Povežite se sa nama

MONITORING

Muževi po zanimanju

Objavljeno prije

na

uob-medenica

U davna i poštena vremena se znalo – ministar je ministar, a ministrova žena je: gospođa ministarka. Onda su žene, kao i obično, sve pokvarile. Nekoma je palo na pamet, a kako je svijet poludio, ispalo je da im može i bit, da same postanu ministarke. Pa se, logično, nameće pitanje – kako se kaže kad je neko ministarkin muž? Ne treba sumnjati da će Migo pronaći adekvatno lingvističko rješenje za ovaj problem, važno je da je jasna suština: ministarkin i muž žene na visokom položaju je prije svega – uspješan ćovjek. Za žene funkcionera se zna: državna službica, platica, ponekoj i na poslu šefuje muž, idu dani. Muževi uspješnih žena mnogo su šarolikija pojava. Ipak, od biznismena do direktora državnih firmi zajedničko im je da posao cvjeta.

Dok njegova supruga, Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić bije boj protiv kriminala, mita i korupcije, Budimir Čarapić nekad je trgovao voćem i povrćem na veliko. Sad i dalje radi na veliko, ali je djelatnost njegove firme, prema Centralnom registru privrednog suda promijenjena. Čarapićev posao sad se zove „nespecijalizovana trgovina”. Reklo bi se da je službena djelatnost firme prilagođena stvarnosti. Baktanje voćem i povrćem pokazali su se, valjda, kao neprimjerena djelatnost za firmu koja je, recimo, na tenderu glavnoga grada dobila posao opremanja kancelarija, svlačionica i ambulante za nove podgoričke bazene. Posao je vrijedio preko sto hiljada eura.

Nikad se ne zna na koji način opremanje svlačionica bananama i zelenom salatom, može da utiče na nivo pažnje sa kojom vrhovna državna tužiteljica osluškuje šta o kome i o čemu ima da kaže podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša. Da pažljivo sluša sama je više puta potvrdila.

Raznovrsni su poslovi Čarapića. U vrijeme dok se bavio voćem i povrćem, suprug Vrhovne državne tužiteljke od Fonda za razvoj je dobio kredit za proizvodnju jastuka, jorgana, štep deka, futrovanih jakni i radnih odijela. Kredit je iznosio 80 hiljada eura. Mediji su objavljivali da se kao garancija za kredite kod banaka pojavljivala imovina koje u kartonu familije Čarapić koji brižljivo vodi Komisija za utvrđivanje konflikta interesa – nema.

Talenat za biznis muž vrhovne državne tužiteljke je pokazao i kad je od aluminijuma deponovanog u KAP-u uspio da naplati svoj dug prije Elektroprivrede kojoj je KAP u tom trenutku dugovao 22 miliona eura za struju. Možda je čovjek lijep, pa to onda nema nikakve veze sa njegovom ljepšom polovinom.

Elokvencijom i dobrim poslovanjem predsjednik borda direktora Montenegroerlajnza Zoran Đurišić godinama pokažuje kako njegov uspjeh nema nikakve veze sa tim što mu je žena dugo bila jedan od stubova vladajuće partije. Montenegroerlajnz je prošlu godinu završio sa preko šest miliona eura duga. Dok su zbog njegove supruge, kao ambasadorke Crne Gore u Parizu objavljivani prihodi njihove porodice znalo se da je, na primjer prošle godine Zoran Đurišić zarađivao preko četiri hiljade eura mjesečno. Socijalno senzibilisan, objavio je jednom da, ipak, Montenegroerlajnz neće otpuštati radnike, nego će plate smanjiti za petinu.

Jedva će mu ostati za ljeb i vareniku, ako šta ne bude od onih deset miliona za koliko je najavio da će Montenegroerlajnz tužiti državu što je njegove čelne ljude optužila da su zloupotrebljavali položaj.

Bilo je to u praskozorje crnogorske obnovljene nezavisnosti, uoči izbora valjalo je predstaviti da se sad kreće u bitku za nekorumpiranu državu. Đurišić je bio jedan od osumnjičenih za višemilionsku štetu nanijetu državi. Nakon četiri godine Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić saopštila je da je tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja. Nakon te objave Đurišić je objasnio da je još pod stresom zbog višegodišnjih patnji i pritisaka kojima su, kako je kazao, bili izloženi i on i njegova porodica.

Suprug predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, prema evidenciji Komisije za utvrđivanje konflikta interesa, činovnik je u Crnogorskoj komercijalnoj banci. Plata mu je 1670 eura. Porodica Medenica uživa veliko povjerenje bankara – Dok je Milorad zadužen u matičnoj, njegova supruga duguje i toj i Prvoj banci. Iako po onome što je prijavila zarađuje oko dvije hiljade i sedamsto eura mjesečno, plus ne zna se kako porodica Medenica sastavlja kraj s krajem uz kredite koji ukupno iznose 120 hiljada eura. Mada, svaki euro je očito pametno uložen – voze se džipovi, skrpilo se i za plac u Krašićima.

Prije izvjesnog vremena MANS je Vesnu Medenicu, optužio da vara oko prijavljivanja imovine jer su Medenice zaboravile da prijave porodičnu kuću od 114 kvadrata u Zagoriču, a petljali su i oko površine zemlje koju imaju u Kolašinu. Odgovorila je žustro: ,,Djelovanje MANS-a je najmanje u domenu afirmacije nevladinog sektora, a mnogo više na permanentno obmanjivanje javnosti, barem što se tiče mog imena. Želim poručiti njima, kao i onima za koga rade, da za razliku od njih, imam šta naslijediti i iz roda i u domu, ali sam duboko u uvjerenju da je najveće bogatstvo svakog pojedinca, a i porodice, ono što se novcem ne može kupiti”. Recimo stil ili osnovno poznavanje gramatike.

Poreske obveznike Crne Gore ne košta jeftino ni muž bivše ministarke za evropske integracije Gordane Đurović. Šaleta, doduše, prima znatno manju platu nego ranije. Prema posljednjem izvještaju, predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštanski djelatnost mjesečno prima 1.360 eura. Lani je bilo oko 2.400, ranije još više. Kada su njegovu suprugu krajem 2009. pitali je li realno da joj muž zarađuje oko četiri hiljade eura objasnila je da, uprkos međunarodnim preporukama, koje kažu da regulator svoje zaposlene treba da plati približno onoliko koliko su plaćeni oni koje kontrolišu, vlada nastoji da njihove plate približi onima u državnim organima. ,,Konkretno, mom suprugu, plata je u 2009. godini smanjena za 35,2 odsto”, precizirala je. Prema imovinskom kartonu Šalete Đurovića, njegova porodica ima dva stana u Podgorici, ukupno oko 300 kvadrata, imanje u Crmnici i vikendicu u Baru. Tice mu ga znale jesu li uzročno posljedično povezani fakti da Gordana Đurović više nije ministarka, a da Šaleta Đurović ima više nego duplo manju platu.

Među važnim muževima i ženama u Crnoj Gori ima i jedan zanimljiv slučaj. Formalno, ministar je muž, po uticaju sudeći, međutim, on je tek ukrasna polovina. Ukoliko to nije smiješno reći za ministra kulture Branislava Mićunovića i njegovu suprugu Radmilu Vojvodić. A jeste.

Monitor je već pisao o izvještaju Državne revizorske institucije o poslovanju CNP u 2009. godini, u kojem je zabilježeno da je je Branislav Mićunović kao zastupnik Kotor art festivala u junu 2009. godine, samo mjesec dana pred premijeru suprugine predstave, potpisao ugovor sa CNP koji pozorište obavezuje da bude izvršni producent Kotor arta, odnosno dvije premijere predstave Na ljetovanju Radmile Vojvodić i predstave Don Žuan Ane Vukotić.

Ministarstvo je finansiralo festival koji je zastupao Branislav Mićunović kao slobodni umjetnik, a novce za predstavu dobila je njegova žena. Oko 270 hiljada eura.

Rediteljskim i inim uspjesima uprkos, ozbiljno je pitanje da li bi Branislav Mićunović bio ministar kulture da agencija MAPA koju vodi njegova supruga uoči svakih izbora ne sprovodi marketinške kampanje DPS-a tako uspješno.

Skloni prećerivanju tvrde da je od svih ipak najdalje dogurao suprug sutkinje Apelacionog suda i članice Sudskog savjeta, Svetlane

Vujanović. Pogodite šta joj čo'ek radi?

Kad neko umije da izabere ženu, izabrao je sve.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo