Povežite se sa nama

FOKUS

LIMENKA NA TUĐEM ZEMLJIŠTU: Occupy Montenegro

Objavljeno prije

na

Čuvena Limenka , koja će građane koštati preko 10 miliona eura koji će uskoro iz državne kase leći na račun premijerovog brata Aleksandra Đukanovića – nalazi se dijelom na tuđem privatnom zemljištu koje je preko deceniju pod restitucionim sporom. Bez obzira na spor , Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vlada na čijem je čelu bio premijer Milo Đukanović su to zemljište 2008. godine ustupili premijerovom bratu koji od tada gazdovao tuđom zemljom. I zarađivao na njoj. Vlasnici do danas nijesu obeštećeni.

To zemljište od države već dugo i bezuspješno potražuju nasljednici Boža i Mare Đurović . Radi se o dvije parcele, od 741 i 640 metara kvadratnih koje su bile u vlasništvu MUP-a, nakon što su oduzete od porodice Đurović i nacionalizovane u julu 1959. godine. Sve se to navodi u izvještaju vještaka Lazar Vukadinovića iz 2006. godine, kada je spor već bio pokrenut. Parcele su dvije godine kasnije bez obzira na postupak koji se vodio ipak prešle u ruke porodice Đukanović, a premijerov brat sada očekuje višemionsku odštetu zbog toga što MUP nije u roku propisanom ugovorom izmjestio Limenku, privremeni objekat Uprave policije (UP), sa tog zemljišta.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je tada upozoravao na još jedan razlog zašto je prodaja tog zemljišta Đukanoviću bila nezakonita. Oni su ukazali da Vlada nije mogla ustupiti zemljište koje se vodilo na SO Podgoricu. Prema nalazu vještaka Vukadinovića na tim parcelama zaista je pravo korišćenja imala SO Podgorica. Gradonačelnik glavnog grada tada bio je crnogorski ambasador u Ljubljani Miomir Mugoša.

,,Nijedan cent nijesmo dobili za tu zemlju”, kaže za Monitor Miodrag Sekulović, nasljednik Boža i Mare Đurović.

Zemljište ispod Limenke samo je mali dio vrijedne zemlje na najelitnijim lokacijama u centru Podgorice koje on i drugi nasljednici Đurovića potražuju od države. Najveći dio te zemlje je, bez obzira na restitucioni postupak koji se vodio pred državnim i opštinskim organima, Vlada za male novce ustupila privilegovanim domaćim biznismenima, koji su potom na različite načine, od te zemlje profitirali desetine miliona eura.

Jedna od većih parcela koja se nalazila u vlasništvu porodice Đurović je parcela od pet hiljada kvadrata na Bulevaru Sv. Petra Cetinjskog, na kojoj se sada nalaze stanovi i poslovni prostori koje je gradila Normal company biznismena Žarka Burića. U istoj zgradi nalazi se i sjedište te kompanije. Burić je ovih dana u fokusu javnosti zbog radova na hotelu Podgorica, koji je privatizovao kao dio UTIP-a, nekadašnje državne hotelsko-turističke kompanije. Stručna javnost je te intervencije okarakterisala kao nedopustivo uništavanje jedne od gradskih ikona. Vlasnik Normal kompani se pominje i u aferi oko kampa Zlatica koji je Vlada za potrebe UP kupila od Burića 2011. godine, iako je tu nekretninu samo nekoliko godina ranije prodala Buriću za sedam puta manji iznos. Tužilaštvo, prema pisanju medija, opet vodi istragu o tom slučaju.

,,Buriću je izgradio zgradu na Bulevaru iako se vodio postupak za povraćaj te zemlje. Zemljište je čak bilo i pod privremenom mjerom, po kojoj niko nema pravo da raspolaže imovinom do okončanja spora”, podsjeća za Monitor Sekulovć.

Na tom potezu na kom je iznikla zgrada Normal kompani zemlju nijesu potraživali samo nasljednici porodice Đurović. U vrijeme kada je Burić započeo gradnju 2007. godine, restitucioni postupak za povraćaj dijela te zemlje je vodila i porodica Markuš. Prvi zahtjev Komisiji za obeštećenje Markuši su podnijeli 17.avgusta 2004. godine. Burić je od Opštine to zemljište kupio tri mjeseca kasnije. Advokati porodice Markuš tvrdili su da je vlasnik Normal kompani znao da je zemlja tuđa i da je pokrenut postupak za njen povraćaj, pošto su ga oni lično obavijestili o tome.

Sud je u jednom trenutku zabranio gradnju Buriću na osnovu odluka Osnovnog i Višeg suda. Ipak, na kraju je odlučeno u korist Normal kompani. Advokati porodice Markuš podnijeli su tada krivičnu prijavu protiv sudije Višeg suda Vere Sekulić ,,zato što je učestvovala u donošenju odluke kojom se omogućilo Buriću da nastavi izgradnju na spornoj lokaciji”.

Da li su Markuši u međuvremenu obeštećeni nije sigurno, ali Miodrag Sekulović za Monitor tvrdi da oni za zemlju koju potražuju, a na kojoj je zgrada Normal kompani, nijesu dobili nikakvu naknadu.

,,Iako državni organi tvrde da je naknada za taj dio zemlje isplaćena nakon nacionalizacije Mari Đurović, na koju se vodila, to nije bilo moguće jer ona u vrijeme potpisivanja tog spornog Sporazuma o nadoknadi nije bila živa”, kaže za Monitor advokatica Marika Novaković, koja zastupa porodicu Sekulović.

Osim zemljišta ispod Limenke i Normal kompani, nasljednici Đurovića potražuju još nekoliko vrijednih parcela u centru Podgorice. Jedna od njih sada se vodi na Mitropoliju-crnogorsko primorsku. ,,Nejasno je kako je dospjela u njihovo vlasništvo”, kaže advokatica Novaković.

Radi se o parceli od 1.070 kvadrata u centru Podgorice, koju je kako se navodi u nalazu vještaka Mitropolija dobila razmjenom. Takođe, oni potražuju i zemljište od preko dvije hiljade kvadrata na Bulevaru Sv Petra Cetinjskog, gdje je sada izgrađena tzv. Profesorska zgrada. Radi se o parceli površine 2.802 kvadrata koja je upisana na Ministarstvo prosvjete i nauke i Univerzitet Crne Gore.

Komisija za povraćaj i obeštećenje Opštine Podgorica je 2014. godine donijela riješenje kojim je djelimično usvojila zahtjev za povraćaj imovine. Upravni sud Crne Gore međutim ukinuo je prošle godine to rješenje i usvojio tužbe oštećenih.

,,Prije dva i po mjeseca probijeni su svi rokovi da se postupi po toj odluci”, kaže za Monitor Sekulović.

Slučaj porodice Sekulović nije usamljen. Brojnu državnu imovinu i vrijedno zemljište država je prodala biznismenima, uglavnom za sitninu, ne obazirući se na restitucione sporove. Jedan od takvih primjera je i Vektra Boka Dragana Brkovića koja je privatizovala HTP Boku 2007. godine. Veliki dio tog zemljišta pod imovinskim je sporovima. Budvanska TQ Plaza, slučaj zbog kog tužilaštvo tereti budvanske funkcionere, takođe je podignuta na zemljištu koje je bilo pod restitucijom.

Evropska komisija uporno upozorava da proces restitucije u Crnoj Gori teče sporo. ,,Sudovi nijesu ostvarili nikakav napredak u rješavanju predmeta restitucije u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i praksom Evropskog suda”, konstatuje se u posljednjem Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2015. godinu. Kao problem EK navodi i nedostatak administrativnih kapaciteta i složene procedure.

,,Oni odlično znaju šta rade. Primjenjuju zakon za kada i kako im odgovara”.

Aleksandar Đukanović pred crnogorskim sudovima je građanin koji se izborio za svoje pravo. Dok je Vlada njegovog brata pogazila i još gazi prava mnogih.

Limenka ipak pod istragom

Iz kabineta VDT-a, kao odgovor na dopis Demokrata, rečeno je da će glavni specijalni državni tužilac provjeriti da li je u slučaju Limenka organizovano i koordinisano nevršenje službene dužnosti visokih javnih funkcionera oštetilo građane za 10,5 miliona eura. Demokrate su 12. januara objavile da je Vrhovni sud odbio predloge revizije presude zaštitnika državog interesa i Đukanovićevog advokata, pa na osnovu pravosnažne odluke Aco Đukanović potražuje od države oko 10,5 miliona eura. ,,Postoji mnogo razloga za sumnju da je u ovom slučaju bila organizovana i koordinirana aktivnost grupe visokih javnih funkcionera čije je nevršenje službene dužnosti imalo za cilj da Aco Đukanović stekne višemilionska sredstva na štetu države”, navodi se u pismu koje su Demokrate dostavile VDT-u. Oni su podsjetili da su ključne pozicije u Vladinim resorima u vezi sa poslom sa Limenkom imali Milo Đukanović, Ivan Brajović, Jusuf Kalamperović i Veselin Veljović.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo