Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVO ZANIMANJE: JAVNI IZVRŠITELJI: Ogledalo države

Objavljeno prije

na

U septembru prošle godine u Crnoj Gori bilo je 15.000 neizvršenih pravosnažnih sudskih odluka. To je potvrdio i ministar pravde Duško Marković, uz opasku da je to najveće opterećenje za pravnu sigurnost u državi. Javnosti je ostao dužan objašnjenje ko je odgovoran što se nagomilalo toliko brdo neizvršenih sudskih odluka.

Građani i firme, i privatne i državne, duguju milione eura za vodu, struju, odvoz smeća, telefone… Protiv armije tih dužnika vode se maratonski sudski procesi sa neizvjesnim ishodom. Vlast najavljuje da će tom javašluku stati u kraj javnim izvršiteljima. Njih dvanaest su 23. januara svečano položili zakletvu, a u akciju kreću kroz dva mjeseca.

Marković je objasnio da javni izvršitelji ,,treba da budu nosioci posljednje faze u ostvarivanju pravde i njenog izvršenja”.

Klijenti će uglavnom biti advokatske kancelarije preko kojih povjerioci najčešće i postupaju, kao što su velike banke, telekomunikacione kompanije, Elektroprivreda… Sudovi ostaju nadležni samo u nekoliko slučajeva, kao što su oduzimanje djeteta i njegovo povjeravanje drugom roditelju i vraćanje zaposlenog na posao. Javne izvršitelje moći će kasnije da angažuju i građani.

Iz Vlade tvrde da će se Zakonom o javnim izvršiteljima rasteretiti rad sudova i da posao javnih izvršitelja neće biti rizičan. Advokati, međutim, tvrde da je zakon neustavan, a posao izvršitelja rizičan. Advokatska komora Crne Gore je 26. marta prošle godine podnijela Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim izvršiteljima, ali sud se još nije o tome izjasnio.

,,Pouzdano znam da je bilo čak i slučajeva da izvršitelji bivaju napadnuti mučke i u mraku, a da izvršioci tog gnusnog čina nikada ne budu otkriveni”, kazao je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

U obrazloženju inicijative Advokatske komore upozorava se da je sporna zakonska odredba po kojoj je javni izvršitelj fizičko lice.

,,U svakom slučaju, naše mišljenje je da bez obzira kako klasifikujemo poslove javnih izvršitelja, kao sudske ili kao poslove državne uprave, osporavane norme su neustavne”, navodi se u reagovanju Advokatske komore.

Postoji veliki broj predmeta koji se odnose na naplatu takozvanih sitnih potraživanja (računi za struju, vodu, komunalije) u kojima se kao izvršni dužnici pojavljuju najsiromašniji socijalni slojevi, pa bi se većom naplativošću ovih potraživanja, uz troškove izvršenja, ti građani doveli u vrlo nepovoljan materijalni položaj, upozorio je Begović.

Obratili smo se Ministarstvu pravde da komentarišu stavove Advokatske komore i objasne zašto javni izvršitelji još nisu startovali, ali do zaključenja ovog broja Monitora odgovor nije stigao.

Onog na što upozoravaju iz Advokatske komore svjesni su, izgleda, i potencijalni kandidati za javne izvršitelje, pa se na prvi konkurs, objavljen sredinom prošle godine, prijavilo svega njih 12, a tražena su 32. Neslavan ishod konkursa pokazao je da malo ko hoće da utjeruje dugove za državu.

Još nisu imenovani izvršitelji za Nikšić, Danilovgrad i Kolašin, ali će javni izvršitelji iz Podgorice postupati po odlukama i tih sudova.

Građani se ne raduju javnim izvršiteljima, koje su već poistovjetili sa privatnim utjerivačima dugova. O tome svjedoče i brojni komentari na portalima.: „Neće ga meni vala dolaziti. Ima da ih mršaknem”; „Psi su mi pušteni po dvorištu”; ,,Ovo je legalan reket”; ,,Njihove suvlasničke firme duguju milione, a državni utjerivači dugova će sirotinji za dug od 100 eura nositi šporete, frižidere i ostalo pokućstvo”…

Nije sporno: računi za struju, vodu, telefon… moraju se plaćati. Da su dužnici redovno ispunjavali obaveze, ne bi ni bilo potrebe za javnim izvršiteljima, ne bar za naplatu komunalnih usluga. Nije u redu da dio građana redovno plaća svoje obaveze, dok drugi gomilaju dugove.

Međutim, ne smije se zaboraviti na začarani krug: vlast je i privredu i građane dovela do ivice bijede, Crna Gora ima ogroman broj nezaposlenih, najveći dio zaposlenih prima male ili neredovne plate, polovina penzionera živi od sto i nešto eura i otplaćuju kredite… Kako u takvim uslovima redovno plaćati povisoke račune i naplatiti dug? Građani već komentarišu – šta država dobija ako sirotinji uzme polovan namještaj ili televizor.

Sadašnji sudski izvršitelji (poznato nam je više primjera) često ne uspijevaju da naplate dug po izvršnim sudskim presudama – dužnici im prijete, fizički ih napadaju… Uspostavljanjem sistema javnih izvršitelja stvara se paralelna institucija. Time se dokazuje da sudstvo nije sposobno da do kraja obavi posao za koji je plaćeno iz državnog budžeta. Da ironija bude veća i javni izvršitelji biće plaćeni iz budžeta. Ko garantuje da se neće pokazati da su i oni neefikasni kao sudovi i sudski izvršitelji?

Zakonom je predviđeno novčano stimulisanje javnih izvršitelja. Na primjer, nagrada za uspješno sprovođenje izvršenja može da iznosi do 7.500 eura.

U zemljama koje imaju, kako se tamo zovu, privatne izvršitelje bilo je mnogo problema. Čak i u Češkoj, koja važi za prilično pravno uređenu državu, bilo je zloupotreba, a u Bugarskoj su kao privatni izvršitelji regrutovane i osobe kriminalne prošlosti.

Ni iskustvo Srbije nije sjajno. Krajem 2011. godine raspisan je konkurs za prvih sto privatnih izvršitelja. Godinu kasnije pojedini izvršitelji prinuđeni su da zatvaraju kancelarije zato što ne dobijaju dovoljan broj predmeta, iako im je procenat naplativosti izuzetno visok. Istovremeno, drugi su zaradili milione zato što su im povjerioci, među kojima su najbrojnija javna preduzeća, davali enormno veliki broj predmeta.

U Makedoniji funkcioniše sistem profesionalnih izvršitelja. U Hrvatskoj je 2012. godine pod jakim uticajem advokatskog i notarskog lobija ukinut dio Ovršnog zakona kojim su u pravni sistem uvedeni javni izvršitelji, a pojedine poslove izvršenja preuzeli su javni bilježnici.

Ubrzo se, pored ostalog, pokazalo da se zahvaljujući takvom zakonu skupi i privilegovani advokati bogate na muci osiromašenih građana i da je njime vrlo osjetljiva djelatnost data privatnicima.

Vrijeme će pokazati da li će javni izvršitelji uvesti finansijsku disciplinu u Crnoj Gori. Ili se radi o još jednom skupom eksperimentu u režiji vlasti.

U komentarima o ovoj temi mogu se se naći i ova utješna poruka dužnicima. Državni utjerivači dugova, po sili zakona, ne mogu vam oduzeti kućnog ljubimca. Ostaje vam mogućnost da nakon svega sa njim lajete na Mjesec.

Ili da zajedno sa komšijama tražite promjenu vlasti koja vas je utjerala u bijedu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo