MONITORING
Prodavanje magle
Ruski državljanin Vladimir Andrejev podnio je krivičnu prijavu protiv „organizovane grupe”, kojoj pripada i poznati crnogorski biznismen Zoran Bećirović, blizak bivšem premijeru Milu Đukanoviću. Pored Bećirovića krivična prijava podnijeta je protiv više stranaca, uglavnom ruskih državljana. Oni su, tvrdi Andrejev, njega i druge oštetili za sumu od 15 do 20 miliona, prodajući preko firme Оperantio Тrading Моntenegro fantomske stanove na brdu Prijevor iznad Jaza, u opštini Budva. Krivičnu prijavu protiv ove grupe najavilo je još nekoliko pojedinaca. NI MILIONA, NI APARTMANA: Andrejev i ostali oštećeni uplatili su prije nekoliko godina, tokom investicionog buma, novac za izgradnju eksluzivnog kompleksa zvučnog imena SKY MN. Luksuzno zdanje na više nivoa trebalo je da bude unosna investicija, ali sve se pretvorilo u pepeo. Kompleks nikada nije sagrađen, iako kompjuterska animacija izgleda zadivljujuće.
Andrejev u pisanoj izjavi, upućenoj policiji u Budvi i sudu na Cetinju, tvrdi da je tokom 2007. i 2008. godine „u kontinutetu od grupe ljudi dovođen u zabludu” i da je na kraju podlegao i ušao u investiciju od koje ga sada boli glava. Sumnja se da su umjesto na Prijevor milioni koji su uplaćeni za stanove otišli za završetak budvanskog hotela Avala, čiji je vlasnik, poslije sporne privatizacije, firma Beppler and Jacobson, koju formalno vodi Zoran Ćoćo Bečirović, a zastupa Ana Kolarević, sestra nekadašnjeg premijera.
Pokušali smo da provjerimo ove optužbe kod Zorana Bećirovića, ali nas je čovjek koji se odazvao na broj Bećirevićevog mobilnog telefona, nakon što smo se predstavili, dočekao psovkom: „Nabijem vas na k….” i spustio slušalicu.
Pored Zorana Bećirovića, krivična prijava podnijeta je i protiv Andreja Vladimiroviča Grebenjuka, Vladimira Коrnijenka, Dmitrija Romanova, Eduarda Gervika i Darije Maskine. Oni se terete „za prevaru, izvršenu od strane organizovane grupe lica”. U prijavi se traži da policija i sud na Cetinju pokrenu postupak i „zaštitite prava” oštećenog te da mu vrate novčana sredstva u iznosu od jednog miliona američkih dolara.
„U toku 2007. godine i početkom 2008. godine uporno i redovno mi se obraćao državljanin Rusije Andrej Vladimirovič Grebenjuk i predlagao mi je da kupim od njega apartmane u fazi izgradnje u Republici Crnoj Gori. Grebenjuk je zajedno sa crnogorskim državljaninom Zoranom Bećirovićem više puta organizovao reklamna i informativna putovanja u Crnu Goru za mene i za druge potencijalne investitore sa ciljem što bržeg ulaganja naših sredstava u izgradnju projekta SKY MN (www.sky-mn.com)”, navodi se u prijavi.
JOŠ AKTIVNA: Prema krivičnoj prijavi, Grebenjuk je vlasnik polovine Оperantio Тrading Моntenegro, koja je realizovala projekat SKY MN, dok se kao drugi vlasnik firme navodi Zoran Bećirović.
„ Zoran Bećirović je, takođe, više puta u mom prisustvu i u prisustvu drugih investitora tvrdio da građevinski projekat Sky MN i kompanija Оperantio Trading Montenegro preko zainteresovanih lica pripada njemu”, kaže se u prijavi Andrejeva.
Prema Privrednom sudu Crne Gore, firma Operantio Trading Montenegro registrovana je kao DOO za razvoj projekata i nekretnina u Budvi. Firma je i danas aktivna, a njen je direktor i dalje Vladimir Kоrnijenko. Sjedište kompanije je u Bećirovićevom hotelu Avala.
Prema Registru osnivač kompanije je kiparska of-šor Operantio Trading Limited.
Advokat Vladislav Popović, sa Kipra, potvrdio nam je da je on za „grupu ruskih državljana” registrovao tu kompaniju i da je jedno vrijeme njegova kiparska kancelarija davala usluge pravne adrese, tzv. nominee direktora i sekretara. „To smo bili ja i koleginica Despina”, kaže Popović u izjavi za Monitor i dodaje da su sada drugi na tim pozicijama. „Operantio Trading Limited je, preko punomoćja datog crnogorskom advokatu, osnovala firmu u Crnoj Gori radi ulaganja u nekretnine. Više od toga mi ne znamo ništa, a vjerujem ni kiparski revizor, jer se radi o dva pravna lica koja rade u raznim pravnim sistemima”, kaže Popović.
ZEMLJOPOSJEDNICI: Prema podacima iz crnogorskog katastra, firma Operantio Trading Montenegro posjeduje ogromnu zemlju, preko 186 hiljada kvadratnih metara, u opštini Kolašin. Nedaleko od tog kompleksa Bećirovićeva firma Beppler and Jakobson ima više miliona kvadrata. Tu su, sa zemljom i drugi poznati crnogorski tajkuni i biznismeni – od brata bivšeg premijera Aca Đukanovića do kuma prve familije Dragana Brkovića.
Operantio Trading Montenegro, prema Upravi za nekretnine, u naselju Prijevor iznad plaže Jaz zaista posjeduje zemlju – 6.295 kvadrata, na 11 parcela kategorisanih kao livade, pašnjaci, šume i njive. Iz izvještaja budvanskog Sekretarijata za urbanizam vidi se da te katastarske parcele nijesu urbanizovane i ne nalaze se u zahvatu ni jednog važećeg plana na teritoriji Opštine. Kako je onda baš na tim neurbanizovanim parcelama planirana gradnja apartmanskog kompleksa SKY, kako su prodavani stanovi po više hiljada eura za kvadratni metar osobama koje su sada podigle krivičnu prijavu? To je izgleda u vrijeme građevinskog buma bila praksa u Budvi. I na Zavali su prodavani apartmani, iako izvođači radova i vlasnici firme nijesu imali neophodne dozvole za gradnju. Ali, tamo se makar naziru vile, ovdje ni traga.
Na Prijevoru su, i pored toga što lokacija nije urbanizovana i što investitor nije posjedovao urbanističke dozvole, započeti radovi. Stiglo se, međutim, samo do pripreme terena za gradnju. Inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma podnijela je u aprilu 2010. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu za bespravnu gradnju protiv firme Operantio Trading Montenegro i direktora Kornijenka. Prijava je rezultirala optuženjem. Radovi su zapečaćeni.
VARANJE DRŽAVE: Nije kriminal samo što su ljudima prodavani stanovi na lokaciji koja nije imala neophodne dozvole za gradnju. Redakcija Monitora posjeduje brojna dokumenta, ugovore i interne naloge povjerljive prirode, pa i uputstva kupcima stanova kako da izbjegnu dio poreza i dažbina u Crnoj Gori.
Tako se rješenjem od 1. aprila 2008. godine, upućenom generalnom direktoru kompanije Vladimiru Kornijenku, naređuje da „u cilju povećanja efikasnosti projekta SKY MN i optimizacije finansijskih mehanizama oporezivanja… u moskovskoj i crnogorskoj kancelariji odredi jedinstvena prodajna cijena jednog kvadratnog metra apartmana u objektu SKY MN (Crna Gora) u visini od 4.000 evra.” Ali da se u „svim zvaničnim finansijskim dokumentima i ugovorima” registrovanim u državnim organima u Crnoj Gori prikaže cijena jednog kvadratnog metra „u visini od 1500 evra”. U dokumentu piše i da je „ovo rješenje (je) usaglašeno sa Zoranom Bećirovićem i Andrejem Grebenjukom koji su osnovni beneficiari projekta SKY MN” (vidi faksimil dokumenta).
U nalogu od 15. januara 2008. precizira se kako i kome da se novac uplaćuje.
Prva rata, odnosno 1.500 eura, jedna trećina ugovorene sume za kupovinu apartmana, uplaćuje se u Crnu Goru (firmi Operantio Trading Montenegro preko Prve banke). Ta suma podliježe ,,državnoj registraciji i uplati svih poreza”. Druga, znatno veća rata, u visini od dvije trećine vrijednosti stana uplaćuje se na of-šor račun majke-firme Operantio na Kipru i „ne smije se spominjati u dokumentima u zemlji gradnje objekta”. Nalaže se takođe i „strogo ograničiti širenje poslovne informacije”…
U skladu sa ovim finansijskim bravurama napravljen je sporazum o garanciji. Kipraska Operantio Trading, koju predstavljaju Darija Maskina, Vladislav Popović i Despina Hrisantu Dimitriu, prema ovom sporazumu, pojavljuje se kao garant kupcima.
„U ovom slučaju ideja je da se na sasvim legalan način, preko ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porez umanji”, kaže za Monitor Vladislav Popović.
OBRADA KUPACA: Zanimljiv je način na koji su prodavani virtuelni apartmani na Prijevoru. Pored toga što su organizovane kampanje u poslovnim krugovima u Moskvi, dovođene su grupe potencijalnih kupaca u Crnu Goru. Tu bi ih obrađivali na posebne načine. Fascinirao ih je, kažu, prodavac Zoran Bećirovića hotelima Avala i Bjanka, planovima o grandioznim projektima, kao i vezama kojima se hvalio u političkom vrhu Crne Gore.
„Posebno je isticao bliske odnose sa tadašnjim crnogorskim premijerom,” kaže jedan od oštećenih, koji tek najavljuje tužbu.
Andrejev navodi da je on sa porodicom prilikom svojih boravaka u Crnoj Gori imao specijalne popuste u hotelima Bjanka i Avala, koje je odobravao lično Bećirović. Potencijalni kupci su prema svjedočenju oštećenih dolazili grupno, ali su obrađivani individualno – zavisno od uočenih sklonosti i hedonističkih poriva prema – piću, djevojkama, kockanju, hrani… Sve njihove želje bile su ispunjavane, kaže za Monitor jedan od prevarenih Rusa. Kao u američkoj seriji Prevaranti. Samo što ovi naši nemaju namjeru da stanu.
I dalje kupcima organizovana grupa podgrijava lažne nade.
„Sada je gradnja zamrznuta, administracija grada Budva je počela da vodi sudske procese protiv kompanije Оperantio Trading Montenegro zbog početka protivzakonite gradnje. Crnogorski državljanin Zoran Bećirović, njemački državljanin Vladimir Kornijenko, državljani Rusije Grebenjuk A.V. i Maskina D.V. odbijaju da izvrše svoje obaveze, neće da mi vrate puni iznos novca, što je potvrđeno u mnogobrojnim pismima sa Vladimirom Kornijenkom i Darijom Маskinom. Štaviše, nastavljaju da me obmanjuju i daju lažne informacije o nastavljanju gradnje, iako nisu imali ni jednu dozvolu za početak i nastavak izgradnje”, kaže u prijavi Andrejev.
Advokat Slobodan Perović iz Perazića Dola potvrdio je za Monitor da je dobio punomoćje dvojice ruskih državljana, Vladimira Andrejeva i Alekseja Romanova, da ih zastupa u sporu protiv grupe investitora projekta SKY MN.
,,Dobio sam dva punomoćja, očekujem i treće od oštećenih kupaca iz Moskve koji žele da ih zastupam pred pravosudnim organima u Crnoj Gori radi povraćaja uloženih sredstava i eventualnog pokretanja krivičnog postupka za prevaru”, kazao je Perović.
Samo klijenti advokata Perovića potražuju oko dva miliona eura po osnovu kupovine apartmana koji se i dalje mogu vidjeti na internetskoj kompjuterskoj animaciji. Prema informacijama Monitora, još jedan broj kupaca virtuelnih stanova sprema krivične prijave.
Pored Rusa, među oštećinima ima i Belgijanaca. Svi su oni dali milione za mačka u vreći. Sada brinu da li bi uticaj moćnih, iza kojih su se krili prodavci magle Prijevora, mogao da se odrazi na sudski spor u Crnoj Gori.
Ruske sjedeljke i trgovina
Iz prijave Vladimira Andrejeva: „Grebenjuk je više puta organizovao sjedjeljke u svojoj kući u selu Gribovo (Lesnoj ručjej 1), nedaleko od Moskve, u Moskovskoj oblasti, gdje i ja živim. Na te sjedjeljke je pozivao veliki broj svojih novih poznanika i stanovnika sela sa ciljem reklamiranja svog budućeg projekta u Crnoj Gori, koji je on nazivao poslom svog života. Zoran Bećirović se takođe pojavljivao u gostima kod Grebenjuka i reklamirao je projekat SKY MN….U aprilu 2008. obratio mi se Grebenjuk A.V. sa konačnom ponudom da kupim u Crnoj Gori apartmane po cijeni od 4000 eura/m2… Kad je saznao da sam ja suinvestitor u zajedničkoj izgradnji zgrade u Moskvi na Kutuzovskom… Predložio mi je da mu ustupim sva prava i obaveze na stan broj 3 na Kutuzovskom prospektu… kao garanciju za ulaganje u apartmane u Crnoj Gori”… U junu 2008. godine Andrejev je potpisao ugovor o kupovini apartmana u stambenom kompleksu SKY, opština Budva, Prijevor I, koji je gradila Operantio Trading Montenegro, površine 156 m2, na šestom nivou objekta sa prekrasnim pogledom koji puca na pučinu. Od tog stana nema ništa, ali je zato Andrejev izgubio stan u Moskvi milionske vrijednosti.
Branka PLAMENAC
Milka TADIĆ MIJOVIĆ
Komentari
Porodica Bajrović čiji članovi nisu pristali na novčano obeštećenje od strane crnogorske vlade, dalje (duže od 15 godina) vodi borbu pred crnogorskim sudovima, ali i u Strazburu. „Naša predstavka Evropskom sudu za ljudska prava je uredno predata i prihvaćena, postupak je u toku i vjerujemo da ne postoji ni jedan razlog – ni proceduralni ni činjenični/dokazni – da konačna presuda ne bude donijeta u korist Osmove porodice“, kazali su za Monitor iz pravnog tima porodice Bajrović
U Herceg Novom je u četvrtak, 25. maja, obilježena 31 godina od početka lova na ljude u kome su pripadnici policije (milicije), izvršavajući zapovijest nadređenih iz tadašnje Vlade (premijer Milo Đukanović, ministar unutrašnjih poslova pokojni Pavle Bulatović), hapsili/zarobljavali bosanske izbjeglice i gurnuli ih u smrt predajući ih vojsci Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Crnogorska policija u maju 1992. je nezakonito uhapsila najmanje 66 civila izbjeglih iz Bosne i Hercegovine (u nekim dokumentima pominje se i dvostruko veći broj žrtava), starosti od 18 do 66 godina, i predala ih vojsci bosanskih Srba. Svi uhapšeni i deportovani iz Herceg Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni. Pojedinci iz grupe koja je dva dana ranije upućena u koncentracioni logor u Foči imali su više sreće. Nekolicina je preživjela.
Tijela ubijenih još nijesu pronađena. Njihovi egzekutori su nepoznati. U Crnoj Gori niko nije osuđen za taj ratni zločin. Nalogodavcima se nije ni sudilo.
„U crnogorskoj vlasti nema političke volje da se slučaj deportacije bosanskih izbjeglica riješi na pravi način, a u Crnoj Gori na djelu je organizovano izbjegavanje suočavanja sa vlastitom ratnom prošlošću“. Ovo je ocjena sa skupa koje su povodom godišnjice surovog zločina organizovali Monitor i NVO Centar za građansko obrazovanje prije 15 godina, u maju 2008. Malo toga se do danas promijeilo.
Na toj tribini je penzionisanom inspektoru Centra bezbjednosti Herceg Novi, sada pokojnom, Slobodanu Pejoviću uručena zahvalnica Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike „za iskreno i hrabro svjedočenje o deportaciji BiH izbjeglica“.
Pejović je prvi javno progovorio da je u depeši koju je potpisao tadašnji ministar Pavle Bulatović stajalo da sve Muslimane iz BiH, starosti od 18 do 72 godina, koji se zateknu na teritoriji Crne Gore, treba uhapsiti i predati vlastima Republike Srpske. „To je istina, a sve drugo su laži“, ponavljao je glas savjesti tadašnje Crne Gore.
Institucije su ćutale. Bilo jasno i zašto.
„Mnogo državnih službenika bilo je krvavog maja 1992. godine direktno ili indirektno upleteno u sraman čin izručenja izbjeglica policiji Republike Srpske. Počev od važnih političara – predsjednika države Momira Bulatovića, premijera Mila Đukanovića, članova vlade Zorana Žižića i Pavla Bulatovića, policijskih funkcionera Milisava Markovića, Boška Bojovića, Milorada Ivanovića, Damjana Turkovića, Milorada Šljivančanina sve na kraju do državnog tužioca Vladimira Šušovića…“. Monitor, 2005. godine.
Zoran RADULOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako vidite ovogodišnji Dan nezavisnosti
LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA
Daleko od pravde i nezavisnosti
Teška godišnjica obilježena sjenkom nasilja koje postaje sve zloćudnije a militarizacija i zavisnost sve normalnija. Obeshrabrena sam simbolikom i načinom proslave. Slika poraza ideje nezavisnosti dolazi sa proslave na Trgu nezavisnosti, sa sve dva mlaznjaka i zabranom za građanstvo, helikopterom i zastavom koja dolazi sa neba, nespretna imitacija američke ceremonije i sve ukupno karikaturalna imitacija tzv. demokratskog svijeta.
STEFAN ĐUKIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Simbolima oboljelo društvo
Činjenica da je Dan nezavisnosti na jedan način kontroverzan praznik maltene od samog početka njegove proslave, dosta govori o Crnoj Gori. Za takvu situaciju odgovornost snose i oni koji su na prazniku insistirali na jedan način kao i oni koji su mu se tvrdoglavo suprotstavili.
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Forma bez suštine
I ovaj Dan nezavisnosti obilježavamo saznanjem da nije dovoljno samo izboriti nezavisnost djelovanja jedne političke zajednice nego utemeljiti razvoj države i društva na zajedništvu i osnažiti odgovorne elite koje će voditi ka društvenoj emancipaciji kao preduslovu svake suverenosti.
GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR
Manje tenzija
Dan nezavisnosti je protekao konačno sa manje tenzija nego ikada i to je dobra posljedica odlaska sa vlasti Mila Đukanovića i DPS-a. Vjerujem da će sljedeći praznik biti proslavljen u još ljepšoj atmosferi, da će svi naši gradovi biti prikladno ukrašeni državnim zastavama i da ćemo svaki naredni praznik dočekati sve ponosniji što smo građani Crne Gore, građanske i demokratske.
MARIJA KALEZIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKE SLOBODE
I dalje bez nezavisnih institucija
Mirno, uz državne simbole i očekivanu ceremoniju, uz uklanjanje ograda oko ključnih državnih institucija, protekao je i taj dan. U nekim opštinama i nije bilo posebnog slavlja, dok su neke druge prednjačile. Dan nezavisnosti je posebno važan u trenutku promjene vlasti, gdje će jedan dobar dio građanstva biti u dilemi, da li se time ugrožava crnogorka nezavisnost. To nije čuditi, ako uzmemo u obzir, da smo pred svake izbore u posljednjih 17 godina, kao glavno i jedino pitanje, imali očuvanje crnogorke nezavisnosti, odnosno pitanje njene ugroženosti.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Poslodavci i pored krize koja traje godinama, još nijesu radikalno promijenili svoj odnos prema radnicima. Kažu nemaju para za veće plate, pa radnici idu tamo gdje su veće zarade i gdje se nude bolji uslove rada – u Hrvatsku i dalje
Traži se radnik, radnice, radnici – izlijepljena je Budva i ostale primorske opštine oglasima za posao. Radnika je sve manje ili ih uopšte nema. Za razliku od njih, turista ne fali.
Po procjenama turističke privrede, za ovu sezonu biće neophodno angažovanje 5.000 stranih radnika iz regiona i sa dalekih adresa.
Turistički poslenici i vlasnici ugostiteljskih objekata umjereno kritikuju Vladu da nije ozbiljno pristupila ovom problemu uoči početka sezone, a otvoreno kude radnike. Upozorili su da ako gosti ove sezone ne budu zadovoljni, naredne ćemo doživjeti krah.
Pošto radnika u blizini nema, ili neće da rade, kao jedino rješenje oni vide angažovanju radnika iz Azije – Indije, Pakistana, Šri Lanke, Nepala i iz Afrike. Međutim, tu ih koči komplikovana domaća procedura: ,,Neko, recimo, iz Azije mora da ide nekoliko hiljada kilometara do ambasade, da aplicira za vizu. Onda nakon 20 dana do mesec, ako su mu prihvatili i dali vizu, ponovo da pređe nekoliko hiljada kilometara i uzme tu vizu. S tom vizom dolazi u Crnu Goru. Mi tada počinjemo da pripremamo papire za tog radnika da ih predamo u MUP. Oni tvrde da će ove godine čekanje trajti do 15 dana, ja u to ne verujem, jer ništa novo nisu dodali, možda po jedan šalter, ali to je nedovoljno da se ubrza proces“, izjavio je suvlasnik Splendida i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarka Radulovića.
,,Nevjerovatno je da naši hotelijeri i ugostitelji daju nepromišljene izjave kojima ruše ugled Crne Gore kao turističke destinacije“, odgovorio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. On je istakao staro opravdanje da radnici ne nedostaju samo Crnoj Gori, već i čitavom Mediteranu. Istakao je i da država ima obaveze prema Evropskoj uniji te da se ne mogu radnike iz dalekih destinacija tek tako bez provjere puštati u Crnu Goru, upozoravajući da bi to moglo da ugrozi i naš bezvizni režim. Slična upozorenja došla su i od ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića.
Iako naši poslodavci spas vide u radnicima iz dalekih destinacija, iskustva Hrvatske koja je prošle godine izdala preko 120.00 dozvola za rad stranaca, ukauzuju i na drugu stranu tog rješenja. ,,Radnici iz trećih zemalja uglavnom su zapošljeni na pomoćnim mjestima, to su poslovi koji nijesu nužno u prvim redovima jer je uvijek bolje da su domaći radnici oni koji dočekuju goste i koji razgovaraju s njima i govore im o našoj hrani, baštini i svemu što imamo“, izjavila je Jelena Tabak, predsjednica hrvatskog Udruženja ugostiteljstva.
Dok ministar Đurović tješi ugostitelje riječima da su oni ,,uvijek pokazali žilavost i sposobnost da se snađu u svakoj situaciji, te da će i ove izaći kao pobjednici“, statistika govori da se radi o sistemskom problemu koji se sporo rješava. Crnoj Gori svake godine nedostaje preko 20.000 radnika, uglavnom tokom ljetnje turističke sezone, a to je oko 10 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Na stotinu oglasa u ugostiteljstvu i građevinarstvu javi se samo nekoliko radnika ili niko. Iako su raspisivana slobodna radna mjesta, poslodavci nisu mogli da zaposle nijednog radnika na radna mjesta – spasilac, pripremač pica, točilac pića, roštiljdžija, vozač viljuškara, vratar, kurir…
,,Mi imamo veliki nedostatak domicilne radne snage i ovo sve pokazuje da Zavod za zapošljavanje moramo hitno da transformišemo jer da imate 44.000 nezaposlenih, a da ne možete da nađete radnika to nije normalno“, ističe ministar Đurović.
Poslodavci i pored krize koja traje godinama, još nijesu radikalno promijenili svoj odnos prema radnicima. Iz medija se i ove godine mogu čuti poslodavci koji se žale da niko neće da radi iako su povećali plate, te da kuvar ima platu veću od ministara i slično tome. U zemlji gdje je kandidata za ministre mnogo, a kuvara jednostavno nema.
,,Rekli su nam da podignemo plate radnicima. Oni znaju naše bilanse i mogu da vide kolike plate možemo da damo. Mi plate ne možemo da podignemo“, jasan je bio Žarko Radulović, suvlasnika jednog od najelitnijih hotela na primorju.
Kad je situacija već takva, sezonski radnici, posebno mlađi, sve više idu da rade u Hrvatsku. Dok je prosječna plata u turizmu na nivou prosječne u državi i iznosi oko 700 eura, konobari, prodavači, sobarice u Hrvatskoj zarade oko 1.200 eura, a plate kuvara su veće od 1.500 eura. Pored toga, tamošnji poslodavci nude i bolje uslove, koji se odnose na – osiguranje, smještaj, hranu. To znaju i radnici iz okruženja, pa radnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, idu na sezonski rad u Hrvatsku.
,,Mene je kao iskusnog konobara vlasnik restorana na primorju nagovarao da radim za 600 eura, s tim da ću imati bakšiš od preko 1.000 mjesečno. Kao da sam došao u kladinicu, a ne da mi nudi posao. Iako mi je porodica u Podgorici, prihvatio sam poziv prijatelja koji radi u Hrvatsku i počeo da radim tamo za veću platu i bitno bolje uslove. Bakšić se naravno podrazumijeva“, kaže za Monitor jedan od sezonskih radnika.
Dok se naši poslodavci zanose popunom nedostajuće radne snage iz Azije, u Hrvatskoj radnicima iz okruženja nude osiguranje preko cijele godine, da bi ih zadržali za sljedeću sezonu.
Ovaj model bi mogao da zaživi i u Crnoj Gori, ali u najboljem slučaju tek od sljedeće sezone. Vlada, poslodavci i sindikati rade na uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu. Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…
Prema ideji poslodavaca, kako obavijesti Radulović, rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi ga preostalih šest mjeseci plaćala država. I dok se poslodavci nadaju da će ovo rješenje zaživjeti do sljedeće sezone, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja najavili su da je rok za njegovo donošenje treći kvartal 2024. godine.
Pored ove, za prevazilaženje ovog problema razmatraju se i ideje o većoj zaposlenosti studenata, penzionera, majki koje primaju nadoknadu za troje i više djece…
Ugostitelji čiji objekti rade 12 mjeseci nemaju ovaj problem – radnici im rade i plaćeni su tokom cijele godine.
Da bar neke probleme preduprijede i da sezona ne ,,krahira“, ugostitelji su već sada podigli cijene svojih usluga do 15 odsto. Najavljuju da će zbog inflacije i svega ostalog morati da ih nivelišu i do 30 odsto.
A što se radnika tiče, jasno je da vrijeme malih plata i neuslova za radnike prolazi. Posebno mladi ne pristaju na to, pa idu u Hrvatsku i dalje, gdje im je bolje. Zbog svega toga, ne očekuje nas deficit kadra smo u turizmu. Prema podacima Monstata, pored konobara, sobarica, građevinskih radnika, u kontinuitetu nam nedostaje i doktora medicine, profesora fizike, matematike, razredne nastave…
Iskustvo Hrvatske
Najavljeno je da će Hrvatska ove godine izdati do 200.000 dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Tokom prošle godine u Hrvatsko je izdato 124.000 dozvola za boravak i rad stranim radnicima i to najviše državljanima BiH (36.783), Srbije (19.176), Nepala (12.222), Sjeverne Makedonije (10.053), Kosova (8979), Indije (7690), Filipina (5935), Bangladeša (4381), Albanije (4257)… Najviše stranaca bilo je zaposleno u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu.
Udio stranih radnika u Hrvatskoj je dosegao pet odsto radne snage, a fali ih još, pa je u ovoj državi registrovano preko 400 agencija za zapošljavanje koje radnike pored Azije, traže i u Južnoj Americi.
Podaci govore da se iz Hrvatske samo posljednju deceniju iselilo oko 10 odsto stanovništva.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
JAKOV MILATOVIĆ, PREDSJEDNIK: Odgovornost veća od ovlašćenja
DEPORTACIJA BIH IZBJEGLICA 31 GODINU KASNIJE: Priča o zločinu nije završena
IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs
-
SUSRETI3 sedmiceNATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA3 sedmiceDeportacije
-
HORIZONTI2 sedmiceNJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI3 sedmiceZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS3 sedmiceVLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
FOKUS2 sedmicePOLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmiceSDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO3 sedmiceSLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom