Povežite se sa nama

MONITORING

IZVOZ ĆEPANICA JAČA VLADAJUĆU KOALICIJU: Strategija bukve

Objavljeno prije

na

nusret-kalac

Prošlog četvrtka Vlada je dopunila (čitaj: izmijenila i obesmislila) Odluku o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata, usvojenu u martu ove godine.

To je bio jedini propis usvojen tokom njenog dosadašnjeg mandata i dočekan sa nepodijeljenim odobravanjem. Signal da vlast, koliko god da je neznavena i sebična, može da prepozna makar ekstremne devijacije sistema. I stane u zaštitu javnog (državnog) dobra po cijenu da time ugrozi finansijske interese moćnika iz izvršne i zakonodavne vlasti, ili ljudi iz njihovog najbližeg okruženja. Pojedini su tu odluku tumačili kao izuzetno hrabar potez Vlade. Pošto je kontrola i prikupljanje ćara od eksploatacije crnogorskih šuma bila jedna od centralnih tema tokom pregovora o formiranju vladajuće koalcijie.

Podsjetimo, Vlada je u martu, nakon stotinjak dana lutanja u (polu)mraku crnogorske ekonomske svakodnevice, donijela odluku da zabrani izvoz ogrijevnog drveta posječenog u državnim šumama i, istovremeno, ograniči i izvoz ćepanica ubranih u šumama u privatnom posjedu (samo uz dozvolu Ministarstva poljoprivrede). Planirano je da ta Odluka bude na snazi do maja 2019.

Donošenje Odluke tada je pred novinarima obrazložio Nemanja Katnić, sekretar Ministarstva poljoprivrede. Prema njegovim riječima, bio je to „sistemski odgovor” na identifikovani problem – nekontrolisan rast izvoza ogrijevnog drveta, uglavnom u Albaniju – „koji je proizvodio ekonomske i socijalne probleme”.

Većini stanovnika Crne Gore nije trebalo objašnjavati o čemu se radi. O nestašici drveta za ogrijev i skoku cijena na ovdašnjem tržištu za nekih 30 odsto govorilo se i pisalo makar pola godine prije Vladine odluke.

„Nor¬mal¬na ci¬je¬na bu¬ko¬vog dr¬ve¬ta je 30 eura po me¬tru, a za ci¬je¬pa¬na 35 eura po me¬tru. Me¬đu¬tim, sada se me¬tar dr¬va mo¬že ku¬pi¬ti za 45 eura, dok se ci¬je-pa¬na pro¬da¬ju za 50 eura, što je ne¬re¬al¬no. Pri tom, ne bi ni ci¬je¬na mo¬žda bi¬la pro¬blem da dr¬va ima da se ku¬pi”, žalio se u novembru prošle godine Stefan Ivanović, dugogodišnji trgovac ogrjevnim drvetom, najavljujući da će u znak protesta blokirati magistralu na Zlatici ukoliko se ne zaustavi izvoz. „ Vje¬ruj¬te da me je sra¬mo¬ta kad me lju¬di po¬zo¬vu da pi¬ta¬ju imam li dr¬va da ka-žem ko¬li¬ko ih pro¬da¬jem. Za sve je kri¬va dr¬ža¬va ko¬ja je do¬zvo¬li¬la da se dr¬va iz¬vo¬ze za Al¬ba¬ni¬ju”.

Slični stavovi stizali su i iz Privredne komore, iz njenog Udruženja šumarstva, drvoprerađivačke industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti. Uz podatak da se vrijednost izvoza drveta u Albaniju za osam mjeseci udvostručila u odnosu na isti period 2015. godine (sa 1,43 na 2,8 miliona eura) , oni su se prošle jeseni požalili kako „veliki broj preduzeća ne radi zbog nedostatka drveta za preradu, dok istovremeno raste izvoz sirovine”. A za takvo stanje okrivili su Ministarstvo poljoprivrede i kompletnu Vladu (Mila Đukanovića), pošto su oni odbili ponuđeni prijedlog mjera za smanjenje izvoza drvne sirovine.

“Pored uvedene takse na izvoz trupaca (jela, smrča i bukva), traženo je da se uvede taksa na ogrijevno drvo od deset eura po metru kubnom, te da se sirovina dodijeli preduzećima koja se bave proizvodnjom u količini koja im je potrebna, a ne onima koji se bave preprodajom”, saopštili su u novembru prošle godine iz Udruženja šumarstva i drvoprerađivačke industrije Pobjedi.

Ljetos su se, iz tog Udruženja, još jednom zahvalili Vladi zbog zabrane izvoza ćepanica i trupaca iz državnih šuma. „Odluka Vlade o privremenoj zabrani izvoza šumskih sortimenata smatra se najvažnijom mjerom koja je donesena u poslednje vrijeme, jer značajno stabilizuje tržište (trupaca za rezanje i ogrevnog drveta). U ime Vlade, pohvale su primali na sjednici prisutni Adem Fetić generalni direktor Direktorata za šumarstvo i drvnu industriju i Nusret Kalač, direktor Uprave za šume (iskustvo je sticao kao direktor, do temelja urnisanog, rožajskog Gornjeg Ibra, nekada drugog po veličini drvoprerađivačkog preduzeća u SFRJ).

Sad, nakon što je Vlada promijenila ploču – iz Privredne komore ćute. Valjda, u šoku, ne mogu da dođu sebi. Vlast ih tješi.

„Razumijem strah, ali javnost treba da zna da korekcija ne znači oslobađanje izvoza drveta”, kaže danas Adem Fetić. „Izvoz nije slobodan nego se mora dobiti dozvola Ministarstva koja podrazumijeva stroge kriterijume. Nema straha da bi ova mjera Vlade mogla da ugrozi tržište i da povoda za povećanje cijene.” Vjerovali ili ne.

Cijeloj priči valja dodati i ekološki aspekt. On je najvidljiviji na primjeru Albanije. I Albanija je bila bogata šumom. Polovina njene teritorije 1990, bila je pokrivena četinarskom i listopadnom šumom. Nepunih trideset godina kasnije, usljed nekontrolisane sječe (mahom za ogrjev, uz izvoz drvne građe u Italiju) površina pod šumama je prepolovljena. Zbog toga je Vlada Albanije lani uvela desetogodišnji moratorijum na sječu šuma. To je nakupce, preprodavce i trgovce drvetom okrenulo ka Crnoj Gori. Jasno je da nam prijeti slična opasnost.

Neki su to uočili prije drugih. Milica Rovčanin iz Berana pokrenula je u aprilu 2015. na portalu peticija24.com, potpisivanje apela/zahtijeva Zaustavimo izvoz trupaca iz Crne Gore. I prikupila, računajući i njen, tri potpisa (po jedan iz Berana, Mojkovca i Bijelog Polja).

U to vrijeme Monitor donosi priču o tome koliko vrijedi koncesija na sječu državnih šuma. Privatni drvoprerađivači sa sjevera objašnjavaju da je računica jasna, bilježi kolega Tufik Softić, Povlašćenim koncesionarima čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku, a bukova za šest do devet. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu, u Albaniji i Srbiji je 110 eura. Sada je, kažu, cijena kubika trupaca u okruženju dodatno porasla, na 120 – 140 eura. Ovdašnji koncesionari su, ipak, ljetos državi dugovali oko osam miliona eura. Ni država nije baš insistirala na naplati svojih potraživanja. Ili je taj novac naplaćen ali, možda, nije išao kroz očekivane budžetske tokove.

U svakom slučaju, čik pokušajte da izračunate koliko bi biznis prebacivanja oblovine preko granice mogao donijeti najvećem crnogorskom koncesionaru – Draganu Brkoviću, vlasniku preduzeća Vektra Jakić. On je, pod sumnjivim okolnostima, dobio pravo da 30 godina iz pljevaljskih šuma posiječe oko 140 hiljada kubika drveta godišnje. Da bi ih preradio u fabrici koja do danas – ne radi. Šta radi Brković?

Država kaže da ne zna. Kolega Sead Sadiković se još prije pet-šest godina potrudio da nam predoči računicu: Da Brković prodaje oblovinu koju posiječe od posla na licu mjesta bi godišnje zaradio 828 hiljada eura, dok bi za trupce utovarene na kamion prihodovao 8, 3 miliona eura. Ako bi sve to prodao preko granice, godišnje bi zaradio minimalno 16.560.000 eura. I ovdje važi da su prekogranične cijene u međuvremenu porasle.

Možda je sad lakše shvatiti motive za prošlonedjeljnu odluku Markovićeve Vlade. I vrijednost (zvaničnu i stvarnu) dozvola za izvoz koje će izdavati Ministarstvo poljoprivrede.

To baca novo svjetlo na odluku donijetu poslednjeg dana avgusta – u onom dijelu sjednice Vlade na kojem Duško Marković i njegovi ministri usvajaju dokumenta koja im stižu praćena sugestijom „da se o njima ne raspravlja”. I sve više se čini kako čelnici ove vlasti nemaju dobre namjere ni prema ljudima, ni prema ovdašnjim firmama, ni prema državi Crnoj Gori. Brine ih samo vlastiti džep. I rok trajanja na vlasti.

To je jedini način na koji se mogu razumjeti odluke nalik prošlonedjeljnoj. Jasno je da sve ono loše što će donijeti ta, bez rasprave usvojena, dopuna nije slučajnost nego sračunata namjera onoga ko je uspio ministarsku družinu okupljenu oko Markovića ubijediti da obesmisle vlastitu odluku staru šest mjeseci.

Država nam je ponovo na panju. Hvala Vladi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo