i mene i moje prijatelje proglasiti krivima”, požalio se Vukotić crnogorskoj javnosti, objašnjavajući da je ta nemoć posljedica toga što sistem „u svojim redovima ima desetine korumpiranih visikopozicioniranih policajaca – kriminalaca. To su provjereni igrači, duboko upleteni u te aktivnosti. Za njih se godinama zapravo zna ko su ali ih ta prepoznatljivost ne tjera sa funkcija”.

Proizilazi da se Vuković žali na nelojalnu konkurenciju pod zaštitom države. Već viđeno: slijedeće privatne interese privilegovanih struktura vlasti favorizuju jednu u odnosu na sve ostale grupe „preduzetnika”. Praktično na isti način na koji to rade, ili su radili, u sivoj ekonomiji (tranziti duvana i nafte), politici (afera listing, afera snimak, državni udar), sportu (Budućnost vs Zeta), građevinarstvu (Tehnomax i Bemax), finansijama (Prva protiv – CKB), berzi (tajkuni i njihovi PIF-ovi protiv malih akcionara) ili medijima (patriotski/DPS glasnogovornici protiv ostalih). Samo je ulog negdje titula a negdje robija/život.

Reakcije na Vukotićev istup nije trebalo dugo čekati. I nadležni su prepoznali da je na temu kriminala i korupcije progovorio neko dobro upućen. Bez obzira što se, između redova, da zaključiti da „naši” i „njihovi” iz Vukotićeve ispovijesti pripadaju istom, ili vrlo sličnom miljeu. Policja pomaže „neprijateljske grupe„ žali se Vukotić „Od Kotora prave čist grad, kako bi njime zapravo zavladala njihova grupacija ili klan kako ih zovete”…

Specijalno državno tužilaštvo je istog dana kada se u Vijestima pojavilo Vukotićevo pismo o korumpiranim policajcima saopštilo kako je „formiralo predmet” u kome će ispitati te navode.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naložio je Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije „da utvrdi istinite činjenice”. Konačno, na „teške i nepotkrijepljene optužbe” reagovala je i Uprava policje. Podsjećajući da se Vukotić nalazi u bjekstvu i da je riječ o osobi koja je „bezbjednosno – interesantna službama bezbjednosti ne samo kod nas već u regionu i Zapadnoj Evropi” iz UP su saopštili da „ne posjeduju ni saznanja ni indicije koje bi ukazale na sumnju da određene policijske starješine ili policijski službenici primaju novac od kriminalaca ili da su na bilo kakvom tzv. platnom spisku kriminalnih grupacija…”.

Teško je sada precizno reći šta tačno znači ta neobaviještenost čelnika UP.

Sjetimo se – oni ljetos nijesu znali da će poslanik Janko Vućinić pred Skupštinom protestovati sa penzionerima KAP-a. Kada su, nakon pretresa kuće Veselina Mujovića, u UP nestali prikupljeni dokazi – 13 pisama (među njima, navodno, i pisma koja je Mujović pisao Milu Đukanoviću, Veselinu Veljoviću…) i dva službena akta tužilaštva, a Specijalno državno tužilaštvo za taj nestanak osumnjičilo i privelo funkcionere UP Dalibora Medojevića i Nikolu Terzića, čelnici Uprave policije nijesu objašnjavali nego optuživali: „Ovim činom Specijalnog državnog tužilaštva, kao i medijskim konstrukcijama, izvršen je ne samo atak na lični, porodični i profesionalni integritet policijskih službenika, već i atak na Upravu policije kao jednog od najvažnijih subjekata u sistemu bezbjednosti naše države”.

Konačno, UP je praktično prećutala septembarsko hapšenje Zlatka Samardžića, pomoćnika komandira u Odjeljenju bezbjednosti Kotor. On je osumnjičen da je odavao informacije kavačkom klanu (što ukazuje da u ovonedjeljnom Vukotićevom iskazu „ima mesa”). Da sve bude čudnije, iako je Samardžić priznao da je narkoklanu odavao povjerljive službene informacije on je, poslije nepunih mjesec dana pritvora, pušten na slobodu.

Toliko o spremnosti aktuelnih predstavnika države da se obračunaju sa policajcima koji rade za kriminalce.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo