Povežite se sa nama

MONITORING

Kum nije sam

Objavljeno prije

na

Ovog ljeta Milo Đukanović je pretrpio niz udara. Više međunarodnih instituta i organizacija od Vašingtona, preko Ljubljane i Sarajeva, analiziralo je korumpirani crnogorski poredak čiji su temelji udareni devedesetih, tokom godina šverca i sankcija. Istup Ratka Kneževića, iako najslikovitiji, mogao bi biti samo dio niza kojim se plete mreža oko Đukanovića. Prema jednoj verziji Ratko Knežević je povezan sa moćnim međunarodnim krugovima, kod kojih je Đukanović potpuno izgubio podršku i sve što je objavljeno posljednjih mjeseci dio je šireg plana slabljenja crnogorskog premijera udarima sa strane, pošto to ne polazi za rukom slaboj opoziciji. UBISTVO PUKANIĆA CRVENA LAMPICA: Nekada blizak saradnik crnogorske vlasti i kum premijera Mila Đukanovića Knežević ističe kako njega zanima način na koji se „prljavim” novcem, i te kako začinjenim krvlju, želi uticati na društvene i političke procese u našem regionu. Kako taj novac upravlja ili želi da upravlja vladama, državama i ultimativno sudbinom cijelih naroda.

Pri tom je, po njemu, ubistvo Pukanića izgleda bila „crvena lampica” za vlasti Srbije i Hrvatske da okrenu stranu i počnu saradnju koja bi mogla da uzdrma duvanski kartel, na čijem su čelu, kako Knežević tvrdi, Milo Đukanović i Stanko Subotić Cane.

Prema Kneževiću, „neko je u kartelu, iz bahatosti i arogancije, napravio ogromnu grešku misleći da će Zagreb postati isto što i Miloševićev ‘olovni’ Beograd i Đukanovićeva Podgorica devedesetih. Mala ‘pločica’ sa pežoovog skutera i institut zaštićenog svjedoka jako su zabrinuli kartel.” Kartel je, tvrdi Knežević, zatečen i uplašen saradnjom hrvatske i srpske policije na otkrivanju počinilaca i naredbodavaca ubistva Ive Pukanića i Nike Franjića. „Na sve se moguće načine pokušava, čak i diplomatskim kanalima, uticati na dalju istragu. No, stvari su daleko odmakle”.

LANAC ZLOČINA: Indirektno, Knežević je Stanka Subotića Caneta, osim s likvidacijom Pukanića, doveo u vezu sa još osam ubistava počinjenih od 1997. u Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoj. Tako je on naveo ubistva Vanje Bokana, Radovana Stojičića Badže, Jusufa Bulića, Gorana Žugića, Darka Raspopovića, Milana Rajkovića, Blagote Sekulića i Duška Jovanovića.

Iako direktno, kao naručioce i izvršioce ovih zločina Knežević ne navodi nijedno ime, on je, prema procjenama Blica, u intervjuu Vijestima ,,vješto otkrio sponu između ubijenih i Subotića, direktno ukazujući na mogući motiv likvidacija.”

Knežević prije svega tvrdi da duvanski kartel ima „vojno krilo i grupu obučenih desperadosa spremnih da ubiju i za malo novca”.

Knežević tvrdi da je Pukanić, vlasnik i urednik Nacionala, ubijen nakon gomile (dokumentovanih policijskim organima) prijetnji koje su stizale iz Crne Gore. Niko iz hrvatske policije još nije demantovao ove navode.

Pukanić je u ljeto 2002, u svjedočenju pred italijanskim specijalnim tužiocem za mafiju Đuzepe Šelzijem u Bariju ispričao i da mu je poslije članaka u Nacionalu hrvatski ministar unutarnjih poslova Šime Lučin kazao: ,,Situacija je vrlo ozbiljna.”

Pukanić je iznio da mu je tada predočen papir slovenačke službe bezbjednosti sa transkriptima prisluškivanja telefona članova kriminalne grupe Crnogoraca iz Ljubljane, „tj. netko iz te grupe razgovarao s nekim iz crnogorskih službi, uglavnom narudžba, naredba da me ubiju stigla je iz Crne Gore i morala se izvršiti do 1. veljače.” Ni ovo niko nije demantovao.

U martu 2002. Puknića je pozvao savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Hrvatske, koji ga je „ponovo informirao da je oko mene prevelika konfuzija i da su dobili informacije od njemačkih kolega… da su tajne službe države Crne Gore naručile moje ubojstvo od osoba iz Njemačke.”

BEZ TEKSTA: U kabinetu premijera Đukanovića nijesu se podrobno bavili Kneževićevim tvrdnjama. Samo su kazali kako ne „žele da komentarišu gluposti.” Advokat Stanka Subotića Vladimir Beljanski je poručio: ,,Sve je laž.” I najavio tužbu.

U srpskim medijima Knežević je otišao korak dalje. „Koliko mi je poznato, ima ozbiljnih indicija da je predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić predao Borisu Tadiću u Sofiji materijale u vezi sa ugroženošću predsjednika Srbije do kojih se došlo u istrazi ubistva Ive Pukanića i Nike Franjića,” izjavio je Knežević za beogradski Blic.

Blic je objavio kako je Tadić na meti duvanske mafije i sigurnost mu je ugrožena otkako su uhapšene osobe osumnjičene za ubistvo Pukanića, vlasnika Nacionala, i njegovog saradnika Franjića eksplozivom 23. oktobra 2008. godine u Zagrebu.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić potvrdio je da je tokom nedavnog boravka u Sofiji upoznao srpskog kolegu Tadića s djelovanjem kriminalne grupe koja je bila pod istragom u Hrvatskoj. „Nijesam odnio nikakve dokumente. Od Tadića sam zatražio puno bolju saradnju sudova, policije i tužilaštava kad već kriminalci Hrvatske i Srbije tako dobro sarađuju”, rekao je Mesić u Vukovaru.

U kabinetu predsjednika Srbije za sada nijesu željeli da potvrde, ali ni da demantuju informaciju objavljenu u Blicu.

POVEĆAN STEPEN BEZBJEDNOSTI: Dragan Šutanovac, ministar odbrane, čije se tajne službe staraju o bezbjednosti predsjednika Tadića, izjavio je kako je već neko vrijeme stepen bezbjednosti najviših državnih funkcionera na visokom nivou.

Knežević je za Blic rekao kako je siguran da sada „u vili Stanka Subotića na Svetom Stefanu ili u kafiću Grand u Podgorici zasjeda krizni štab”. „Oni razmatraju kako da zaustave mogući razgovor Slobodana Đurovića Kardinala sa hrvatskim ili Sretena Jocića sa srpskim tužiocima,” rekao je on.

Proteklih mjeseci je bilo izvještaja u hrvatskim i srpskim medijima da su isljednici u Zagrebu uspjeli da dobiju izjave svjedoka saradnika o ulozi Jocića i Đurovića u likvidaciju Pukanića i Franjića. Čak se pominjalo da bi Jocić i Đurović mogli da budu imenovani za zaštićene svjedoke, ako otkriju ko su nalogodavci zločina.

Kako iznosi Nacional, hapšenju Sretena Jocića prethodio je sastanak predsjednika Mesića i Tadića na marginama energetskog samita u Sofiji koji je trajao više od jednog sata. Poslije razgovora kako saznaje Blic, uslijedili su tajni sastanci najviših policijskih funkcionera Srbije i Hrvatske, na kojima su razmijenjeni podaci o kriminalnoj organizaciji na čijem je čelu glavnoosumnjičeni za ubistvo Pukanića – Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam.

Sastanci su održani za vikend, 25. i 26. aprila. Poslije tih sastanaka najviše rukovodstvo Srbije donijelo je odluku o hapšenju Jocića, koje je izvedeno dan kasnije, kada su u vilu Mirjane Marković na Dedinju, u kojoj je sa porodicom Jocić živio posljednjih godinu dana, upali specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, kazao je izvor Blica.

KO JE NARUČILAC: Jocić je osumnjičen da je za likvidaciju Pukanića i Franića Željku Milovanoviću i njegovim saučesnicima u likvidaciji Bojanu Guduriću, Milenku Kuzmanoviću, braći Roberu i Luki Mataniću i Amiru Mafalaniju, platio 1,5 miliona eura.

Krivičnom prijavom Jocić se sumnjiči i da je kuma Slobodana Đurovića, zvanog Kardinal, pet dana poslije likvidacije poslao u Zagreb kako bi iz Hrvatske izvukao braću Roberta i Luku Matanića. Po dolasku u Hrvatsku, 28. oktobra, Đurović je uhapšen.

Od osoba za koje se sumnja da su učestvovale u pripremi i izvođenju atentata na slobodi je, koliko je poznato još samo Gudurić. Ostaje, pitanje ko je naučio ubistvo Pukanića, jer se za sada ne vidi Jocićev neposredan interes za taj zločin.

„Subotiću i Đukanoviću je od životne važnosti da se uspostavi ‘njihova’ vlada u Beogradu, jer su uplašeni presude ili hapšenja Subotića u Beogradu i njegovog eventualnog stavljanja na poligraf,” smatra Knežević.

Knežević smatra da Subotić i Đukanović čak rade na tome da vlast u Srbiji preuzme vođa Srpske narodne stranke (SNS) Tomislav Nikolić. To bi bilo ostvareno uz pomoć Canetove finansijske podrške i lobiranjem jake evropske države, Francuske.

Po Kneževiću, Arno Danžan, dugogodišnji špijun francuske obavještajne službe DGSE, a sada poslanik Evropskog parlamenta u Strazburu, „prodao” je svom partijskom šefu i predsjedniku Francuske Nikoli Sarkoziju, priču o pacifizaciji ultradesne Srpske radikalne stranke.

Knežević tumači da Danžan želi da jednim udarcem zadovoljiti dvije stvari. Prva je legitimna aspiracija Francuske da ima veći uticaj na Balkanu. Druga je životno važna potreba njegovog klijenta Subotića da sudski postupak protiv njega u Beogradu koji bi mogao biti fatalan – obustavi.

SASTANAK U RICU: Radi toga je, po Kneževiću, u pariskom hotelu Ric, krajem oktobra 2007. organizovan sastanak na kome su bili i Đukanović i Subotić. Tada je razrađena strategija kako omogućiti Nikoliću da preuzme SRS, kako da je „umije i preobratiti.” „Ne zaboravite da odmah kreće javni nastup Nikolića u kojem jedan ultradesničar šalje maslinovu grančicu mira manjinama, Evropi, susjedima”…kaže Knežević.

Nikolić je potvrdio da se sreo sa Đukanovićem u hotelu Ric u Parizu, ali da je taj susret bio slučajan i da su samo kurtoazno popričali par minuta.

Za crnogorsku vlast, dakle, više nije pitanje šta Knežević govori, već otkud mu sve informacije i zašto ih baš sada plasira. Poznato je da Knežević ima jake veze na Zapadu, da je davnih devedesetih imao presudnu ulogu na povezivanje Đukanovića sa ključnim američkim ličnostima, koje su uticale na odvajanje crnogorskog vrha od Srbije i Miloševića. Knežević je dobro etabliran i u Velikoj Britaniji, u kojoj sa porodicom živi posljednjih godina. Povezan je i sa najmoćnijim ljudima u Hrvatskoj, sa nekima kao što je predsjednik Stjepan Mesić upoznao ga je blizak prijatelj Ivo Pukanić.

Đukanović ima razloga da pita: ko plete mrežu. Njegov nekadašnji kum nije sam.

Francuska veza

Arno Danžan, koji je dio špijunskog mandata odradio i u Hrvatskoj, prema navodima Nacionala, u Zagrebu je bio nekoliko nedjelja prije Subotićevog hapšenja u Moskvi u aprilu 2008. po interpolovoj potjernici iz Srbije. Između njih dvojice je bilo telefonskih kontakata, a u februaru 2007. viđeni su u pariskom hotelu Ric. Danžan je 1994. godine postao šef francuske obavještajne službe DGSE u Sarajevu. U narednih šest godina služio je kao špijun na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova i Crne Gore. Poslije 2000. postao je savjetnik za Istočnu i Jugoistočnu Evropu, da bi se 2002. pridružio francuskom Ministarstvu spoljnih poslova. Zatim je godinu dana bio na Kosovu kao savjetnik Visokog predstavnika EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost Havijera Solane. Početkom 2005. Danžan se pridružio kabinetu francuskog ministra spoljnih poslova kao savjetnik za Jugoistočnu Evropu. Danžan je izabran na izborima za Evropski parlament 7. juna za evroposlanika partije Unija za narodni pokret Nikole Sarkozija, predsjednika Francuske.


Nezgodan svjedok

Ratko Knežević, nekadašnji novinar nekoliko beogradskih, slovenačkih i hrvatskih medija se poslije reporterske karijere upustio u evropski biznis. Bio je blizak prijatelj Mila Đukanovića, i vodio je devedesetih trgovinsku misiju Crne Gore u Vašingtonu. Poslije njegovog razlaza sa Đukanovićem, u Nacionalu je objavljena serija tekstova o švercu cigareta. Mnogi prozvani u tom serijalu vjerovali su da iza optužbi stoji Knežević, prijatelj Ive Pukanića, a da je u sve umiješao prste i američki ambasador u Beogradu Vilijam Montgomeri, sa kojim su se i Knežević i Pukanić dobro poznavali. Blagota Baja Sekulić, prijatelj Stanka Subotića čak je u svom posljednjem intervju datom Monitoru, tvrdio da je Knežević, preko njega od Caneta tražio milion i šesto hiljada maraka da stopira tekstove u Nacionalu. Knežević je te tvrdnje demantovao. Poslije Kneževićevih navoda, koje je ovih dana objavio Blic, bivši koministar policije Božo Prelević, ocijenio je da bi državni tužilac u Srbiji morao da reaguje i sasluša Kneževića. ,,On je apostrofirao i nekoliko političara, Čedu Jovanovića (predsjednika Liberalno demokatske partije) Bebu Popovića (svojvremenog savjetnika za medije premijera Zorana Đinđića) i Tomislava Nikolića (vođu glavne opozicione Srpske narodne stanke, SNS) . Iz te priče treba u zakonito sprovedenom postupku vidjeti šta je tačno, šta je politikanstvo i za čiji račun je to politikanstvo”, ocijenio je Prelević. Prelević koji je sada advokat u Beogradu, upitao je i da li Knežević „ima neki poseban interes da sebe predloži za insajdera, ili ima poseban interes da neku političku opciju u javnom mnjenju poveže sa kriminalom”.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo