U septembru prošle godine u Crnoj Gori bilo je 15.000 neizvršenih pravosnažnih sudskih odluka. To je potvrdio i ministar pravde Duško Marković, uz opasku da je to najveće opterećenje za pravnu sigurnost u državi. Javnosti je ostao dužan objašnjenje ko je odgovoran što se nagomilalo toliko brdo neizvršenih sudskih odluka.
Građani i firme, i privatne i državne, duguju milione eura za vodu, struju, odvoz smeća, telefone… Protiv armije tih dužnika vode se maratonski sudski procesi sa neizvjesnim ishodom. Vlast najavljuje da će tom javašluku stati u kraj javnim izvršiteljima. Njih dvanaest su 23. januara svečano položili zakletvu, a u akciju kreću kroz dva mjeseca.
Marković je objasnio da javni izvršitelji ,,treba da budu nosioci posljednje faze u ostvarivanju pravde i njenog izvršenja”.
Klijenti će uglavnom biti advokatske kancelarije preko kojih povjerioci najčešće i postupaju, kao što su velike banke, telekomunikacione kompanije, Elektroprivreda… Sudovi ostaju nadležni samo u nekoliko slučajeva, kao što su oduzimanje djeteta i njegovo povjeravanje drugom roditelju i vraćanje zaposlenog na posao. Javne izvršitelje moći će kasnije da angažuju i građani.
Iz Vlade tvrde da će se Zakonom o javnim izvršiteljima rasteretiti rad sudova i da posao javnih izvršitelja neće biti rizičan. Advokati, međutim, tvrde da je zakon neustavan, a posao izvršitelja rizičan. Advokatska komora Crne Gore je 26. marta prošle godine podnijela Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim izvršiteljima, ali sud se još nije o tome izjasnio.
,,Pouzdano znam da je bilo čak i slučajeva da izvršitelji bivaju napadnuti mučke i u mraku, a da izvršioci tog gnusnog čina nikada ne budu otkriveni”, kazao je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.
U obrazloženju inicijative Advokatske komore upozorava se da je sporna zakonska odredba po kojoj je javni izvršitelj fizičko lice.
,,U svakom slučaju, naše mišljenje je da bez obzira kako klasifikujemo poslove javnih izvršitelja, kao sudske ili kao poslove državne uprave, osporavane norme su neustavne”, navodi se u reagovanju Advokatske komore.
Postoji veliki broj predmeta koji se odnose na naplatu takozvanih sitnih potraživanja (računi za struju, vodu, komunalije) u kojima se kao izvršni dužnici pojavljuju najsiromašniji socijalni slojevi, pa bi se većom naplativošću ovih potraživanja, uz troškove izvršenja, ti građani doveli u vrlo nepovoljan materijalni položaj, upozorio je Begović.
Obratili smo se Ministarstvu pravde da komentarišu stavove Advokatske komore i objasne zašto javni izvršitelji još nisu startovali, ali do zaključenja ovog broja Monitora odgovor nije stigao.
Onog na što upozoravaju iz Advokatske komore svjesni su, izgleda, i potencijalni kandidati za javne izvršitelje, pa se na prvi konkurs, objavljen sredinom prošle godine, prijavilo svega njih 12, a tražena su 32. Neslavan ishod konkursa pokazao je da malo ko hoće da utjeruje dugove za državu.
Još nisu imenovani izvršitelji za Nikšić, Danilovgrad i Kolašin, ali će javni izvršitelji iz Podgorice postupati po odlukama i tih sudova.
Građani se ne raduju javnim izvršiteljima, koje su već poistovjetili sa privatnim utjerivačima dugova. O tome svjedoče i brojni komentari na portalima.: „Neće ga meni vala dolaziti. Ima da ih mršaknem”; „Psi su mi pušteni po dvorištu”; ,,Ovo je legalan reket”; ,,Njihove suvlasničke firme duguju milione, a državni utjerivači dugova će sirotinji za dug od 100 eura nositi šporete, frižidere i ostalo pokućstvo”…
Nije sporno: računi za struju, vodu, telefon… moraju se plaćati. Da su dužnici redovno ispunjavali obaveze, ne bi ni bilo potrebe za javnim izvršiteljima, ne bar za naplatu komunalnih usluga. Nije u redu da dio građana redovno plaća svoje obaveze, dok drugi gomilaju dugove.
Međutim, ne smije se zaboraviti na začarani krug: vlast je i privredu i građane dovela do ivice bijede, Crna Gora ima ogroman broj nezaposlenih, najveći dio zaposlenih prima male ili neredovne plate, polovina penzionera živi od sto i nešto eura i otplaćuju kredite… Kako u takvim uslovima redovno plaćati povisoke račune i naplatiti dug? Građani već komentarišu – šta država dobija ako sirotinji uzme polovan namještaj ili televizor.
Sadašnji sudski izvršitelji (poznato nam je više primjera) često ne uspijevaju da naplate dug po izvršnim sudskim presudama – dužnici im prijete, fizički ih napadaju… Uspostavljanjem sistema javnih izvršitelja stvara se paralelna institucija. Time se dokazuje da sudstvo nije sposobno da do kraja obavi posao za koji je plaćeno iz državnog budžeta. Da ironija bude veća i javni izvršitelji biće plaćeni iz budžeta. Ko garantuje da se neće pokazati da su i oni neefikasni kao sudovi i sudski izvršitelji?
Zakonom je predviđeno novčano stimulisanje javnih izvršitelja. Na primjer, nagrada za uspješno sprovođenje izvršenja može da iznosi do 7.500 eura.
U zemljama koje imaju, kako se tamo zovu, privatne izvršitelje bilo je mnogo problema. Čak i u Češkoj, koja važi za prilično pravno uređenu državu, bilo je zloupotreba, a u Bugarskoj su kao privatni izvršitelji regrutovane i osobe kriminalne prošlosti.
Ni iskustvo Srbije nije sjajno. Krajem 2011. godine raspisan je konkurs za prvih sto privatnih izvršitelja. Godinu kasnije pojedini izvršitelji prinuđeni su da zatvaraju kancelarije zato što ne dobijaju dovoljan broj predmeta, iako im je procenat naplativosti izuzetno visok. Istovremeno, drugi su zaradili milione zato što su im povjerioci, među kojima su najbrojnija javna preduzeća, davali enormno veliki broj predmeta.
U Makedoniji funkcioniše sistem profesionalnih izvršitelja. U Hrvatskoj je 2012. godine pod jakim uticajem advokatskog i notarskog lobija ukinut dio Ovršnog zakona kojim su u pravni sistem uvedeni javni izvršitelji, a pojedine poslove izvršenja preuzeli su javni bilježnici.
Ubrzo se, pored ostalog, pokazalo da se zahvaljujući takvom zakonu skupi i privilegovani advokati bogate na muci osiromašenih građana i da je njime vrlo osjetljiva djelatnost data privatnicima.
Vrijeme će pokazati da li će javni izvršitelji uvesti finansijsku disciplinu u Crnoj Gori. Ili se radi o još jednom skupom eksperimentu u režiji vlasti.
U komentarima o ovoj temi mogu se se naći i ova utješna poruka dužnicima. Državni utjerivači dugova, po sili zakona, ne mogu vam oduzeti kućnog ljubimca. Ostaje vam mogućnost da nakon svega sa njim lajete na Mjesec.
Ili da zajedno sa komšijama tražite promjenu vlasti koja vas je utjerala u bijedu.
Veseljko KOPRIVICA