Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MLADIĆI IZ CRNE GORE U SIRIJI: Ratnici o kojima se ćuti

Objavljeno prije

na

Javna tajna za koju nema zvaničnih potvrda. Ovako bi se najkraće mogao opisati odlazak mladića iz Crne Gore i okruženja na ratišta Sirije.

Zvaničnih informacija nema čak ni o tome da je polovinom maja prošle godine u Siriji poginuo Rožajac Adis Salihović. Kako su tada objavile Vijesti, Salihović se u Siriji borio pod imenom Ebu Merdija. Poginuo je u akciji sa Eldarom Kundakovićem iz Novog Pazara, o čemu su izvijestili srpski mediji.

Adis je, prema tvrdnjama mještana, boravio u Austriji, čiji se glavni grad Beč u medijima označava kao evropski centar vehabizma. Prema izvoru sajta sandzakhaber.net, Salihović je sahranjen u Siriji.

Njegova smrt, kako su objavile Vijesti, nije oglašena čituljom, ali je porodica primala saučešća. Rožajska policija nije zvanično obaviještena o smrti Salihovića, niti je saopštavala detalje o tome.

Od tada se u crnogorskim medijima rijetko pominjao odlazak mladića iz naše države na ratište u Siriji. Na ministarskom forumu u Bečićima, koji je održan u decembru prošle godine, bilo je riječi i o djelovanju vehabijskog pokreta i odlasku njegovih sljedbenika sa ovih područja u Siriju, ali nisu saopšteni detaljniji podaci o tome.

Agencija za nacionalnu bezbjednost nikada zvanično nije saopštila koliko ima vehabiija u Crnoj Gori, a prema nezvaničnim procjenama ima ih nekoliko stotina, objavio je prije desetak dana podgorički Dan.

Monitor se obratio Upravi policije da nam dostavi podatke o tome koliko je osoba iz Crne Gore otišlo da ratuje u Siriju i šta nadležni organi preduzimaju povodom toga. Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor na ta pitanja, koji je, uvjereni smo, od interesa za širu javnost. Iz Uprave policije Danu je ranije saopšteno da oni nemaju te podatke.

Prema nezvaničnim izvorima u Rožajama ima oko stotinu vehabija, a u Siriju je otišlo desetak.

„Spekuliše se da idu organizovano i za novac. To je nešto kao legija stranaca. Stradali, čija tijela porodice nikada ne vide, sahranjuju se u zemlji u kojoj su ratovali, a novčana nadoknada im se ne isplaćuje”, ispričao je ljetos sagovornik Vijesti.

Slične informacije dobili smo ovih dana i od naših izvora iz tog grada. Oni kažu da se o tome nerado priča u Rožajama. Prema našim izvorima, Plav je vehabijski centar za Crnu Goru.

Vehabije u Rožajama, kažu mještani, ne prave incidente. Molitve obavljaju u staroj Kučanskoj džamiji. Zanimljivo je da se i u Rožajama, kao i u BiH, vehabije bave prodajom i servisiranjem mobilnih telefona. U tom gradu drže čak tri takve radnje.

U izvještajima Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore islamski ekstremisti su, kako su prenosili mediji, više puta pomenuti kao prijetnja, ali uz uvjeravanje zvaničnika da su pod kontrolom.

Reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je u nekoliko navrata kritikovao djelovanje tog radikalnog islamskog pokreta u Crnoj Gori.

Vojni analtičari upozoravaju da se nakon potpisivanja primirja u Siriji očekuje povratak oko 300 ratnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije, koji mogu predstavljati prijetnju bezbjednosti u zemljama regiona. Narednih mjeseci se, kako se nezvanično tvrdi, očekuje da će iz Sirije, Crne Gore, najviše na njenom sjeveru doći tridesetak dobrovoljaca koji su tamo ratovali.

U srijedu su u švajcarskom gradu Montreru počeli međunarodni mirovni pregovori o Siriji, poznati kao Ženeva 2, gdje su se okupili predstavnici sirijske opozicije i državne delegacije te zemlje. Sastale su se prvi put od izbijanja rata u martu 2011. godine. Cilj konferencije je da se dogovori ,,mapa puta” za Siriju na bazi one koju su juna 2012. usvojile SAD, Rusija i druge velike sile. Tim planom je predviđeno stvaranje prelazne vlade, a kasnije i organizovanje izbora.

Tim povodom pitali smo vojnog analitičara Blagoja Grahovca šta misli o tome da li bi neki ekstremisti po povratku iz Sirije mogli ugroziti mir i stabilnost Crne Gore.

,,Mogli bi ukoliko država i vjerske institucije adekvatno ne reaguju. Ukoliko su tačne informacije da se određeni broj vehabista vraća na Balkan, pa i na prostor Crne Gore, to treba ozbiljno shvatiti. Moramo govoriti o tome da se mora i regionalno, ali i državno, koordinirano reagovati”, kaže Grahovac u izjavi za Monitor.

Država i vjerske zajednice, po njegovom mišljenju, treba da se pripreme za plansku resocijalizaciju tih ljudi u civilno društvo.

Ovih dana se uveliko piše u bosanskohercegovačkim i srpskim medijima o tome da veći broj pripadnika vehabijskog pokreta sa prostora bivše Jugoslavije odlazi u Siriju. Preciznih podataka o tome koliko ih je nema, jer odlaze tajno. Pretpostavlja se da ratuju protiv režima Bašara al Asada.

Beogradski mediji pišu da centara za obuku ima u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu i Pančevu.

Niko sa sigurnošću ne može da kaže koji su pravi motivi za odlazak u Siriju. Jedni tvrde borba za ,,pravu stvar”, drugi da je u pitanju novac i da se ratnicima obećava 500 eura po danu.

Većina muslimana iz Sandžaka, kako je objavio beogradski Danas, nije naklonjena Asadovom režimu, ali ne opravdavaju odlazak u tamošnji rat. Rešad Plojović, potpredsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na čijem je čelu muftija Muamer Zukorlić, ranije je rekao da ta IZ ,,ne poziva niti podržava one koji pozivaju muslimane sa ovih prostora da se uključe u ono što se dešava u Siriji”.

Bekir Makić, jedan od članova Inicijativnog odbora za ujedinjenje IZ, tvrdi da su ,,oni koji su otišli u Siriju to učinili sami i u Sandžaku nema regrutnih centara, a oni koji žele povezuju se preko interneta”.

Skopski dnevnik Utrinski vesnik objavio je polovinom januara da u Siriju odlaze i pripadnici albanske zajednice iz Makedonije, i da su dosada njih četvorica poginula na sirijskom ratištu.

Švajcarski Le Tan takođe je nedavno pisao o balkanskim dobrovoljcima u Siriji. Na desetine mladića iz Bosne, Albanije, sa juga Srbije ili sa Kosova odlaze u Siriju da bi se pridružili džihadistima organizacije Al Nosra Fes , objavio je taj ženevski dnevnik. List prenosi procjenu sarajevskog novinara Esima Hećimovića da je do sada u Siriji poginulo pet dobrovoljaca iz Albanije, po dvojica iz BiH, iz Sandžaka i tzv. preševske doline. Izvještači tog lista, pozivajući se na policijske izvore iz Bosne, kažu da svi putevi u Siriju vode preko Istanbula.

Društvena mreža Youtube postala je sredstvo uz pomoć kojeg vehabije pozivaju mlade Bošnjake da idu u rat u Siriju, objavile su u srijedu banjalučke Nezavisne novine. ,,Dok jedni smatraju da ovakvi postupci predstavljaju pokušaj da se pobjegne iz ovdašnje nemaštine, drugi tvrde da je u pitanju rat za više ciljeve, dok treći kažu da je na djelu zloupotrebljavanje bh i sandžačkih mladića, koji ginu za tuđe interese”, pišu Nezavisne novine.

Povodom odlazaka mladih ljudi pripadnika islamske vjeroispovijesti, na ratište u Siriji, reagovale su vlasti u Srbiji i BiH.

Poslanička grupa Socijaldemokratske partije Srbije saopštila je prošle nedjelje da je Skupštini Srbije predložila donošenje zakona prema kojem bi odlazak i regrutovanje ljudi iz Srbije za ratove u svijetu bilo najteže krivično djelo. Predsjednik SDP-a Rasim Ljajić, koji je i potpredsjednik Vlade Srbije, zatražio je početkom decembra da se krivičnim djelom proglasi organizovani odlazak državljana Srbije na poprišta sukoba, poput Sirije. ,,Kazna bi trebalo da bude pet godina za organizatore, a tri godine za one koji odlaze”, kazao je Ljajić povodom odlaska ljudi iz Sandžaka u Siriju.

Slična inicijativa o krivičnoj odgovornosti u toku je i u Bosni i Hercegovini. U proceduri su izmjene Krivičnog zakonika, kako bi se sankcionisalo učešće građana te države u bilo kojim, pa i sirijskim paravojnim formacijama.

Zvanično nije najavljeno da se nešto tako priprema i u Crnoj Gori. O njenim ratnicima u Siriji zvanično se, kako rekosmo, ćuti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo