MONITORING
Ogledalce, ogledalce…
Svako ko se ikada ljutio na birokrate u javnim službama i institucijama, a ko nije, trebao bi bar do novembra imati maksimalno razumijevanje za njih. Slabašna crnogorska administracija obavljaće ovog ljeta i jeseni posao svog života, zahtjevan i opsežan kao nikada ranije. Drugo su izbori, drugo su kampanje. Zato su već vidljive pukotine u vladajućoj koaliciji. One će se s približavanjem Briselu samo povećavati. Administracija premijera Mila Đukanovića moraće da odgovori na više od tri hiljade uglavnom neugodnih pitanja, koje je u Podgoricu prošle sedmice donio evropski komesar za proširenje Oli Ren. Od rada, angažovanja i profesionalnosti domaćih činovnika i, kako je objavljeno, stranih eksperata, u velikoj će mjeri zavisiti kakav će avis (službeno mišljenje) Evropska komisija početkom 2011. godine dati o kandidaturi Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji. SAMOSPOZNAJA: Ogroman posao predstoji u naredna tri mjeseca. Na njemu će raditi hiljadu ljudi, uključujući i prevodioce. Ukoliko državna administracija brzo i kvalitetno odgovori na pitanja iz Upitnika, to će značiti da je ona organizovana, dobro vođena i efikasna, a to u očima EU znači da država funkcioniše. Biće to i na liniji želja crnogorskih građana: više od 70 odsto stanovnika Crne Gore podržava ulazak u EU. Odgovorna vlast morala bi da iskoristi tako masovnu podršku i hrabro uđe u novu fazu evropskih integracija.
Prema izjavama zvaničnika, za crnogorsku Vladu kvalitet odgovora na Upitnik ispred je brzine. „Mora se prikazati tačna i objektivna situacija u zemlji”, kazala je ministar za evropske integracije Gordana Đurović.
„ Crnoj Gori danas najviše treba istinita interpretacija sveukupne situacije u vašoj zemlji”, rekao je Monitoru visoki zvaničnik Evropske komisije. „Morate se samoodrediti prema sebi i svijetu. To će EU visoko cijeniti”, istakao je on i dodao da Upitnik nije formalnost. „To je korisno sredstvo koje će pružiti saznanja o uslovima u vašoj zemlji. Ovdje nije riječ o ispitivanju, nego o dijalogu. Mi od vas želimo jasne odgovore kako bi znali ko ste i što radite”, rekao je naš sagovornik iz Brisela.
PORICANJE: U tome i jeste suštinsko pitanje za Crnu Goru i njene građane: da li žele istinu o sebi i da li su spremni za nju? Najnoviji slučaj s ocjenama iz Studije američkog USAID-a da „nema političke volje za borbu protiv korupcije” i odgovori zvaničnika koji su upućeni iz Podgorice tim povodom, pokazuju da oni to niti žele niti su za to spremni.
Biće zanimljivo kakvi će odgovori o korupciji i kriminalu, što su Evropljani za razliku od Amerikanaca konstatovali i prethodnih godina, sada biti poslani Briselu.
Analitičari smatraju da je stvarna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala mala cijena za otklanjanje šumova u komunikaciji između Crne Gore i EU i za otvaranje evropske perspektive svim crnogorskim građanima.
„Dosadašnja praksa pokazuje da je iz vladajuće garniture uvijek kada se ukazivalo na neki problem stizalo poricanje a nikako prihvatanje problema i pokušaj da se on riješi”, kaže direktor Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona smatra da nas EU stavlja pred ogledalo tražeći od nas priznanje da imamo malo više bora na licu nego što treba i procjena hoćemo li se i dalje nositi s njima ili ćemo možda učiniti nešto da one nestanu.
„Umijeće, raskošno uvježbavano na domaćem terenu, da se odgovarajući na bilo šta ne kaže baš ništa, neće biti od pomoći”, uvjeren je fenomenolog kulture Balša Brković.
CRNOGORSKA SAGA: To se može vidjeti i na primjeru Hrvatske, koja je prije šest godina odgovarala na upitnik EK. „Odgovori su bili frizirani. Vlada je prikazala mnogo ljepšu sliku stanja nego što je ona to bila, pa je zato doživjela kritiku, tako da je oko toga bila jedna prava mala saga”, kaže profesor zagrebačkog Sveučilišta Damir Grubiša. Sličan je slučaj i s Makedonijom, koja je u drugom krugu dobila dodatnih 189 pitanja.
Iskustvo opominje da bi istim putem mogla krenuti i Crna Gora. Pitanje je samo do koje će mjere EU dozvoliti da odgovori iz Podgorice budu frizirani, o čemu će prvenstveno odlučivati politički kriterijumi i strategija EU prema „zapadnom Balkanu”.
Prve ocjene kvaliteta odgovora Crna Gora će dobiti u februaru, dodatna pitanja stići će na proljeće, dok bi 2011. godine EK trebalo da utvrdi da li je ova zemlja sposobna za status države kandidata, a onda i za početak pregovora za punopravno članstvo.
Suočavanje sa sobom
Najbolje čemu Crna Gora može i treba stremiti jeste „rad na sebi”, kojim bi se pokazalo da je svjesna svojih problema i zemlja sa kojom se može „napraviti posao”. Zato je Upitnik konačno ona prilika kada se Crna Gora mora suočiti sama sa sobom na domaćem terenu. I to mora uraditi brzo i efikasno. Samo u tom slučaju u Briselu će konstatovati da je „Crna Gora funkcionalna demokratija sa stabilnim institucijama koje garantuju vladavinu prava te zemlja za koju se može reći da ima djelotvornu tržišnu ekonomiju”. Biće to jasan signal svima, posebno crnogorskim građanima, da više ne važe stara pravila igre: njihova vlast opredijelila se za stvaranje a ne za varanje, za proizvodnju a ne za uvoz svega i svačega, za održivi razvoj a ne za rat protiv prirode.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceVeliki prelom