Povežite se sa nama

MONITORING

MANEVAR SOCIJALDEMOKRATA: Umjesto žene Mićo

Objavljeno prije

na

Krajem prošlog mjeseca rutinski je obavljena zamjena poslanika Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore. Na mjesto Vujice Lazovića, koji se povukao na ambasadorski položaj u Sloveniji, postavljen je Mićo Orlandić. Time su Socijaldemokrate iskoristile četiri imena sa izborne liste, a da se među njima nije nasla nijedna žena. Zakon su elegantno zaobišli.

Na poslaničkoj listi Socijaldemokrate Crne Gore – Ivan Brajović – Dosljedno koju je ta stranka predala uoči izbora u oktobru 2016. prvih deset kandidata bili su: Ivan Brajović, dr Vujica Lazović, dr Damir Šehović, Mubera Kurpejović, Mićo Orlandić, dr Đorđe Suhih, dr Mevlida Gusinjac, mr Boris Mugoša, mr Luka Mitrović, dr Ivan Gazivoda.

SD je na izborima dobila dva mjesta u Skupštini. Ivan Brajović koristi svoj poslanički mandat na funkciji predsjednika Skupštine. Damir Šehović izabran je za ministra obrazovanja, pa je poslaničko mjesto zauzeo Vujica Lazović. Kad je otišao, po redu i poretku trebala je da ga zamijeni Mubera Kurpejović. Ona je, međutim, generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i tako je poslanik postao Mićo Orlandić. Zašto na to mjesto, u skladu sa zakonom, nije došla, četvrta na listi Mubera Kurpejović ili prva naredna žena sa liste, niko nije pitao ni Socijaldemokrate ni Državnu izbornu komisiju.

Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje, u članu 39a:

„U cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, na izbornoj listi biće najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola. Na izbornoj listi među svaka četiri kandidata prema redosljedu na listi (prva četiri mjesta, druga četiri mjesta i tako do kraja liste) mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola”.

Precizirano je i da će izborna komisija odbiti proglašenje liste koja, ni nakon što njeni podnosioci budu opomenuti, ne ispuni ove uslove.

Stara je priča kako se zakonom morao precizirati ne samo procenat, već i redosljed žena na izbornim listama zato što su partije prethodni propis primjenjivale tako što su, onoliko žena koliko je potrebno za kvotu stavljale da ukrase začelje.. Tako je na izborima 2012. prva žena na listi vladajuće koalicije bila Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu, dok je Nadu Drobnjak, predsjednicu skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost zapalo 52. mjesto.

Zakon, članom 104, propisuje i kako se popunjavaju upražnjena odbornička i poslanička mjesta. Ako odborniku, odnosno poslaniku prestane mandat izabraće se onaj kandidat koji je sljedeći prema redosljedu na izbornoj listi.

„Izuzetno od stava 2 ovog člana, ako mandat prestane odborniku, odnosno poslaniku iz reda manje zastupljenog pola, umjesto njega izabraće se prvi sljedeći kandidat na izbornoj listi iz reda manje zastupljenog pola. Ako na izbornoj listi sa koje je odbornik, odnosno poslanik izabran nema više kandidata manje zastupljenog pola, izabraće se onaj kandidat koji je sljedeći prema redosljedu na listi.”

Kad je o zastupljenosti žena u politici u ovoj zemlji riječ – nikad dovoljno preciznosti. Sve i kad bi član zakona koji reguliše tu stvar imao sto strana, našao bi se način da se političarka potisne, zaobiđe, preskoči. „Da je na poslaničkoj funkciji bila žena, mijenjala bi je žena. Ovako se došlo do žene koja ne želi tu, već drugu funkciju, i išlo se redom”, objašnjava Monitorov izvor koji smatra da je sa preskakanjem „ženskog mjesta” sve u redu.

Damira naslijedi Vujuca, Vujicu naslijedi Mićo. Mubera kao da na listi koja je bila pred glasačima nije ni postojala. Nije naslijedila ništa.

U maju ove godine predsjednik parlamenta Ivan Brajović učestvovao je u debati Žene za demokratiju, žene za izbor(e) koju su organizovali Monitor i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore. Kazao je da svi imaju odgovornost da daju doprinos većem učešću žena u politici, kao građani, članovi društva, ali i kao političari koji svojim djelovanjem, kreiranjem politika, utiču svakodnevno na živote onih koji su im ukazali povjerenje.

„„S ponosom mogu reći da su Socijaldemokrate na svojim listama u prosjeku imali oko 40 odsto žena, a u nekim opštinama i blizu 50 odsto. Ovu partijsku praksu temeljimo na jednakim šansama za cjelokupno članstvo, ravnopravnom odnosu i prilici da se svaka žena i muškarac istaknu svojim sposobnostima i kvalitetima, a ne zato što je to zakonska obaveza”, pohvalio se Brajović. Naglasio je i da “samo zajedničkim radom, njegovanjem dijaloga i razgovora unutar institucija, jačanjem kapaciteta unutar partija i shvatanjem ove teme kao važnog političkog pitanja možemo doći do suštinske ravnopravnosti svih građanki i građana koja mora biti naš zajednički prioritet”.

„Suštinska ravnopravnost”, eto je malo poklekla. Da su socijaldemokratama ženska prava zaista na srcu, i da su htjeli da izbjegnu pitanje je li poslanički mandat Vujičina babovina, mogli su da postupe strogo formalno: kad je Lazović otišao, postave, nesumnjivo u skladu sa zakonom, sljedeću na listi – Muberu Kurpejović. Ako ona želi drugi posao, podnese ostavku, na njeno mjesto dođe prva sljedeća žena na listi – dr Mevlida Gusinjac ili naredna – Marija Blagojević. I tako dalje.

,,Izbor novog poslanika jasno govori o deklarativnom, a ne suštinskom, zalaganju za rodnu ravnopravnost unutar partija, ali i o ‘kreativnom’ čitanju zakona od strane Državne izborne komisije”, kaže Monitorov veoma dobro upućeni izvor. Usput, sve češća želja Monitorovih sagovornika da ostanu anonimni govori štošta o demokratiji u ovom društvu.

„Rukovodstvo partije mora poznavati izborno zakonodavstvo, mora znati za kvote za manje zastupljeni pol i to je pokazalo kada je kreiralo izbornu listu. Tako, u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, kreiranu listu sada su samo trebali da pogledaju i vide da je nakon tri muškarca na četvrtom mjestu žena i, logično, zaključe da je to ,,ženski” mandat. Ali, oni mandate daju sljedećem muškarcu sa liste. To sigurno nije zalaganje za demokratiju i vladavinu prava. To sigurno nije iskreno zalaganje za ravnopravnost žena i muškaraca”, kaže naša sagovornica.

Prema njenoj ocjeni, Zakon o izboru odbornika i poslanika jasno propisuje da kada ženi prestane mandat, što podrazumijeva i slučaj kad neka žena odustane od mandata, nju zamjenjuje sljedeća žena sa liste. ,,Ovog puta je DIK potvrdio prijedlog partije da ženu zamijeni muškarac. Nemoguće za razumjeti. Mogu članovi/ice DIK-e da intimno budu protiv kvota za manje zastupljeni pol, ali moraju da primjenjuju zakone i ne budu mizogini, kako bi im većina osoba, onih ženskog pola, iz biračkog spiska mogla vjerovati.”

Jedno od osnovnih načela crnogorske politike, kako se god okrene, glasi: Ako postoji ikakav način da žena ne dobije ono što joj pripada – biće pronađen.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo