Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NESTALI KOLAŠINSKI INVESTITORI: Obećavali hotele a ostavili livade

Objavljeno prije

na

Od ukupno tridesetak lokacija na području kolašinske opštine koje su prodate investitorima radi izgradnje različitih turističih kompleksa – samo se na dvije gradi. Ostale, koje su Opština i pojedinci prodavali u vrijeme investicionog buma, tokom 2006. i 2007. godine, netaknute su, puste livade.

Na svim tim lokacijama planska dokumenta su predviđala gradnju turističkih, ugostiteljskih i sportsko rekreativnih objekata. Investitori su, objašnjavaju u lokalnoj upravi, nakon kupovine većinom izgubili volju da grade. Rijetki koji su dobili građevinske dozvole i započeli investicije su nakon početnih šturih pripremnih građevinskih radova – nestali. Napustili su Kolašin i godinama ne pokazuju interesovanje da obnove proceduru ili nastave gradnju. Većina je ostavila dugove, pošto su tek djelimično izmirili obaveze prema lokalnoj upravi.

Kompleksi zemljišta na kojima je trebalo da niknu turistički i drugi velelepni objekti sada zjape pusti. A lokalna vlast čeka da se pojave odbjegli investitori.

Teško da iko od opštinskih funcionera može da se pohvali da je investicioni bum, kada se veliki novac slio u Kolašin – koristio gradu. Bar kad je riječ o otvaranju novih radnih mjesta ili poboljšanju kvaliteta turističke ponude.

„Nažalost, na svega par lokacija radovi su poodmakli. Planskim dokumentima predviđeno je oko tridesetak lokacija za turističko- ugostiteljske i sportsko-rekretaivne sadržaje. Do sada je usvojeno dvadesetak studija lokacije i čekamo da investitori pokažu interesovanje. Tačno je da su velike površine još neprivedene namjeni i neizvjesno je do kada će tako biti”, potvrđuju u Sekreterijatu za urbanizam.

Investitori su najčešće bili zainteresovani za zemljišta prema Bjelasici, zatim za Trunića do, i dio uz put prema skijalištu na Jezerinama.

Najviše se očekivalo od grčkog milijardera Viktora Restisa i njegove kompanije Vires, koji je bio zainteresovan za gradnju turističkog kompleksa na Barutani. Na tom brdu udaljenom nepunih 500 m metara od grada sada samo razrovana zemlja podsjeća da je Restis namjeravao da ulaže u Kolašin. Mehanizacija, koju je nagažovao Vires kratko je radila prije šest godina, a od tada niko od predstavnika te firme nije se javio nadležnima u lokalnoj upravi.

Sekretar za urbanizam Vladan Bulatović, koji je na toj funkciji od 2010. godine, kaže da mu nijesu poznati razlozi Restisovog odustajanja. U lokalnoj upravi teško je doći i do potvrde nezvanične informacije da je Vires uplatila oko 700 000 od 1, 5 milona eura koliko je trebalo da plati za komunalije.

„Od kada sam sekretar niko mi se nije javljao povodom tog projekta. Bilo je nezvaničnih nagovještaja da ta firma želi da inicira produženje građevinske dozvole. Vidljivo je da su uložili određena sredstva u pripremne radove i uplatili avansno, koliko znam, veći dio komunalija. Ne znam koliki je bio taj avans”, tvrdi Bulatović.

Samo dio komunalija platila je i firma Morgan W, koja je kupila zemlju na Bašanjem brdu. Na tom atraktivnom dijelu kolašinske opštine bio je planiran turistički kompleks Mala Norveška. Razloge neaktivnosti tog investitora u lokalnoj upravi, takođe, ne znaju, a prema nezvaničnim informacijama, ta je kompanija obeshrabrena višemilionskim komunalijama na neadekvatno komunalno opremljenom zemljištu. Ni na Bašanjem brdu ni na Barutani nema valjane putne infrastrukture, niti priključaka za vodu i struju.

„Studija lokacije za taj dio je završena i usvojena, ali s obzirom da je firma ostala dužna nekoliko desetina hiljada eura, odbornici su odlučili da se ne objavljuje u Službenom listu, tako da nije pravosnažna. To će biti tek kad investitor izmiri dug”, kaže Bulatović. On nije želio da komentariše tvrdnje kolašinske opozicije da su investitori bili ozbiljno zainteresovani za gradnju ali da su otjerani visokim naknadama.

„Obračunavane su visoke naknade za komunalno neopremljeno zemljište. To je bilo nestimulativno za mnoge investitore. Sve dobre okolnosti koje smo imali nijesu mogle nadomjestiti to što su nam odbornici Grupe građana i DPS-a za razvojne planove usvajali poluprazne listove papira. Ista ta većina je zemlju kojom gazduje prodavala po nekoliko puta nižim cijena od tržišnih i tako Opštinu oštetila za milone eura”, tvrdi odbornik Socijaldemokratske partije Bojan Zeković.

Sekretar za urbanizam Bulatović tvrdi da je aktuelna vlast mnogo učinila, kako bi napravila „stimulativne” uslove za investitore. Investitori više ne mogu dobiti građevinsku dozvolu prije no što uplate cijeli iznos naknade za komunalno opremanje zemljišta, ali će za mnogo manje novca nego ranije moći da dobiju potrebne papire za gradnju. „Komunalije su gotovo prepolovljene od 2010. godine. Kada je riječ o lokalnim studijama lokacije, za poslovne sadržaje, iznos je 20 eura po kvadratu. Za avansnu jednokratnu uplatu smanjuje se za još 15 procenata, tako da je oko 17 eura po kvadratu. Mislim da nije prevelika investicija ako opteretimo kvadrat nekog hotela sa 17 eura”, kaže Bulatović.

Na dvije lokacije, Rijeka i Jasen, radovi su zaustavljeni. Na Jasenu, stotinjak metara od ski centra ambiciozni projekat koji je započela firma Monte biser iz Herceg Novog, čeka na obnavljanja procedure, pošto je ta firma na nelagalan način dobila građevinsku dozvolu. Građevinska i urbanistička inspekcija su poništile dozvole, uz obrazloženje da ih je potpisalo neovlašteno lice.

U kolašinskoj Opštini niko ne može sa sigurnošću reći kolika su ukupna dugovanja investitora koji su u periodu od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole. U računovodstvu kažu da nije vođena evidencija o nenaplaćenim komunalijama za taj period, već su iz Sekretarijata za uređenje prostora stizala rješenja samo o onom što je naplaćeno. Lokalna uprava je za te četiri godine uspjela da od komunalija prihoduje nešto više od 1,6 milona eura.

Najviše prihoda po tom osnovu bilo je 2008. godine – 1, 2 milona eura. Dvije godine kasnije taj iznos pada na 340 000 eura, dok su iznosi za 2009. i 2007. godinu – 79 696, odnosno 63 955 eura. U 2006. uplaćeno je nešto preko 100 000 eura. Koliko je investitora kolašinskoj opštini ostalo dužno u prve četiri godine vladavine Grupe građana i DPS –a još je misterija. Taj spisak, kažu u opštini, više ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo