Povežite se sa nama

MONITORING

Ko povezuje Mićunovića i Šarića

Objavljeno prije

na

Darko Šarić je bio u bliskim odnosima sa Branislavom Branom Mićunovićem saopšteno je ove sedmice na suđenju u Beogradu kriminalnoj grupi pljevaljskog narko bosa koji je u bjekstvu. Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal u jednom od zahtjeva kojim je od suda svojevremeno tražilo dozvolu za prisluškivanje odbjeglog Šarića, navelo je da je on u bliskim odnosima sa Branom Mićunovićem. Tužilaštvo je Mićunovića u tom zahtjevu označilo kao organizatora šverca droge i cigareta u međunarodnim razmjerama. Taj zahtjev srpskog tužilaštva predstavljen je na suđenju Šarićevoj grupi u Specijalnom sudu u Beogradu u srijedu, na kome je sud preslušavao snimke presretnutih razgovora između pripadnika Šarićeve grupe.

Na insistiranje odbrane ime Mićunovića je zatamnjeno. Advokat jednog od optuženih, Borivoje Borović tražio je od suda da se ime Brana Mićunovića na dokumentima ne prikazuje javno. Borović je objasnio da Mićunović nije ni osumnjičen ni optužen, a sudija Siniša Petrović je prihvatio sugestiju.

U drugom zahtjevu tužilaštvo je kao razlog za prisluškivanje pored ostalog navelo i da je Šarić kontaktirao sa Stankom Subotićem Canetom, koji je takođe u bjekstvu i u odsustvu mu se sudi zbog šverca cigareta.

I Branislav Mićunović i Stanko Subotić Cane dovode se u vezu sa bivšim crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem. Oni su bili na zajedničkoj optužnici italijanskog tužitelja Đuzepe Šelzija, zbog šverca cigareta devedesetih godina, sa koje je kasnije zbog imuniteta izostalo ime bivšeg premijera.

Italijansko tužilaštvo je odmah po izbijanju afere Balkanski ratnik i zapljene droge od Argentine do Italije, saopštilo da je Šarićev klan koristio infrastrukturu stvorenu tokom šverca cigareta devedesetih.

Đukanović, Mićunović i Subotić sretali su se prema brojnim navodima najčešće na Svetom Stefanu, gdje Subotić ima čuvenu Vilu Montenegro, a u komšiluku su i nekretnine Mićunovićeve familije. Prema nekim izvorima i pisanju medija, upravo tu na Svetom Stefanu, krio se Darko Šarić nakon podizanja optužnice.

Subotić je demantovao više puta poslovne veze sa Mićunovićem i Đukanovićem, kao i učešće u bilo kakvim ilegalnim aktivnostima. Napade na njega dovodio je, međutim, u vezu sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem i bivšim premijerom Srbije Zoranom Đinđićem, sa kojima je navodno radio, ali na uspostavljanju demokratije i rušenju Miloševića.

Brano Mićunović, za razliku od Subotića koji iz Švajcarske u koju se sklonio od srpskog tužilaštva često koristi medije za svoju odbranu, nije javno demantovao brojne optužbe koje se izriču na njegov račun, niti je govorio o vezama sa Đukanovićem. Pa ni povodom navodnih veza sa Darkom Šarićem.

Ulogu njegovog advokata u javnosti uzeo je Veselin Veljović, direktor crnogorske Uprave policije: ,,Branislav Mićunović nema nikakve povezanosti sa Šarićem ili sa konkretnom akcijom Balkanski ratnik”, izjavio je ubrzo nakon što je izbila kokainska afera.

Mićunović se dovodi u vezu i sa brojnim poslovima u Crnoj Gori, od igara na sreću do nekretnina. Njegovi bratanići Predrag i Nenad Mićunović, preko svoje firme Anagusta imaju udio u budvanskoj Marini gdje posluju sa sinom Svetozara Marovića, Milošem. Imaju udio u vlasništvu Zetafilma, nadomak Zavale grade soliter Harmoniju

Zvanično, Branislav Mićunović je jedino u odboru direktora firme Džek Pot, koja drži kockarnice na najelitnijim mjestima, od Maestrala na dalje. Vlasnik je parcele na Svetom Stefanu, zemlje na Žabljaku, poslovnih prostora u Nikšiću i nekoliko stotina hiljada kvadrata u tom gradu.

Kako je Monitor ranije pisao Mićunović se sredinom 70-tih godina prošlog vijeka iz rodnog Nikšića uputio u Novi Sad, na studije ekonomije, gdje se družio sa žestokim momcima koji su povezivani sa Službom državne bezbijednosti bivše SFRJ, među kojima su bili: Vlasta Petrović, Đorđe Giška Božović, Ljubomir Zemunac Magaš, Darko Ašanin, Željko Arkan Ražnatović, Ratko Đokić, Dragan Joksović Jokso, Vojislav Vojo Amerikanac Raičević…

Odmah po izbijanju afere Balkanski ratnik mediji su objavili špekulacije da Šarićev klan, predvođen navodno Mićunovićem i Rodoljubom Radulovićem, Amerikancem, ima čak polja koke u Latinskoj Americi. A u Crnoj Gori jake veze sa političkom elitom. Kao potvrda za to služili su brojni transferi novca koje su firme povezne sa Šarićem nesmetano vršile preko crnogorskih banaka, pa i preko Prve banke familije bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Sumnje da na vrhu piramide nije Šarić, već neko mnogo moćniji potvrđuje i činjenica da tone kokaina i dalje cirkulišu između Latinske Amerike i Balkana (vidi boks).

Šariću u njegovoj grupi sudi se zbog pokušaja šverca preko dvije i po tone kokaina iz Latinske Amerike u Evropu u oktobru 2009. Optuženo je ukupno 20 ljudi, od kojih su Šarić i još šestorica u bjekstvu i njima se sudi u odsustvu, dok su Nebojša Joksović i Radan Adamović dobili status svjedoka saradnika.

Nedavno je crnogorsko tužilaštvo protiv Šarićevog mlađeg brata Duška podiglo optužnicu zbog pranja 21,3 miliona eura preko pljevaljske firme Mat kompani.

Neizvjesno je dokle će ići istraga o švercu droge i duvana i da li će biti otkriveni glavni igrači. Šarić je ležerno nestao iz Crne Gore, samo malo prije no što je za njim raspisana potjernica. Novac i dobre veze očigledno ima.

I ranije, ali i poslije međunarodne policijske akcije Balkanski ratnik Branislav Mićunović je pominjan po poslovima teškim milione eura i po vezama sa svim uticajnim osobama podzemlja.

Prošle godine u centru Budve uhapšen je Duško-Duka Mićunović (54) blizak rođak Branislava Mićunovića nakon što je za njim italijanska policija raspisala međunarodnu potjernicu za šverc narkotika. U akciji Šah-mat italijanska policija je tada presjekla kanal krijumčarenja droge na Apeninsko poluostrvo i dalje u zemlje Zapadne Evrope. Državni tužilac za borbu protiv mafije Pjero Graso je povodom hapšenja rekao da je razotkrivena kriminalna organizacija ,,imala ulogu uslužne agencije za transport i snabdijevanje kokaina” u korist raznih grupa širom Italije. Duško Mićunović, je označen kao vođa te kriminalne grupe.

MUP Srbije je Duška Mićunovića u Beloj knjizi 2001. označio kao pripadnika organizovanog kriminala sa jakim vezama u crnogorskom podzemlju. Duško Duka Mićunović se pominje kao pripadnik grupe Amerika, koja je okupljala veterane podzemlja, ali navodno regrutovala i buduće zvijezde, poput Darka Šarića . I tada su mediji u Italiji tvrdili da je Duka Mićunović razvio odlične kontakte sa kartelima u Kolumbiji, domovini kokaina.

Uz Mila Đukanovića, Branislav Mićunović je često u medijima navođen kao najuticajnija osoba u Crnoj Gori. Njegove poslovne veze sa Milom i Acom Đukanovićem pominju se i u tzv. švajcarskoj optužnici u kojoj je grupi italijanskih i švajcarskih državljana suđeno za pranje novca zarađenog u duvanskom švercu preko Crne Gore.

I dalje nesmetano švercuju tone

Txt: Iako se Šarićevoj grupi sudi u Beogradu, u roku od tri dana u posljednjoj dekadi juna ove godine policija Argentine zaplijenila je u dva prepada još gotovo 1,5 tonu kokaina koje vlasti u toj latinoameričkoj državi dovode u vezu sa narkobosovima sa zapadnog Balkana i akcijom Balkanski ratnik. Nadležni u Argentini tvrde da se tragovi rada grupe odbjeglog narkobosa Darka Šarića vide u načinu pakovanja kokaina, kao i u povezanosti ovog bjegunca sa pojedinim kriminalnim grupama na teritorijama Kolumbije i Argentine. Ako se nesmetano odvijaju tako veliki transferi, onda Šarić nije na vrhu piramide, ističu stručnjaci. Prvo su u petak. 17. juna pripadnici argentinske obalske straže na jedrenjaku Tarful, koji je plovio pod zastavom Sjedinjenih Američkih Država, zaplijenili 444 kilograma kokaina vrijednog 11 miliona eura. U argentinskom tužilaštvu odmah su ovaj slučaj povezali sa akcijom Balkanski ratnik. Tri dana kasnije, ministrica za bezbjednost Argentine Nilda Gare saopštila je da je u novoj policijskoj operaciji Transparentnost zaplijenjeno rekordnih 980 kg kokaina. Paketi kokaina takođe pakovani i kamuflirani u šarene balone pronađeni su u lažnom podu i u plafonu dostavnog vozila. Uhapšene su tri osobe, dvojica policajaca koja su prevozili drogu i sestra jednog od njih. Ministarstvo bezbjednosti Argentine dovelo je i ovu drogu u vezu sa Darkom Šarićem, odnosno narko-bosovima sa Balkana. ,,Ako je vrijednost ove droge skoro deset miliona eura, onda je jasno da policajci koji su uhapšeni nisu ovo organizovali. Iza svega stoje veći igrači, organizacija, a mi znamo i koja”, navela je argentinskim medijima Gare. Šarićeva grupa se u Argentini smatra trećom najjačom argentinskom vezom s Kolumbijom i Bolivijom. Šareni baloni, kojima je bila pokrivena droga, pojavili su se u još tri velike zaplijene u Argentini. U operaciji Duga, kada je u gradu San Migelu zaplijenjeno 750 kg kokaina, kao i u akcijama Premještaj bijelog i Bijele jabuke, u kojima je zaplijenjeno oko 4,7 tona ove droge. Sav zaplijenjen kokain trebalo je da završi u trgovačkim brodovima u luci u Buenos Ajresu, odakle bi bio transportovan u Evropu. Kartel Darka Šarića, prema do sada raspoloživim podacima, okupio je više od 100 osoba iz 16 zemalja širom svijeta. Među članovima su, sem onih iz regiona i evropskih zemalja i Brazilci, Urugvajci, Argentinci, kao i ljudi iz Južnoafričke Republike i Obale Slonovače.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo