Povežite se sa nama

MONITORING

Magistri na veliko

Objavljeno prije

na

Narod koji ima ovakvog šefa policije ne mora da brine za svoju naučnu budućnost. Dostignuće je tu: magistarski rad kandidata Veselina Veljovića pod naslovom Međunarodno priznanje države u Međunarodnom javnom pravu izložen je od 23. juna u Biblioteci Pravnog fakulteta. Na primjerku koji je dat na uvid javnosti nedostaju podaci o magistrantu, imena članova komisije za ocjenu i odbranu rada i mnoge druge formalno važne informacije. Ali, piše najvažnije: mentor Ranko Mujović.

Početkom godine je objavljeno da je Vijeće Pravnog fakulteta prihvatilo izvještaj ,,o podobnosti teme” Veljovićevog magistarskog rada, na osnovu mišljenja komisije koju su, pored Mujovića, činili Dražen Cerović i Milenko Kreća. Mandat još malo pa konačno bivšeg dekana Pravnog fakulteta traje do 19. avgusta; reklo bi se taman da Veljović magistrira. Biće to svojevrsna kruna Mujovićevog rada.

Veselin Veljović, direktor Uprave policije, prema službenoj biografiji, završio je srednju Mašinsku školu i Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu, kao i ,,više međunarodnih stručno-specijalističkih kurseva i seminara koji tretiraju oblast terorizma kao svjetskog strategijskog bezbjednosnog problema”. Njegovo zanimanje za međunarodno pravo dovodi se u vezu sa šarmom profesora Mujovića.

Sudeći po stilu i strukturi rečenice, neki djelovi rada izgledaju stvarno kao da ih je Veljović stvarao. Predgovor počinje rečenicom: „Ova tema inspirisana je sa najmanje dva razloga”. Na jednom mjestu piše:

„Odluke Međunarodnog suda pravde daju za pravo na različita tumačenja”. Jedno od imena koje je trebalo da piše u osnovnim informacijama o magistarskom radu je ime lektora. Nema imena, a tako fali. .

„Brojne teorijske nedoumice oko toga je li ili nije priznanje države uslov njenog postojanja i aktuelnost teme nakon obnove crnogorske državnosti i priznanje Crne Gore bile su izazov i za nauku i za ovaj rad”, objasnio je magistrant Veljović. Kad šef policije piše o državnom pitanju, nek pisne ko smije.

U prvom djelu rada razmotren je međunarodno pravni pojam države.

Svašta se može saznati – da državu čine teritorija, stanovništvo i vlast, pri čemu je precizirano da je teritorija „dio zemljine površine koji uključuje djelove hidrosfere, atmosfere i litosfere”.

Šetaju djelom Platon, Aristotel, Sveti Avgustin, s Maksom Veberom Veljović je na „ti”. Potkovan.

Drugi dio rada posvećen je međunarodnom priznanju. Gotovo svaki pasus završava se pozivom na Milenka Kreću, u gotovo svakoj fusnoti je citat istog autora. Dr Milenko Kreća redovni je profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu, kod nas, kako piše na sajtu Pravnog fakulteta, predaje Međunarodno pravo ljudskih prava i Evroatlantske integracije. Kažu da je omiljeni kolega dekana Mujovića. U postupcima po bosanskoj, i po tužbi Hrvatske za genocid, kao ad hoc sudija, zastupao je Srbiju i Crnu Goru pred Međunarodnim sudom pravde; delegirao ga je režim Slobodana Miloševića.

Strašno je kako površni utisci znaju da zavaraju. Eto, neupućeni bi mogli pomisliti da Veselin Veljović u životu svome nije ni dotakao 154 pravne knjige, kad ono – izučio. Literatura za njegov magistarski rad ima tačno toliko naslova i tu iznenađenjima nije kraj. Ako je spisak pravljen precizno, naš šef policije čita pravne knjige na engleskom, francuskom i njemačkom. Piše, na primjer: Boehmer G. Der völkerrechtliche Vertrag im deutschen Recht ili erhoeven ‘La reconnaissance internationale dans la pratique contemporaine: les relations internationales’. Upućeni objašnjavaju da magistrant, ako je koristio prevod, treba da napiše koji prevod. Ko zna, možda Veljović, nakon nadljudskih napora u borbi protiv kriminala iste te sposobnosti u slobodno vrijeme primjenjuje na učenje jezika i prava. Nikad čovjek ne zna đe se krije genije.

Sa velikom izvjesnošću može se očekivati da šef policije svoj rad brani i odbrani, a onda su pred njim i pred nama neograničene mogućnosti.

Recimo, sjede tako direktor policije i glavni vlasnik Prve banke, brat bivšeg premijera, Aco Đukanović. Površno informisani prolaznik bi mogao pomisliti da se tu priča o nekom kriminalu, u smislu njegovog zatiranja svakako, ustvari – vodi se teška naučna diskusija. Na primjer o tome kako se međunarodno priznanje države odražava na zaštitu ljudskih prava. Kao što znamo, Aco Đukanović je davno magistrirao kod profesora Slavka Lukića na temu Ustavna žalba i ustavno-sudska zaštita ljudskih prava u zemljama EU i Crnoj Gori. Ne zna se šta je sa tim doktoratom.

Mogli bi tu da naiđu i doprinos naučnom razmatranju daju, razni vladajući kadrovi. Bivši ministar turizma, magistar Predrag Nenezić, sadašnji ministar turizma, magistar Predrag Sekulić, ministar odbrane, magistar, Borio Vučinić i tako dalje. Mnoge političke zvijezde kite naše naučno nebo. Jedino siroti Migo, zauzet jezičkim pitanjima, ne stiže da magistrira. Ko zna, možda ministar prosvjete Slavoljub Stijepović odluči da magistarsku temu Stalna radna tijela parlamenta u uporednim ustavnim i političkim sistemima i Crnoj Gori, zamijeni nekom iz crnogorskog jezika. Ako može Veljović da nauči njemački, može i Stijepović jotovanje.

Usput, u biografiji ministra prosvjete i sporta ne piše koju je školu završio, ali piše da je član Glavnog odbora demokratske partije socijalista. Dosta.

Sticanje naučnih zvanja u vrijeme obavljanja državnih poslova profesor političke sociologije Filip Kovačević smatra vidom korupcije. Pored toga, ukazuje Kovačević, na taj način se potcjenjuju napori i znanja onih ljudi koji stvarno rade i uče.

Uvijek ima nade. U Statutu Univerziteta Crne Gore piše: ,,Licu koje je steklo odgovarajući stepen i diplomu može se odlukom Upravnog odbora Univerziteta, na predlog Senata, oduzeti stečeni stepen i diploma u slučajevima prevare ili obmane, uključujući i plagijat ili prisvajanja tuđeg autorstva, kršenja autorskog prava, ili druge neetičke prakse u pripremi magistarskog rada, doktorske disertacije ili drugih pisanih radova”. Radilo bi se o tome da se sve promijeni.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo