Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MI I SVJETSKA EKONOMIJA: Izvan razumnih tokova

Objavljeno prije

na

Ugledni svjetski mediji ovih dana objavljuju kako se u Međunarodnom monetarnom fondu nazire promjena: zagovornici potpune slobode tržišta i protivnici državnih intervencija više nijesu u modi. O tom pitanju u svijetu se godinama, naročito od izbijanja krize, lome koplja među ekonomistima. Ni najsitniji odjek bilo čega što liči na obuzdavanje divljeg kapitalizma obogaćenog domaćom korupcijom, u Crnoj Gori se ne nazire.

U tekstu Neoliberalizam je ipak krivi put? Radio Deutsche Welle podsjeća da su decenijama sliku svijeta određivale teze Miltona Friedmana i neoliberalna doktrina. Ona je slavila nadmoć tržišta. Njihova poruka je glasila: ,,Plima podiže sve brodove” ili, drukčije rečeno, od privrednog rasta imaju koristi svi pa i pripadnici nižih slojeva društva. Preraspodjela, tvrdili su, uništava motivaciju onih na vrhu privredne i društvene piramide, a to onda šteti svima.

Sada Međunarodni monetarni fond, prvi put kaže da preraspodjela i privredni rast nijesu neprijatelji. Johnatan Ostry, zamjenik glavnog ekonomiste MMF-a Oliviera Blancharda, uz blagoslov svog šefa, objavio je studiju u kojoj zaključuje da preraspodjela ne nanosi nikakvu štetu, ni u kojem slučaju ne koči rast, dok prevelike razlike u primanjima mogu ugroziti privredni rast.

Naravno da je motivacija važna da bi se ljudi trudili i radili na inovacijama, ističe se, ali istovremeno zaključuje: ,,Nejednakost u prevelikoj mjeri šteti rastu, na primjer, jer se na taj način onemogućava pristup zdravstvenom i obrazovnom sistemu. To pak potkopava političku i privrednu stabilnost, zbog čega investitori oklijevaju s ulaganjima.”

Zaključci ove studije privukli su veliku pažnju jer opovrgavaju uvriježene teorije da je preraspodjela u štetna, čak i onda kada bi iz političkih razloga bila poželjna i pravedna.

Na kraju su se, međutim, kako zaključuje DW, autori studije MMF-a ipak prepali sopstvenih teza jer izričito upozoravaju da ne bi iz rezultata ove studije trebalo izvesti ,,konkretna uputstva za politiku”. MMF je, ipak zagovornicima preraspodjele ,,poklonio” nove argumente. Hoće li sami prihvatiti neke od njih, na primjer u formulisanju uslova za kredite pomoći, ostaje da se vidi.

Novim vjetrom u MMF-u bavio se i britanski The Guardian. I ovaj medij novu studiju vidi kao podršku ekonomistima koji tvrde da nejednakost usporava razvoj i odbacivanje desničarske teorije da su napori da se prihodi redistribuiraju samoporažavajući. Dobrotvorna organizacija koja se bori protiv siromaštva, Oxfam, pozdravila je studiju, naglašavajući da ona pokazuje da je ,,ekstremna nejednakost štetna ne samo jer je moralno neprihvatljiva, već i zato što je loša po ekonomiju”.

Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori u 2012. godini porasle su stopa, dubina i oštrina siromaštva. Broj siromašnih povećan je sa 9,3, koliko je iznosio u 2011. godini na 11,3 odsto u 2012. godini. Jaz siromaštva, kao indikator dubine siromaštva, povećan je sa 2,0 u 2011. godini na 2,8 procenata u 2012. godini.

Bogati u Crnoj Gori troše sve više, siromašni sve manje. U ukupnoj potrošnji najsiromašnijih 20 odsto ljudi u Crnoj Gori učestvovalo je 2011. sa 8,9, 2012 taj procenat je pao na 8,5. Na 20 procenata najbogatijih ,,ide” preko 37 odsto ukupne potrošnje. Kada udio najsiromašnih u distribuciji ukupne potrošnje pada, raste nejednakost u društvu. Pored toga, sve veći dio stanovnika troši tek nešto više od apsolutne linije siromaštva i postoji opasnost da oni postanu siromašni u slučaju daljeg pada životnog standarda.

Nedavno je objavljeno da u Crnoj Gori ima 20 multimilionera, to jest onih koji posjeduju minimum 30 miliona američkih dolara ili 22 miliona eura. Istovremeno, više od polovine zaposlenih prima plate manje od 250 eura. Time se uklapamo u još jedan svjetski trend – porast broja siromašnih zaposlenih. Nekada se podrazumijevalo da korak od nezaposlenog do zaposlenog znači i izlazak iz siromaštva, već dugo, međutim, naročito evropski ekonomisti ukazuju na porast broja zaposlenih koji ne mogu da plate svoje račune.

Dr Saša Popović, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže u izjavi za Monitor da u našim okolnostima problem nejednakosti u raspodjeli dohotka ostaje duboko u sjenci problema ekonomskog rasta. ,,Kada dođu vremena da radno mjesto postane privilegija, više se ne postavlja pitanje koliko ko zarađuje, već da li uopšte ima radno mjesto. Zbog toga se kod nas rijetko postavlja uobičajeno pitanje uticaja nejednakosti raspodjele dohotka na ekonomski rast.”

Gostujući krajem prošle godine u Privrednoj komori dr Jože Mencinger, profesor Univerziteta, govorio je o dva velika problema u Crnoj Gori: „pražnjenje” sjevera zemlje i prodaja imovine na moru.

Uljuljkana u svom nekontrolisanom svijetu, imuna na upozorenja, crnogorska vlast nastavlja da pod firmom tranzicije – rasprodaje. Dio stručnjaka tvrdi da tokom recesije ne treba prodavati, prosto, jer se ne može postići dobra cijena. Ipak, Planom privatizacije za ovu godinu, vlada je zamislila da ,,privatizuje i valorizuje” , pored ostalog, Budvansku rivijeru, Valdanos, ulcinjsku Veliku plažu, Adu Bojanu, kao i razne druge lokacije po primorju i sjeveru, uključujući i ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula koja je zaštićeni spomenik kulture. U Valdanosu su zamislili hotele sa 684 i 168 vila sa 1008 ležaja. Prema svemu što smo dosad vidjeli, vladine rasprodaje najčešće služe prije svega stvaranju gorepomenutih milionera i popunjavanju rupa u budžetu kako bi se opstalo na vlasti.

Planom privatizacije vlada je predvidjela i da krajem godine raspiše tender ,,po modelu privatno javnog partnerstva” za Poštu Crne Gore. S vremena na vrijeme priča se i o privatno javnom partnerstvu u crnogorskim vodovodima. Odavno je prodat Telekom. Takve stvari ozbiljne države, jednostavno, ne rade. Ovdje je logika jednostavna. Neuporedivo je lakše, uprkos krizi, prodati, nego se zamlaćivati održavanjem i modernizovanjem, na primjer, vodovoda koji nam je ostao iz Titovih vremena. Ako ništa od onoga što se zove javno dobro na kraju ne ostane, onima koji prodaju biće svejedno. Oni će moći da kupe.

Niko ozbiljan odavno ne tvrdi da vrsta vlasništva nužno opredjeljuje uspješnost preduzeća. Premijer Milo Đukanović, međutim, uočava da treba privatizovati i uspješne kompanije. ,,Plantaže prave godišnji profit ali to ne zadovoljava, već budi znatiželju je li to plafon i šta uraditi da umjesto tri prave 30 miliona profita”, kazao je Đukanović.

Tačno je da nije precizirao – čijeg profita.

Rad na pljačkanju i rasprodaji ne sprječava vladu da brine o smjernicama „reformskih zahvata koji će biti u službi običnog čovjeka i građanina”. O tome je divanila na tematskoj i autobuskoj sjednici u Kolašinu. ,,Primjeri investicija kao što su Portonovi i Azmont akademija su način da se domaća radna snaga učini konkurentnijom i da odgovori zahtjevima poslodavaca”, ukazali su ministri. Mediji ječe od uspješnosti novog modela obrazovanja – stvaranja mladih zavarivača u Bijelom Polju.

Samo, ima nešto zloslutno u tome što, kao vrhunske stručnjake vlada stranim investitorima daruje svoje i viđene opozicione kadrove, dok mladim ljudima nudi kacige i elektrode. Koje su, usput, uspješno pravili u Plužinama, dok vlada nije riješila da umiješa svoje prste i objasni im prednosti neoliberalizma.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo