Povežite se sa nama

MONITORING

IZVOZ ĆEPANICA JAČA VLADAJUĆU KOALICIJU: Strategija bukve

Objavljeno prije

na

Prošlog četvrtka Vlada je dopunila (čitaj: izmijenila i obesmislila) Odluku o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata, usvojenu u martu ove godine.

To je bio jedini propis usvojen tokom njenog dosadašnjeg mandata i dočekan sa nepodijeljenim odobravanjem. Signal da vlast, koliko god da je neznavena i sebična, može da prepozna makar ekstremne devijacije sistema. I stane u zaštitu javnog (državnog) dobra po cijenu da time ugrozi finansijske interese moćnika iz izvršne i zakonodavne vlasti, ili ljudi iz njihovog najbližeg okruženja. Pojedini su tu odluku tumačili kao izuzetno hrabar potez Vlade. Pošto je kontrola i prikupljanje ćara od eksploatacije crnogorskih šuma bila jedna od centralnih tema tokom pregovora o formiranju vladajuće koalcijie.

Podsjetimo, Vlada je u martu, nakon stotinjak dana lutanja u (polu)mraku crnogorske ekonomske svakodnevice, donijela odluku da zabrani izvoz ogrijevnog drveta posječenog u državnim šumama i, istovremeno, ograniči i izvoz ćepanica ubranih u šumama u privatnom posjedu (samo uz dozvolu Ministarstva poljoprivrede). Planirano je da ta Odluka bude na snazi do maja 2019.

Donošenje Odluke tada je pred novinarima obrazložio Nemanja Katnić, sekretar Ministarstva poljoprivrede. Prema njegovim riječima, bio je to „sistemski odgovor” na identifikovani problem – nekontrolisan rast izvoza ogrijevnog drveta, uglavnom u Albaniju – „koji je proizvodio ekonomske i socijalne probleme”.

Većini stanovnika Crne Gore nije trebalo objašnjavati o čemu se radi. O nestašici drveta za ogrijev i skoku cijena na ovdašnjem tržištu za nekih 30 odsto govorilo se i pisalo makar pola godine prije Vladine odluke.

„Nor¬mal¬na ci¬je¬na bu¬ko¬vog dr¬ve¬ta je 30 eura po me¬tru, a za ci¬je¬pa¬na 35 eura po me¬tru. Me¬đu¬tim, sada se me¬tar dr¬va mo¬že ku¬pi¬ti za 45 eura, dok se ci¬je-pa¬na pro¬da¬ju za 50 eura, što je ne¬re¬al¬no. Pri tom, ne bi ni ci¬je¬na mo¬žda bi¬la pro¬blem da dr¬va ima da se ku¬pi”, žalio se u novembru prošle godine Stefan Ivanović, dugogodišnji trgovac ogrjevnim drvetom, najavljujući da će u znak protesta blokirati magistralu na Zlatici ukoliko se ne zaustavi izvoz. „ Vje¬ruj¬te da me je sra¬mo¬ta kad me lju¬di po¬zo¬vu da pi¬ta¬ju imam li dr¬va da ka-žem ko¬li¬ko ih pro¬da¬jem. Za sve je kri¬va dr¬ža¬va ko¬ja je do¬zvo¬li¬la da se dr¬va iz¬vo¬ze za Al¬ba¬ni¬ju”.

Slični stavovi stizali su i iz Privredne komore, iz njenog Udruženja šumarstva, drvoprerađivačke industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti. Uz podatak da se vrijednost izvoza drveta u Albaniju za osam mjeseci udvostručila u odnosu na isti period 2015. godine (sa 1,43 na 2,8 miliona eura) , oni su se prošle jeseni požalili kako „veliki broj preduzeća ne radi zbog nedostatka drveta za preradu, dok istovremeno raste izvoz sirovine”. A za takvo stanje okrivili su Ministarstvo poljoprivrede i kompletnu Vladu (Mila Đukanovića), pošto su oni odbili ponuđeni prijedlog mjera za smanjenje izvoza drvne sirovine.

“Pored uvedene takse na izvoz trupaca (jela, smrča i bukva), traženo je da se uvede taksa na ogrijevno drvo od deset eura po metru kubnom, te da se sirovina dodijeli preduzećima koja se bave proizvodnjom u količini koja im je potrebna, a ne onima koji se bave preprodajom”, saopštili su u novembru prošle godine iz Udruženja šumarstva i drvoprerađivačke industrije Pobjedi.

Ljetos su se, iz tog Udruženja, još jednom zahvalili Vladi zbog zabrane izvoza ćepanica i trupaca iz državnih šuma. „Odluka Vlade o privremenoj zabrani izvoza šumskih sortimenata smatra se najvažnijom mjerom koja je donesena u poslednje vrijeme, jer značajno stabilizuje tržište (trupaca za rezanje i ogrevnog drveta). U ime Vlade, pohvale su primali na sjednici prisutni Adem Fetić generalni direktor Direktorata za šumarstvo i drvnu industriju i Nusret Kalač, direktor Uprave za šume (iskustvo je sticao kao direktor, do temelja urnisanog, rožajskog Gornjeg Ibra, nekada drugog po veličini drvoprerađivačkog preduzeća u SFRJ).

Sad, nakon što je Vlada promijenila ploču – iz Privredne komore ćute. Valjda, u šoku, ne mogu da dođu sebi. Vlast ih tješi.

„Razumijem strah, ali javnost treba da zna da korekcija ne znači oslobađanje izvoza drveta”, kaže danas Adem Fetić. „Izvoz nije slobodan nego se mora dobiti dozvola Ministarstva koja podrazumijeva stroge kriterijume. Nema straha da bi ova mjera Vlade mogla da ugrozi tržište i da povoda za povećanje cijene.” Vjerovali ili ne.

Cijeloj priči valja dodati i ekološki aspekt. On je najvidljiviji na primjeru Albanije. I Albanija je bila bogata šumom. Polovina njene teritorije 1990, bila je pokrivena četinarskom i listopadnom šumom. Nepunih trideset godina kasnije, usljed nekontrolisane sječe (mahom za ogrjev, uz izvoz drvne građe u Italiju) površina pod šumama je prepolovljena. Zbog toga je Vlada Albanije lani uvela desetogodišnji moratorijum na sječu šuma. To je nakupce, preprodavce i trgovce drvetom okrenulo ka Crnoj Gori. Jasno je da nam prijeti slična opasnost.

Neki su to uočili prije drugih. Milica Rovčanin iz Berana pokrenula je u aprilu 2015. na portalu peticija24.com, potpisivanje apela/zahtijeva Zaustavimo izvoz trupaca iz Crne Gore. I prikupila, računajući i njen, tri potpisa (po jedan iz Berana, Mojkovca i Bijelog Polja).

U to vrijeme Monitor donosi priču o tome koliko vrijedi koncesija na sječu državnih šuma. Privatni drvoprerađivači sa sjevera objašnjavaju da je računica jasna, bilježi kolega Tufik Softić, Povlašćenim koncesionarima čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku, a bukova za šest do devet. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu, u Albaniji i Srbiji je 110 eura. Sada je, kažu, cijena kubika trupaca u okruženju dodatno porasla, na 120 – 140 eura. Ovdašnji koncesionari su, ipak, ljetos državi dugovali oko osam miliona eura. Ni država nije baš insistirala na naplati svojih potraživanja. Ili je taj novac naplaćen ali, možda, nije išao kroz očekivane budžetske tokove.

U svakom slučaju, čik pokušajte da izračunate koliko bi biznis prebacivanja oblovine preko granice mogao donijeti najvećem crnogorskom koncesionaru – Draganu Brkoviću, vlasniku preduzeća Vektra Jakić. On je, pod sumnjivim okolnostima, dobio pravo da 30 godina iz pljevaljskih šuma posiječe oko 140 hiljada kubika drveta godišnje. Da bi ih preradio u fabrici koja do danas – ne radi. Šta radi Brković?

Država kaže da ne zna. Kolega Sead Sadiković se još prije pet-šest godina potrudio da nam predoči računicu: Da Brković prodaje oblovinu koju posiječe od posla na licu mjesta bi godišnje zaradio 828 hiljada eura, dok bi za trupce utovarene na kamion prihodovao 8, 3 miliona eura. Ako bi sve to prodao preko granice, godišnje bi zaradio minimalno 16.560.000 eura. I ovdje važi da su prekogranične cijene u međuvremenu porasle.

Možda je sad lakše shvatiti motive za prošlonedjeljnu odluku Markovićeve Vlade. I vrijednost (zvaničnu i stvarnu) dozvola za izvoz koje će izdavati Ministarstvo poljoprivrede.

To baca novo svjetlo na odluku donijetu poslednjeg dana avgusta – u onom dijelu sjednice Vlade na kojem Duško Marković i njegovi ministri usvajaju dokumenta koja im stižu praćena sugestijom „da se o njima ne raspravlja”. I sve više se čini kako čelnici ove vlasti nemaju dobre namjere ni prema ljudima, ni prema ovdašnjim firmama, ni prema državi Crnoj Gori. Brine ih samo vlastiti džep. I rok trajanja na vlasti.

To je jedini način na koji se mogu razumjeti odluke nalik prošlonedjeljnoj. Jasno je da sve ono loše što će donijeti ta, bez rasprave usvojena, dopuna nije slučajnost nego sračunata namjera onoga ko je uspio ministarsku družinu okupljenu oko Markovića ubijediti da obesmisle vlastitu odluku staru šest mjeseci.

Država nam je ponovo na panju. Hvala Vladi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo