Povežite se sa nama

OKO NAS

More raste

Objavljeno prije

na

plaza

Da dolazi do dramatičnih promjena klime i u ovom regionu, mogli smo se uvjeriti tokom novembra kada su na Jadranu zabilježena dva snažna ciklona, Ladislav i Hasan. Oni su donijeli porast temperature vazduha i obilnu kišu, ali prije svega olujno i orkansko jugo. Najteže je u Crnoj Gori bio pogođen Kotor, dok su udari vjetra na dalmatinskim otocima prelazili 130 kilometara na sat.

 

Pažljiviji posmatrači kažu da se u posljednjoj deceniji takve pojave često dešavaju, a projekcije za budućnost nijesu nimalo optimistične. Priobalni gradovi sve će se češće susretati s tim fenomenima, a prognoze o tome koliko će do kraja stoljeća porasti nivo mora variraju. ,,Više modela pokazuje da se može očekivati porast Jadrana za oko 34 do 100 centimetara do 2100. godine”, upozorava profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Splitu Damir Viličić.

Poplave se, prema riječima tog stručnjaka za ekologiju mora i fitoplanktone, najprije mogu očekivati u plitkim zalivima, i to ponajprije zbog dodatnih hidrodinamičnih efekata. Poplave se mogu očekivati i na priobalnim površinama koje su pod poljoprivrednim kulturama, i to zbog narušavanja ravnoteže između dotoka slatke i morske vode u obalnom području, te mogućeg prodora mora u tlo.

Profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mirko Orlić, koji godinama istražuje porast nivoa Jadrana, kaže da može meritorno potvrditi da more raste. ,,Mjerenja i prognoze pokazuju da more raste i da se ne radi o zanemarljivim veličinama te da razina ne raste linearno, već eksponencijalno, što je posljedica otopljavanja i viših temperatura vode. I u jednom i u drugom slučaju visina porasta nije zanemarljiva, pogotovo kada se tome doda visina plime i uticaj vjetra”, navodi on.

Posljedice rasta nivoa vode na Jadranu najprije će se odraziti kroz poplavljivanje – i to ponajprije na onim područjima koja su i dosada često bila pod vodom – zatim pojačanom erozijom i urušavanjem obale te pojačanom nestabilnošću i rušenjem starih građevina (riva, lukobrana, kuća uz more). To, dakle, znači da bi na ušću rijeke Bojane, odnosno u cijelom zaleđu ulcinjske Velike plaže, Buljarice i na Jazu, moglo doći do zaslanjenja poljoprivrednog zemljišta. Upravo na onim područjima koja su identifikovana kao potencijalno najinteresantnija za strane investitore i gradnju velikih hotelskih kapaciteta na Crnogorskom primorju. S ovakvim trendovima, teško je, međutim, tako nešto očekivati. Jer, ko ima tako puno para da ogromne svote novca ulaže u područja koja bi se za nekoliko desetina godina mogla naći pod vodom. Stručnjaci za problematiku mora prilikom donošenja prostornih planova redovno upozoravaju urbaniste da se javni objekti ne smiju graditi u niskim depresijama i da velike razlike u visini mora treba uzeti u obzir prilikom planiranja gradnje uz more. Profesor Orlić napominje da urbanisti u ozbiljnim zemljama, a najdalje je u tome otišla Velika Britanija, i te kako u planiranju graditeljskih područja i normiranju načina gradnje računaju na dugoročne proračune geofizičara.

U crnogorskoj Vladi ističu da ni na nivou EU nema propisa koji bi obavezivao države članice da propisima urede pitanja prostornog planiranja u vezi s uticajima nivoa mora kao posljedice klimatskih promjena. No, slučaj ulcinjske Ade je eklatantan, iako je ključni krivac za nestajanje stotinak metara prekrasne pješčane plaže na tom rajskom ostrvu, prije svega, ljudski faktor. Gradnja četiri hidroelektrane u Albaniji, na rijeci Drim, koja je glavna pritoka Bojane, te masovna eksploatacija pijeska i šljunka, drastično je smanjila nanose rijeke, pa more sada više odnosi nego što Bojana donosi. Rezultat je poražavajući, što se posebno vidi kada naraste plima i duva jaki jugo. Tada se, obično u jesen i početkom zime, praktično cijela Ada nađe pod vodom! O tome gotovo niko ne brine, a morao bi, posebno zbog toga što je ovaj proces već zahvatio Veliku plažu, dugu 12 kilometara, od kojih je trećina proglašena spomenikom prirode još 1968. godine. Možda je za utjehu što je ovaj fenomen još izraženiji na sjevernom Jadranu. Venecija i okolni gradovi, kao i istarska središta, u novije vrijeme više su puta bili poplavljeni.

„Jakih je plima oduvijek bilo, ali je aktuelni trend porasta nivoa mora samo dodatno ojačao njihov učinak i snagu. Stanovnici ugroženih područja moraće se naučiti živjeti s ovom prirodnom opasnošću, jer će ona u godinama koje dolaze biti sve izraženija”, kaže za Monitor čelnik ulcinjske ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić.

I zaista: švajcarski i američki naučnici su u časopisu Nature Geoscience objavili da su u razdoblju od 1961-1990. mediteranske zemlje u prosjeku iskusile jedan talas vrućine svake tri godine, a u sljedećim decenijama do 2100. imaće tri takva talasa svakoga ljeta! Oni su, takođe, naveli da su u prvom navedenom razdoblju zemlje Sredozemlja imale u prosjeku 1,6 dana na godinu s temperaturom višom od 40,6 stepeni Celzijusovih, što je u SAD prag za objavu opasnosti po javno zdravlje, dok će krajem stoljeća broj takvih dana porasti na 16 godišnje.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VRŠNJAČKO NASILJE I INSTITUCIJE: Kad sistem zataji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Abedin Stola nije jedini roditelj čije je dijete, kao žrtva vršnjačkog nasilja, moralo da napusti osnovnu školu. Škole nasilje među učenicima najčešće i rješavaju prebacivanjem žrtve u drugi razred ili drugu školu. A baš to pokazuje da je sistem, kad je u pitanju nasilje – zakazao

 

„Maltretirali su ga dugo, moje dijete nije htjelo da ide u školu, plašio se. Nasilje je dostiglo još veće razmjere u sedmom razredu pa sam se obratio poznanici koja je zajedno sa mnom otišla u školu da razgovaramo sa upravom“, prisjeća se Abedin Stola, roditelj iz izbjegličkog naselja na Koniku čije je dijete žrtva vršnjačkog nasilja .  “Međutim, nije bilo rješenja”, priča ovaj otac.

„Uprava škole mi je ponudila da ispišem dijete iz škole, jer, navodno,  nije bilo druge opcije. Predložili su da ga  upišem u vanrednu osnovnu školu  u gradu kako bismo izbjegli veće incidente. Nijesam znao kome da se obratim pa sam pristao na taj prijedlog,  jer mi je bilo bitno da mi dijete bude sigurno i da što prije završi osnovnu školu“ priča Stola.

Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici je propisano da će se novčanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekršaj odgovorno lice u državnom organu, drugom organu, zdravstvenoj, obrazovnoj i drugoj ustanovi, zdravstveni i socijalni radnik, nastavnik, vaspitač i drugo lice ako ne prijavi policiji učinjeno nasilje za koje sazna u vršenju svojih poslova.

Iz institucije Ombudsmana smatraju da praksa rješavanja nasilničkog ponašanja prebacivanjem učenika iz jednog odjeljenja u drugo ili isključivanjem učenika iz škole bez analize uzroka devijantnog ponašanja i pružanja pomoći djetetu da problem prevaziđe i ponašanje promijeni, nije u skladu sa najboljim interesom djeteta, niti sa ciljevima obrazovanja i vaspitanja.

Ombudsman u svom Izvještaju o radu za 2017. godinu navodi da se stiče utisak da ni škola, niti druge službe ne preduzimaju konkretne radnje i mjere da ispitaju uzroke određenih ponašanja i pravovremeno reaguju kako bi spriječile dalje konflikte i pomogle učenicima koji pokazuju neprihvatljivo ponašanje.

Aida Perović Ivanović, psihološkinja i direktorica NVO Prima ističe da je prebacivanjem učenika iz jedne u drugu školu najlošije rješenje.

„Zapravo, moramo imati na umu da ovo nije rješenje, ovo je jasan indikator da je sistem onih koji su bili dužni da pomognu, zakazao, da je nedovoljan ili nepostojeći ili „bušan“. To je više nego jasna poruka i djetetu i roditeljima da nema ko da ih zaštiti i da nasilje pobjeđuje. To je prebacivanje problema u tuđe dvorište. Jer, i tamo, u drugoj školi, naći će se neki novi nasilnik ili nasilnica koji će svoje nasilne aspiracije lako nakalemiti na već oslabljeno samopouzdanje djeteta iz iskustva nasilja“.  Ovom kvazi rješenju i treba pribjeći isključivo, smatra ona,  ako dijete koje prolazi kroz nasilje, bez ikakvog pritiska, izrazi želju da se baš tako uradi.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 23. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANOVI ZA PRIVILEGOVANE: Stan kao orden za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da bi kupio stan poput onog koji je zaslužio Dejan Medojević običan građanin bi 20 godina plaćao mjesečnu ratu od 635 eura. Medojevićeva rata je 94,34 eura

 

Hoće li nekada u Crnoj Gori kapnuti ona čuvena kap koja prelije čašu, ogromna je nepoznanica. Zasad se pokazalo da se detaljno i jasno manifestovanje onoga što svi i inače znaju pretvori u: svako čudo za tri dana.

U aferi Snimak čuli smo kako se na partijskom sastanku razrađuje sistem “jedan zaposleni – četiri glasa” i ostale načine za obezbjeđivanje ‘sigurnih glasova’. Uzburkalo se jeste, prelilo nije.

U aferi Koverta, prikazano nam je kako tajkuni finansiraju partiju na vlasti. Opet se uzburkalo, pa razlilo. Trenutno se u epizodi Stanovi prikazuju detalji o tome kako vlast nagrađuje privilegovane. Odnosno potkupljuje korumpirane.

Iako je riječ o životnom pitanju koje ‘boli’ svakog građanina, koji robuje kreditima baz povlastica ili živi kao podstanar, u ovom trenutku izgleda da će funkcionerski stanovi biti samo još jedna žaba koju će crnogorsko društvo da proguta.

Premijer Duško Marković je obećao, a Komisija za stambena pitanja Vlade objavila spisak funkcionera kojima su dodijeljeni stanovi ili krediti pod povoljnim uslovima u mandatu sadašnje vlade. Ukupno je odobreno 2,6 miliona eura stambenih kredita pod povoljnim uslovima, a u tu cijenu nije uračunato i 13 stanova podijeljenih pod povlašćenim uslovima. Ovako je nagrađeno 96 funkcinera. Za sada.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 23. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDUZEĆE SKIJALIŠTA CRNE GORE OPSTAJE ZAHVALJUJUĆI VLADINIM DONACIJAMA: Velika obećanja, mala korist

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za dvije godine postojanja mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, opstaje isključivo zahvaljujući novcu iz budžeta. Prošlu godinu završili su sa gubitkom, a prema planovima, većina prihoda i naredne će stići od donacija Vlade

 

Mojkovačko preduzeće Skijališta Crne Gore, formirano u novembru 2017, za sada   gazduje samo Ski centrom Kolašin 1600. I opstaje, isključivo, zahvaljujući donacijama Vlade. Samo tokom ove godine „za  obavljanje redovnih programskih aktivnosti“ iz budžetskih rezervi toj je firmi prenijeto 650.000 eura. Sredinom aprila, na osnovu zaključaka Vlade, društvu je dodijeljeno 380, a prije nešto više od mjesec po istom osnovu još 270 hiljada eura.

Programske obaveze za drugu polovinu ove godine, kako se navodi u izvještaju tog preduzeća Vladi, podrazumijevaju nastavak servisiranja „redovnih djelatnosti i obaveza, od kojih direktno zavise finansijski učinci ljetnje turističke sezone koja je u toku“. Takođe, kako je navedeno,  paralelno će se raditi na pripremi predstojeće zimske sezone, kao i nabavci neophodne opreme za kancelarije i tehničku podršku sistema u upravi i administraciji preduzeća.

Prva faza, kako su objasnili iz Skijališta,    odnosila se  na „sprovođenje aktivnosti koje uključuju i pripremu ljetnje turističke sezone, pokriće troškova zarada, troškove održavanja, troškove zakupnine, izgradnju dječjeg igrališta…“. Društvo je, podsjetimo, osnovano da bi upravljalo  javnim skijalištima na prostoru Bjelasice i Komova, Durmitora, Hajle i drugih planina sa obrazloženjem da je za Vladu Duška Markovića „razvoj sjevernog regiona jedan od najvažnijih programskih prioriteta“. Otud je, valjda, Mojkovac i izabran za sjedište preduzeća.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 23. AVGUSTA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo