Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MUGOŠA I SIN – MEHANIZAM U FUDBALU: Lijepa kućna zabava

Objavljeno prije

na

Sve je povezano: kada je izvjesni fudbaler Boričić u finišu utakmice ubacio gol Grblju – u prošlom, devetom kolu prve crnogorske lige – jedan ambasador Crne Gore osjetio je posebnu radost. Treći gol na utakmici, za ekipu Mladosti, označio je zauzimanje prve pozicije na tabeli. Iza je ostao pljevaljski Rudar, što je moralo da obraduje stanovnika Ljubljane na adresi Njegoševa cesta 14, bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugušu. Jer: za ambasadora Mugošu, Mladost je – sin. Marko Mugoša, mlađi od dvojice ambasadorovih nasljednika, predsjednik je fudbalskog kluba. Znamo: fudbal je u Crnoj Gori, ali i sport generalno, između ostaloga, i teren za dokazivanje političko-kriminalnih klanova.

Nije sinu ljubav prema sportskom menadžerisanju došla niotkuda. Učio je godinama od oca. Tako je, prije nego je – nikako slučajno – skrajnut iz fokusa medija, te dislociran iz Podgorice u Ljubljanu, Mugoša stariji imao svoju sportsku igračku za politička nadmetanja – FK Budućnost. Tamo je, iako bez velikih nominalnih ovlašćenja, godinama bio gospodar svega i svačega: od toga – kako će se postaviti trava na terenu, preko toga – koji će igrači igrati na njemu, do – ko će biti na kojoj funkciji, od trenerske do onih upravljačkih. Rezultat je vidan: Budućnost je srozana u svakom smislu. Vidljivo je to i na tabeli: nekada tajova Budućnost, za sinovljevom Mladošću, sada zaostaje za skoro duplo poena. Niže je od sredine tabele, sedma.

No, iako tata i sin trenutno nijesu rivali na fudbalskim terenima, bili su. Lijepa kućna zabava. Dok je Miomir žario i palio Budućnošću, koncem 2011. godine sin Marko postaje izvršni direktor FK Koma, sa Zlatice. Kako Mugoše imaju velike apetite čuli smo odmah tih dana velika obećanja o izgradnji stadiona Koma. Stariji Mugoša je na koncu gradonačelničkog mandata to opet potvrdio. Čulo se da će se ubrzo u šumici na Zlatici ukazati stadion na 35.000 kvadrata, sa montažnom, ali i VIP tribinom. Kao i za obećane bazene: ništa od toga.

Onda sin, godinu kasnije, prelazi u Mladost. Sa njegovim dolaskom u klub ambicije Mladosti naprasno rastu. Decembra 2012. godine, na Skupštini kluba, kojom je predsjedavao dugogodišnji član uprave Nikola Janković, inaugurisano je rukovodstvo. Tada je za predsjednika ustoličen Mugoša mlađi. Brzo se čulo, kazao je sekretar Miodrag Vukićević: ,,Cilj je da se plasiramo na evropsku scenu, kroz prvenstvo ili Kup, to ćemo da vidimo”. I jesu, plasirali su se. Iako je Mladost, nakon 2006. godine iz treće lige ušla u prvu, pa opet ispadala u drugu ligu, domogla se Evrope.

Kako se sinova Mladost penjala ka vrhu, očeva Budućnost padala je ka dnu. Tako, prošle godine podgorički najpoznatiji klub, zbog finansijskih problema, prvi put u istoriji, nije učestvovao u takmičenjima UEFA-e. Zato jeste Mladost! Ovako je to prošle godine prokomentarisao Aleksa Bečić: ,,FK Mladost koja je zauzela mjesto FK Budućnosti u kvalifikacijama za Ligu Evrope po osnovu učešća prihodovala je oko pola miliona eura. Ko je podnio odgovornost zbog činjenice da je FK Budućnost izgubila tako značajna sredstva, plus činjenicu da bi učešćem u evropskim takmičenjima mlađi igrači doživjeli punu afirmaciju i podigli svoju cijenu na fudbalskom tržištu čime bi klub bio samo na dodatnom dobitku”.

Ništa ljepših riječi nijesu imali ni ljudi iz NVO Volim Budućnost. Oni su sudski tražili poništenje Odluke kojom su organi uprave, tokom 2000. godine, poklonili Glavnom gradu Stadion FK Budućnost. Prošle godine, za Monitor, Dragan Vujović iz te NVO kazao je kako smatraju da je odluka donijeta mimo zakona, uz brojne propuste i zloupotrebe.

,,Pokušali smo da stupimo u kontakt sa upravom. Oni izbjegavaju. Nijesmo uspjeli da dobijemo nijednu odluku. O svemu se odlučuje mimo Skupštine kluba koja godinama nije sazivana. Klub, nekada ponos grada i države, sada je prosjak grada i države. Svi bivši zaposleni, treneri, fudbaleri, ljudi koji su stvarali Budućnost totalno su marginalizovani. To je jedan od razloga što je klub tu gdje jeste”.

I u trenutku, ovaj april, dok je Miomir Mugoša predavao akreditivna pisma predsjedniku Slovenije Borutu Pahoru, još je odjekivao eho emisije Javnog servisa Mehanizam, koja je emitovana mjesec ranije. Ispostaviće se da je taj serijal istraživačkih priča, prije svega o malverzacijama budvanskih zvaničnika, bio uvod, ako ne i javna agenda vlasti, na temu: ko je na spisku za hapšenja. Meta je javno nacrtana, tužilaštvo se pozabavilo njome, pa odapelo: Marovićevi kompanjoni su u zatvoru.

U Mehanizmu zapaženo mjesto ima Mugoša, njegovi poslovi po glavnom gradu, odnosi sa drugim kontroverznim gradskim biznismenima, riječju: njegova mreža.

To je, Mugošin podgorički mehanizam, bila tema i tokom formiranja lokalne vlasti u Podgorici, tokom pregovora o postizbornoj koaliciji DPS-a i SDP-a, kada je jedna od glavnih tema bila preispitivanje zakonitosti njegovog rada. Sjećate se, na tome je insistirao SDP, a lider podgoričkog ogranka te partije Đorđe Suhih kazao je da će, ukoliko se utvrde nepravilnosti, tražiti odgovornost i sankcije.

Postignut je dogovor (na stranu što je završio samo na papiru): Mugošin nasljednik na gradonačelničkom mjestu Slavoljub Stijepović oformio je Komisiju za uvid u dokumentaciju i sačinjavanje izvještaja o aktima donesenim iz nadležnosti gradonačelnika i Skupštine Glavnog grada, u periodu od 2007. do 2015. godine. Za vrijeme Mugošinog drugog mandata. Na stranu i to što su članovi Komisije (njih pet), pisali smo o tome, svi osim jednoga članovi DPS-a, a tek jedan iz SDP-a. I time je Mugoši nacrtana meta. Institucionalna.

Mugoše, stariji i mlađi, godinama demonstriraju bahatost sile: od nasrtanja na novinarske ekipe, do sumnjivih poslova. Nerečeni udio u sportu samo je dio megalomanske potrebe jedne familije vlasti da prigrabi moć i privilegije.

Zgrću nekretnine: pomenuti Marko, tridesetjednogodišnjak, posjeduje poslovni prostor površine 82 m2. U zgradi Vektra Montenegro. Zaveden je i kao vlasnik 196 m2 stambenog prostora na moru. Sveti Stefan, stečeno kupovinom (78 m2 + garaža 11 m2) i Budva, stečeno po osnovu poklona (mansarda, 107 m2).

Vođa Mladosti – valjda po onoj: na mladima svijet ostaje – dospio je u žižu javnosti i onda kada je publikovana vijest da je kineskoj ambasadi prodao 10.300 kvadrata zemljišta na Marezi (blizu porodičnih kuća), za preko 990.000 eura. Sumnjalo se, mediji prenijeli, da je Marko imao ,,dojavu” da ambasada Kine traži zemljište za rezidenciju, te da je zemlju kupio znatno jeftinije kako bi je Kinezima preprodao višestruko skuplje. Ostaće upamćeno kada je Marko Mugoša kazao da je riječ o glupostima te da otac nimalo nije uticao na njegov posao.

Tu je i Miljan, stariji Mugošin sin. To je rijedak slučaj da otac ide sinovim stopama, ambasadorskim. Miljan je počeo u Ministarstvu vanjskih poslova 2005. godine. Dvije godine kasnije odlazi u Vašington. Tu biva postavljen za zamjenika ambasadora.

Nakon toga slijedi združeni napad, oca i sina, na ekipu Vijesti. Zbog ogromnog pritiska javnosti, Ministarstvo izriče mjeru prijevremenog povratka Miljana Mugoše iz ambasade u Vašingtonu u zemlju. Presudom Osnovnog suda u Podgorici osuđen je na uslovnu kaznu od šest mjeseci. Minimalnu za to djelo. Potom je, crno na bijelo, priznao da je udario urednika Vijesti, i cijelo vrijeme lagao pred sudom.

I Miljan je obezbijeđen. Tik do nekretnine rođenog brata, u Vektri posjeduje poslovni prostor, površine 82 m2. Ne samo to: ima i stan od 142 m2. Ali i poslovne prostore u centru grada. I tako dalje.

E, da: bez obzira na gorepomenuta nepočinstva, i krivičnu odgovornost, Miljan je ponovo u diplomatiji. Sada se nalazi u Argentini, Buenos Airesu, na adresi Libertad 1173, Piso 1-A Capital federal. Savjetuje ambasadora Gordana Stojovića. Tatin sin.

Mehanizam.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo