Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NESTALI KOLAŠINSKI INVESTITORI: Obećavali hotele a ostavili livade

Objavljeno prije

na

Od ukupno tridesetak lokacija na području kolašinske opštine koje su prodate investitorima radi izgradnje različitih turističih kompleksa – samo se na dvije gradi. Ostale, koje su Opština i pojedinci prodavali u vrijeme investicionog buma, tokom 2006. i 2007. godine, netaknute su, puste livade.

Na svim tim lokacijama planska dokumenta su predviđala gradnju turističkih, ugostiteljskih i sportsko rekreativnih objekata. Investitori su, objašnjavaju u lokalnoj upravi, nakon kupovine većinom izgubili volju da grade. Rijetki koji su dobili građevinske dozvole i započeli investicije su nakon početnih šturih pripremnih građevinskih radova – nestali. Napustili su Kolašin i godinama ne pokazuju interesovanje da obnove proceduru ili nastave gradnju. Većina je ostavila dugove, pošto su tek djelimično izmirili obaveze prema lokalnoj upravi.

Kompleksi zemljišta na kojima je trebalo da niknu turistički i drugi velelepni objekti sada zjape pusti. A lokalna vlast čeka da se pojave odbjegli investitori.

Teško da iko od opštinskih funcionera može da se pohvali da je investicioni bum, kada se veliki novac slio u Kolašin – koristio gradu. Bar kad je riječ o otvaranju novih radnih mjesta ili poboljšanju kvaliteta turističke ponude.

„Nažalost, na svega par lokacija radovi su poodmakli. Planskim dokumentima predviđeno je oko tridesetak lokacija za turističko- ugostiteljske i sportsko-rekretaivne sadržaje. Do sada je usvojeno dvadesetak studija lokacije i čekamo da investitori pokažu interesovanje. Tačno je da su velike površine još neprivedene namjeni i neizvjesno je do kada će tako biti”, potvrđuju u Sekreterijatu za urbanizam.

Investitori su najčešće bili zainteresovani za zemljišta prema Bjelasici, zatim za Trunića do, i dio uz put prema skijalištu na Jezerinama.

Najviše se očekivalo od grčkog milijardera Viktora Restisa i njegove kompanije Vires, koji je bio zainteresovan za gradnju turističkog kompleksa na Barutani. Na tom brdu udaljenom nepunih 500 m metara od grada sada samo razrovana zemlja podsjeća da je Restis namjeravao da ulaže u Kolašin. Mehanizacija, koju je nagažovao Vires kratko je radila prije šest godina, a od tada niko od predstavnika te firme nije se javio nadležnima u lokalnoj upravi.

Sekretar za urbanizam Vladan Bulatović, koji je na toj funkciji od 2010. godine, kaže da mu nijesu poznati razlozi Restisovog odustajanja. U lokalnoj upravi teško je doći i do potvrde nezvanične informacije da je Vires uplatila oko 700 000 od 1, 5 milona eura koliko je trebalo da plati za komunalije.

„Od kada sam sekretar niko mi se nije javljao povodom tog projekta. Bilo je nezvaničnih nagovještaja da ta firma želi da inicira produženje građevinske dozvole. Vidljivo je da su uložili određena sredstva u pripremne radove i uplatili avansno, koliko znam, veći dio komunalija. Ne znam koliki je bio taj avans”, tvrdi Bulatović.

Samo dio komunalija platila je i firma Morgan W, koja je kupila zemlju na Bašanjem brdu. Na tom atraktivnom dijelu kolašinske opštine bio je planiran turistički kompleks Mala Norveška. Razloge neaktivnosti tog investitora u lokalnoj upravi, takođe, ne znaju, a prema nezvaničnim informacijama, ta je kompanija obeshrabrena višemilionskim komunalijama na neadekvatno komunalno opremljenom zemljištu. Ni na Bašanjem brdu ni na Barutani nema valjane putne infrastrukture, niti priključaka za vodu i struju.

„Studija lokacije za taj dio je završena i usvojena, ali s obzirom da je firma ostala dužna nekoliko desetina hiljada eura, odbornici su odlučili da se ne objavljuje u Službenom listu, tako da nije pravosnažna. To će biti tek kad investitor izmiri dug”, kaže Bulatović. On nije želio da komentariše tvrdnje kolašinske opozicije da su investitori bili ozbiljno zainteresovani za gradnju ali da su otjerani visokim naknadama.

„Obračunavane su visoke naknade za komunalno neopremljeno zemljište. To je bilo nestimulativno za mnoge investitore. Sve dobre okolnosti koje smo imali nijesu mogle nadomjestiti to što su nam odbornici Grupe građana i DPS-a za razvojne planove usvajali poluprazne listove papira. Ista ta većina je zemlju kojom gazduje prodavala po nekoliko puta nižim cijena od tržišnih i tako Opštinu oštetila za milone eura”, tvrdi odbornik Socijaldemokratske partije Bojan Zeković.

Sekretar za urbanizam Bulatović tvrdi da je aktuelna vlast mnogo učinila, kako bi napravila „stimulativne” uslove za investitore. Investitori više ne mogu dobiti građevinsku dozvolu prije no što uplate cijeli iznos naknade za komunalno opremanje zemljišta, ali će za mnogo manje novca nego ranije moći da dobiju potrebne papire za gradnju. „Komunalije su gotovo prepolovljene od 2010. godine. Kada je riječ o lokalnim studijama lokacije, za poslovne sadržaje, iznos je 20 eura po kvadratu. Za avansnu jednokratnu uplatu smanjuje se za još 15 procenata, tako da je oko 17 eura po kvadratu. Mislim da nije prevelika investicija ako opteretimo kvadrat nekog hotela sa 17 eura”, kaže Bulatović.

Na dvije lokacije, Rijeka i Jasen, radovi su zaustavljeni. Na Jasenu, stotinjak metara od ski centra ambiciozni projekat koji je započela firma Monte biser iz Herceg Novog, čeka na obnavljanja procedure, pošto je ta firma na nelagalan način dobila građevinsku dozvolu. Građevinska i urbanistička inspekcija su poništile dozvole, uz obrazloženje da ih je potpisalo neovlašteno lice.

U kolašinskoj Opštini niko ne može sa sigurnošću reći kolika su ukupna dugovanja investitora koji su u periodu od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole. U računovodstvu kažu da nije vođena evidencija o nenaplaćenim komunalijama za taj period, već su iz Sekretarijata za uređenje prostora stizala rješenja samo o onom što je naplaćeno. Lokalna uprava je za te četiri godine uspjela da od komunalija prihoduje nešto više od 1,6 milona eura.

Najviše prihoda po tom osnovu bilo je 2008. godine – 1, 2 milona eura. Dvije godine kasnije taj iznos pada na 340 000 eura, dok su iznosi za 2009. i 2007. godinu – 79 696, odnosno 63 955 eura. U 2006. uplaćeno je nešto preko 100 000 eura. Koliko je investitora kolašinskoj opštini ostalo dužno u prve četiri godine vladavine Grupe građana i DPS –a još je misterija. Taj spisak, kažu u opštini, više ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo