Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVO ZANIMANJE: JAVNI IZVRŠITELJI: Ogledalo države

Objavljeno prije

na

U septembru prošle godine u Crnoj Gori bilo je 15.000 neizvršenih pravosnažnih sudskih odluka. To je potvrdio i ministar pravde Duško Marković, uz opasku da je to najveće opterećenje za pravnu sigurnost u državi. Javnosti je ostao dužan objašnjenje ko je odgovoran što se nagomilalo toliko brdo neizvršenih sudskih odluka.

Građani i firme, i privatne i državne, duguju milione eura za vodu, struju, odvoz smeća, telefone… Protiv armije tih dužnika vode se maratonski sudski procesi sa neizvjesnim ishodom. Vlast najavljuje da će tom javašluku stati u kraj javnim izvršiteljima. Njih dvanaest su 23. januara svečano položili zakletvu, a u akciju kreću kroz dva mjeseca.

Marković je objasnio da javni izvršitelji ,,treba da budu nosioci posljednje faze u ostvarivanju pravde i njenog izvršenja”.

Klijenti će uglavnom biti advokatske kancelarije preko kojih povjerioci najčešće i postupaju, kao što su velike banke, telekomunikacione kompanije, Elektroprivreda… Sudovi ostaju nadležni samo u nekoliko slučajeva, kao što su oduzimanje djeteta i njegovo povjeravanje drugom roditelju i vraćanje zaposlenog na posao. Javne izvršitelje moći će kasnije da angažuju i građani.

Iz Vlade tvrde da će se Zakonom o javnim izvršiteljima rasteretiti rad sudova i da posao javnih izvršitelja neće biti rizičan. Advokati, međutim, tvrde da je zakon neustavan, a posao izvršitelja rizičan. Advokatska komora Crne Gore je 26. marta prošle godine podnijela Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim izvršiteljima, ali sud se još nije o tome izjasnio.

,,Pouzdano znam da je bilo čak i slučajeva da izvršitelji bivaju napadnuti mučke i u mraku, a da izvršioci tog gnusnog čina nikada ne budu otkriveni”, kazao je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

U obrazloženju inicijative Advokatske komore upozorava se da je sporna zakonska odredba po kojoj je javni izvršitelj fizičko lice.

,,U svakom slučaju, naše mišljenje je da bez obzira kako klasifikujemo poslove javnih izvršitelja, kao sudske ili kao poslove državne uprave, osporavane norme su neustavne”, navodi se u reagovanju Advokatske komore.

Postoji veliki broj predmeta koji se odnose na naplatu takozvanih sitnih potraživanja (računi za struju, vodu, komunalije) u kojima se kao izvršni dužnici pojavljuju najsiromašniji socijalni slojevi, pa bi se većom naplativošću ovih potraživanja, uz troškove izvršenja, ti građani doveli u vrlo nepovoljan materijalni položaj, upozorio je Begović.

Obratili smo se Ministarstvu pravde da komentarišu stavove Advokatske komore i objasne zašto javni izvršitelji još nisu startovali, ali do zaključenja ovog broja Monitora odgovor nije stigao.

Onog na što upozoravaju iz Advokatske komore svjesni su, izgleda, i potencijalni kandidati za javne izvršitelje, pa se na prvi konkurs, objavljen sredinom prošle godine, prijavilo svega njih 12, a tražena su 32. Neslavan ishod konkursa pokazao je da malo ko hoće da utjeruje dugove za državu.

Još nisu imenovani izvršitelji za Nikšić, Danilovgrad i Kolašin, ali će javni izvršitelji iz Podgorice postupati po odlukama i tih sudova.

Građani se ne raduju javnim izvršiteljima, koje su već poistovjetili sa privatnim utjerivačima dugova. O tome svjedoče i brojni komentari na portalima.: „Neće ga meni vala dolaziti. Ima da ih mršaknem”; „Psi su mi pušteni po dvorištu”; ,,Ovo je legalan reket”; ,,Njihove suvlasničke firme duguju milione, a državni utjerivači dugova će sirotinji za dug od 100 eura nositi šporete, frižidere i ostalo pokućstvo”…

Nije sporno: računi za struju, vodu, telefon… moraju se plaćati. Da su dužnici redovno ispunjavali obaveze, ne bi ni bilo potrebe za javnim izvršiteljima, ne bar za naplatu komunalnih usluga. Nije u redu da dio građana redovno plaća svoje obaveze, dok drugi gomilaju dugove.

Međutim, ne smije se zaboraviti na začarani krug: vlast je i privredu i građane dovela do ivice bijede, Crna Gora ima ogroman broj nezaposlenih, najveći dio zaposlenih prima male ili neredovne plate, polovina penzionera živi od sto i nešto eura i otplaćuju kredite… Kako u takvim uslovima redovno plaćati povisoke račune i naplatiti dug? Građani već komentarišu – šta država dobija ako sirotinji uzme polovan namještaj ili televizor.

Sadašnji sudski izvršitelji (poznato nam je više primjera) često ne uspijevaju da naplate dug po izvršnim sudskim presudama – dužnici im prijete, fizički ih napadaju… Uspostavljanjem sistema javnih izvršitelja stvara se paralelna institucija. Time se dokazuje da sudstvo nije sposobno da do kraja obavi posao za koji je plaćeno iz državnog budžeta. Da ironija bude veća i javni izvršitelji biće plaćeni iz budžeta. Ko garantuje da se neće pokazati da su i oni neefikasni kao sudovi i sudski izvršitelji?

Zakonom je predviđeno novčano stimulisanje javnih izvršitelja. Na primjer, nagrada za uspješno sprovođenje izvršenja može da iznosi do 7.500 eura.

U zemljama koje imaju, kako se tamo zovu, privatne izvršitelje bilo je mnogo problema. Čak i u Češkoj, koja važi za prilično pravno uređenu državu, bilo je zloupotreba, a u Bugarskoj su kao privatni izvršitelji regrutovane i osobe kriminalne prošlosti.

Ni iskustvo Srbije nije sjajno. Krajem 2011. godine raspisan je konkurs za prvih sto privatnih izvršitelja. Godinu kasnije pojedini izvršitelji prinuđeni su da zatvaraju kancelarije zato što ne dobijaju dovoljan broj predmeta, iako im je procenat naplativosti izuzetno visok. Istovremeno, drugi su zaradili milione zato što su im povjerioci, među kojima su najbrojnija javna preduzeća, davali enormno veliki broj predmeta.

U Makedoniji funkcioniše sistem profesionalnih izvršitelja. U Hrvatskoj je 2012. godine pod jakim uticajem advokatskog i notarskog lobija ukinut dio Ovršnog zakona kojim su u pravni sistem uvedeni javni izvršitelji, a pojedine poslove izvršenja preuzeli su javni bilježnici.

Ubrzo se, pored ostalog, pokazalo da se zahvaljujući takvom zakonu skupi i privilegovani advokati bogate na muci osiromašenih građana i da je njime vrlo osjetljiva djelatnost data privatnicima.

Vrijeme će pokazati da li će javni izvršitelji uvesti finansijsku disciplinu u Crnoj Gori. Ili se radi o još jednom skupom eksperimentu u režiji vlasti.

U komentarima o ovoj temi mogu se se naći i ova utješna poruka dužnicima. Državni utjerivači dugova, po sili zakona, ne mogu vam oduzeti kućnog ljubimca. Ostaje vam mogućnost da nakon svega sa njim lajete na Mjesec.

Ili da zajedno sa komšijama tražite promjenu vlasti koja vas je utjerala u bijedu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo