Povežite se sa nama

MONITORING

Muževi po zanimanju

Objavljeno prije

na

U davna i poštena vremena se znalo – ministar je ministar, a ministrova žena je: gospođa ministarka. Onda su žene, kao i obično, sve pokvarile. Nekoma je palo na pamet, a kako je svijet poludio, ispalo je da im može i bit, da same postanu ministarke. Pa se, logično, nameće pitanje – kako se kaže kad je neko ministarkin muž? Ne treba sumnjati da će Migo pronaći adekvatno lingvističko rješenje za ovaj problem, važno je da je jasna suština: ministarkin i muž žene na visokom položaju je prije svega – uspješan ćovjek. Za žene funkcionera se zna: državna službica, platica, ponekoj i na poslu šefuje muž, idu dani. Muževi uspješnih žena mnogo su šarolikija pojava. Ipak, od biznismena do direktora državnih firmi zajedničko im je da posao cvjeta.

Dok njegova supruga, Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić bije boj protiv kriminala, mita i korupcije, Budimir Čarapić nekad je trgovao voćem i povrćem na veliko. Sad i dalje radi na veliko, ali je djelatnost njegove firme, prema Centralnom registru privrednog suda promijenjena. Čarapićev posao sad se zove „nespecijalizovana trgovina”. Reklo bi se da je službena djelatnost firme prilagođena stvarnosti. Baktanje voćem i povrćem pokazali su se, valjda, kao neprimjerena djelatnost za firmu koja je, recimo, na tenderu glavnoga grada dobila posao opremanja kancelarija, svlačionica i ambulante za nove podgoričke bazene. Posao je vrijedio preko sto hiljada eura.

Nikad se ne zna na koji način opremanje svlačionica bananama i zelenom salatom, može da utiče na nivo pažnje sa kojom vrhovna državna tužiteljica osluškuje šta o kome i o čemu ima da kaže podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša. Da pažljivo sluša sama je više puta potvrdila.

Raznovrsni su poslovi Čarapića. U vrijeme dok se bavio voćem i povrćem, suprug Vrhovne državne tužiteljke od Fonda za razvoj je dobio kredit za proizvodnju jastuka, jorgana, štep deka, futrovanih jakni i radnih odijela. Kredit je iznosio 80 hiljada eura. Mediji su objavljivali da se kao garancija za kredite kod banaka pojavljivala imovina koje u kartonu familije Čarapić koji brižljivo vodi Komisija za utvrđivanje konflikta interesa – nema.

Talenat za biznis muž vrhovne državne tužiteljke je pokazao i kad je od aluminijuma deponovanog u KAP-u uspio da naplati svoj dug prije Elektroprivrede kojoj je KAP u tom trenutku dugovao 22 miliona eura za struju. Možda je čovjek lijep, pa to onda nema nikakve veze sa njegovom ljepšom polovinom.

Elokvencijom i dobrim poslovanjem predsjednik borda direktora Montenegroerlajnza Zoran Đurišić godinama pokažuje kako njegov uspjeh nema nikakve veze sa tim što mu je žena dugo bila jedan od stubova vladajuće partije. Montenegroerlajnz je prošlu godinu završio sa preko šest miliona eura duga. Dok su zbog njegove supruge, kao ambasadorke Crne Gore u Parizu objavljivani prihodi njihove porodice znalo se da je, na primjer prošle godine Zoran Đurišić zarađivao preko četiri hiljade eura mjesečno. Socijalno senzibilisan, objavio je jednom da, ipak, Montenegroerlajnz neće otpuštati radnike, nego će plate smanjiti za petinu.

Jedva će mu ostati za ljeb i vareniku, ako šta ne bude od onih deset miliona za koliko je najavio da će Montenegroerlajnz tužiti državu što je njegove čelne ljude optužila da su zloupotrebljavali položaj.

Bilo je to u praskozorje crnogorske obnovljene nezavisnosti, uoči izbora valjalo je predstaviti da se sad kreće u bitku za nekorumpiranu državu. Đurišić je bio jedan od osumnjičenih za višemilionsku štetu nanijetu državi. Nakon četiri godine Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić saopštila je da je tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja. Nakon te objave Đurišić je objasnio da je još pod stresom zbog višegodišnjih patnji i pritisaka kojima su, kako je kazao, bili izloženi i on i njegova porodica.

Suprug predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, prema evidenciji Komisije za utvrđivanje konflikta interesa, činovnik je u Crnogorskoj komercijalnoj banci. Plata mu je 1670 eura. Porodica Medenica uživa veliko povjerenje bankara – Dok je Milorad zadužen u matičnoj, njegova supruga duguje i toj i Prvoj banci. Iako po onome što je prijavila zarađuje oko dvije hiljade i sedamsto eura mjesečno, plus ne zna se kako porodica Medenica sastavlja kraj s krajem uz kredite koji ukupno iznose 120 hiljada eura. Mada, svaki euro je očito pametno uložen – voze se džipovi, skrpilo se i za plac u Krašićima.

Prije izvjesnog vremena MANS je Vesnu Medenicu, optužio da vara oko prijavljivanja imovine jer su Medenice zaboravile da prijave porodičnu kuću od 114 kvadrata u Zagoriču, a petljali su i oko površine zemlje koju imaju u Kolašinu. Odgovorila je žustro: ,,Djelovanje MANS-a je najmanje u domenu afirmacije nevladinog sektora, a mnogo više na permanentno obmanjivanje javnosti, barem što se tiče mog imena. Želim poručiti njima, kao i onima za koga rade, da za razliku od njih, imam šta naslijediti i iz roda i u domu, ali sam duboko u uvjerenju da je najveće bogatstvo svakog pojedinca, a i porodice, ono što se novcem ne može kupiti”. Recimo stil ili osnovno poznavanje gramatike.

Poreske obveznike Crne Gore ne košta jeftino ni muž bivše ministarke za evropske integracije Gordane Đurović. Šaleta, doduše, prima znatno manju platu nego ranije. Prema posljednjem izvještaju, predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštanski djelatnost mjesečno prima 1.360 eura. Lani je bilo oko 2.400, ranije još više. Kada su njegovu suprugu krajem 2009. pitali je li realno da joj muž zarađuje oko četiri hiljade eura objasnila je da, uprkos međunarodnim preporukama, koje kažu da regulator svoje zaposlene treba da plati približno onoliko koliko su plaćeni oni koje kontrolišu, vlada nastoji da njihove plate približi onima u državnim organima. ,,Konkretno, mom suprugu, plata je u 2009. godini smanjena za 35,2 odsto”, precizirala je. Prema imovinskom kartonu Šalete Đurovića, njegova porodica ima dva stana u Podgorici, ukupno oko 300 kvadrata, imanje u Crmnici i vikendicu u Baru. Tice mu ga znale jesu li uzročno posljedično povezani fakti da Gordana Đurović više nije ministarka, a da Šaleta Đurović ima više nego duplo manju platu.

Među važnim muževima i ženama u Crnoj Gori ima i jedan zanimljiv slučaj. Formalno, ministar je muž, po uticaju sudeći, međutim, on je tek ukrasna polovina. Ukoliko to nije smiješno reći za ministra kulture Branislava Mićunovića i njegovu suprugu Radmilu Vojvodić. A jeste.

Monitor je već pisao o izvještaju Državne revizorske institucije o poslovanju CNP u 2009. godini, u kojem je zabilježeno da je je Branislav Mićunović kao zastupnik Kotor art festivala u junu 2009. godine, samo mjesec dana pred premijeru suprugine predstave, potpisao ugovor sa CNP koji pozorište obavezuje da bude izvršni producent Kotor arta, odnosno dvije premijere predstave Na ljetovanju Radmile Vojvodić i predstave Don Žuan Ane Vukotić.

Ministarstvo je finansiralo festival koji je zastupao Branislav Mićunović kao slobodni umjetnik, a novce za predstavu dobila je njegova žena. Oko 270 hiljada eura.

Rediteljskim i inim uspjesima uprkos, ozbiljno je pitanje da li bi Branislav Mićunović bio ministar kulture da agencija MAPA koju vodi njegova supruga uoči svakih izbora ne sprovodi marketinške kampanje DPS-a tako uspješno.

Skloni prećerivanju tvrde da je od svih ipak najdalje dogurao suprug sutkinje Apelacionog suda i članice Sudskog savjeta, Svetlane

Vujanović. Pogodite šta joj čo’ek radi?

Kad neko umije da izabere ženu, izabrao je sve.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo