Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVO ZANIMANJE: JAVNI IZVRŠITELJI: Ogledalo države

Objavljeno prije

na

U septembru prošle godine u Crnoj Gori bilo je 15.000 neizvršenih pravosnažnih sudskih odluka. To je potvrdio i ministar pravde Duško Marković, uz opasku da je to najveće opterećenje za pravnu sigurnost u državi. Javnosti je ostao dužan objašnjenje ko je odgovoran što se nagomilalo toliko brdo neizvršenih sudskih odluka.

Građani i firme, i privatne i državne, duguju milione eura za vodu, struju, odvoz smeća, telefone… Protiv armije tih dužnika vode se maratonski sudski procesi sa neizvjesnim ishodom. Vlast najavljuje da će tom javašluku stati u kraj javnim izvršiteljima. Njih dvanaest su 23. januara svečano položili zakletvu, a u akciju kreću kroz dva mjeseca.

Marković je objasnio da javni izvršitelji ,,treba da budu nosioci posljednje faze u ostvarivanju pravde i njenog izvršenja”.

Klijenti će uglavnom biti advokatske kancelarije preko kojih povjerioci najčešće i postupaju, kao što su velike banke, telekomunikacione kompanije, Elektroprivreda… Sudovi ostaju nadležni samo u nekoliko slučajeva, kao što su oduzimanje djeteta i njegovo povjeravanje drugom roditelju i vraćanje zaposlenog na posao. Javne izvršitelje moći će kasnije da angažuju i građani.

Iz Vlade tvrde da će se Zakonom o javnim izvršiteljima rasteretiti rad sudova i da posao javnih izvršitelja neće biti rizičan. Advokati, međutim, tvrde da je zakon neustavan, a posao izvršitelja rizičan. Advokatska komora Crne Gore je 26. marta prošle godine podnijela Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim izvršiteljima, ali sud se još nije o tome izjasnio.

,,Pouzdano znam da je bilo čak i slučajeva da izvršitelji bivaju napadnuti mučke i u mraku, a da izvršioci tog gnusnog čina nikada ne budu otkriveni”, kazao je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

U obrazloženju inicijative Advokatske komore upozorava se da je sporna zakonska odredba po kojoj je javni izvršitelj fizičko lice.

,,U svakom slučaju, naše mišljenje je da bez obzira kako klasifikujemo poslove javnih izvršitelja, kao sudske ili kao poslove državne uprave, osporavane norme su neustavne”, navodi se u reagovanju Advokatske komore.

Postoji veliki broj predmeta koji se odnose na naplatu takozvanih sitnih potraživanja (računi za struju, vodu, komunalije) u kojima se kao izvršni dužnici pojavljuju najsiromašniji socijalni slojevi, pa bi se većom naplativošću ovih potraživanja, uz troškove izvršenja, ti građani doveli u vrlo nepovoljan materijalni položaj, upozorio je Begović.

Obratili smo se Ministarstvu pravde da komentarišu stavove Advokatske komore i objasne zašto javni izvršitelji još nisu startovali, ali do zaključenja ovog broja Monitora odgovor nije stigao.

Onog na što upozoravaju iz Advokatske komore svjesni su, izgleda, i potencijalni kandidati za javne izvršitelje, pa se na prvi konkurs, objavljen sredinom prošle godine, prijavilo svega njih 12, a tražena su 32. Neslavan ishod konkursa pokazao je da malo ko hoće da utjeruje dugove za državu.

Još nisu imenovani izvršitelji za Nikšić, Danilovgrad i Kolašin, ali će javni izvršitelji iz Podgorice postupati po odlukama i tih sudova.

Građani se ne raduju javnim izvršiteljima, koje su već poistovjetili sa privatnim utjerivačima dugova. O tome svjedoče i brojni komentari na portalima.: „Neće ga meni vala dolaziti. Ima da ih mršaknem”; „Psi su mi pušteni po dvorištu”; ,,Ovo je legalan reket”; ,,Njihove suvlasničke firme duguju milione, a državni utjerivači dugova će sirotinji za dug od 100 eura nositi šporete, frižidere i ostalo pokućstvo”…

Nije sporno: računi za struju, vodu, telefon… moraju se plaćati. Da su dužnici redovno ispunjavali obaveze, ne bi ni bilo potrebe za javnim izvršiteljima, ne bar za naplatu komunalnih usluga. Nije u redu da dio građana redovno plaća svoje obaveze, dok drugi gomilaju dugove.

Međutim, ne smije se zaboraviti na začarani krug: vlast je i privredu i građane dovela do ivice bijede, Crna Gora ima ogroman broj nezaposlenih, najveći dio zaposlenih prima male ili neredovne plate, polovina penzionera živi od sto i nešto eura i otplaćuju kredite… Kako u takvim uslovima redovno plaćati povisoke račune i naplatiti dug? Građani već komentarišu – šta država dobija ako sirotinji uzme polovan namještaj ili televizor.

Sadašnji sudski izvršitelji (poznato nam je više primjera) često ne uspijevaju da naplate dug po izvršnim sudskim presudama – dužnici im prijete, fizički ih napadaju… Uspostavljanjem sistema javnih izvršitelja stvara se paralelna institucija. Time se dokazuje da sudstvo nije sposobno da do kraja obavi posao za koji je plaćeno iz državnog budžeta. Da ironija bude veća i javni izvršitelji biće plaćeni iz budžeta. Ko garantuje da se neće pokazati da su i oni neefikasni kao sudovi i sudski izvršitelji?

Zakonom je predviđeno novčano stimulisanje javnih izvršitelja. Na primjer, nagrada za uspješno sprovođenje izvršenja može da iznosi do 7.500 eura.

U zemljama koje imaju, kako se tamo zovu, privatne izvršitelje bilo je mnogo problema. Čak i u Češkoj, koja važi za prilično pravno uređenu državu, bilo je zloupotreba, a u Bugarskoj su kao privatni izvršitelji regrutovane i osobe kriminalne prošlosti.

Ni iskustvo Srbije nije sjajno. Krajem 2011. godine raspisan je konkurs za prvih sto privatnih izvršitelja. Godinu kasnije pojedini izvršitelji prinuđeni su da zatvaraju kancelarije zato što ne dobijaju dovoljan broj predmeta, iako im je procenat naplativosti izuzetno visok. Istovremeno, drugi su zaradili milione zato što su im povjerioci, među kojima su najbrojnija javna preduzeća, davali enormno veliki broj predmeta.

U Makedoniji funkcioniše sistem profesionalnih izvršitelja. U Hrvatskoj je 2012. godine pod jakim uticajem advokatskog i notarskog lobija ukinut dio Ovršnog zakona kojim su u pravni sistem uvedeni javni izvršitelji, a pojedine poslove izvršenja preuzeli su javni bilježnici.

Ubrzo se, pored ostalog, pokazalo da se zahvaljujući takvom zakonu skupi i privilegovani advokati bogate na muci osiromašenih građana i da je njime vrlo osjetljiva djelatnost data privatnicima.

Vrijeme će pokazati da li će javni izvršitelji uvesti finansijsku disciplinu u Crnoj Gori. Ili se radi o još jednom skupom eksperimentu u režiji vlasti.

U komentarima o ovoj temi mogu se se naći i ova utješna poruka dužnicima. Državni utjerivači dugova, po sili zakona, ne mogu vam oduzeti kućnog ljubimca. Ostaje vam mogućnost da nakon svega sa njim lajete na Mjesec.

Ili da zajedno sa komšijama tražite promjenu vlasti koja vas je utjerala u bijedu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo