Povežite se sa nama

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

U školi ,,Pavle Rovinski” u Podgorici nastavnica matematike je uhvatila učenika da prepisuje tokom kontrolnog zadatka. Ispostavilo se da je fotografisao test, poslao zadatke nastavnici sa privatnog kursa, koja ih je uradila i proslijedila mu rješenja. Protiv nastavnice je, po prijavi roditelja, pokrenut disciplinski postupak – odlučeno je da je nastavnica napravila težu povredu radne obaveze i kažnjava se umanjenjem zarade od 20 odsto za jedan mjesec.

Podsjetili su u Sindikatu i na slučaj Dragana Mijuškovića, nastavnika u školi Oktoih u Podgorici, koji je prije par godina doživio linč od strane  javnosti, zato što ga je učenik brutalno vrijeđao tokom košarkaške utakmice.

Sindikat prosvjete Crne Gore je u aprilu 2023. godine objavio istraživanje pod naslovom Nasilje nad nastavnicima. Od preko 1.200 anketiranih nastavnika i nastavnica iz čitave Crne Gore, preko 25 odsto je napisalo da je u prethodnih par godina doživjelo određeni vid verbalnog ili fizičkog nasilja od učenika, roditelja ili uprava škola.

Iz Sindikata prosvjete Crne Gore ističu da na njihove dopise povodom nasilja nad nastavnicima do sada nijesu odgovarali iz ministarstava pravde i prosvjete, kao i da su gotovo svi slučajevi okončani zataškavanjem

Božović ističe da su uputili Ministarstvu pravde više dopisa s ciljem da se sastanu i vide da li postoji mogućnost da nastavnici zakonski dobiju status službenog lica: ,,Htjeli smo da predložimo da u Krivični zakonik uđe član koji bi predvidio novčane kazne za roditelje djece koja vrše nasilje nad nastavnicima, ili da u Zakonu o postupanju prema maloljetncima u krivičnom postupku budu pooštrene kazne za one koji vrše nasilje nad nastavnicima. Očekivali smo da nas Ministarstvo prosvjete, zajedno sa Zavodom za školstvo, podrži i da vaspitne mjere u školama budu strožije i efikasnije. Nijesmo dobili odgovor ni od jednog ni od drugog ministarstva”.

Petar Špadijer iz NVO ,,Prosvjetna zajednica” kazao je da se mora stvoriti zakonski okvir u kom bi svi učesnici sistema obrazovanja imali svoje obaveze, zagarantovana prava, bili fizički sigurni, sistemski zaštićeni i imali očuvano dostojanstvo.

Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju. U Crnoj Gori je u prosjeku svako šesto dijete žrtva vršnjačkog nasilja, saopšteno je iz Unicefa povodom međunarodnog dana vršnjačkog nasilja koji se obilježava posljednje srijede u februaru.

Prema podacima koji se sakupljaju u Informacionom sistemu crnogorskog obrazovanja, od početka školske godine bilo je oko 90 slučajeva nasilja u školama koji su procesuirani. U srednjim školama  27, u osnovnim 45, dok je dvadesetak slučajeva nasilja koje ne spada u kategoriju vršnjačkog. Ovo su samo prijavljeni slučajevi, a procjenuje se da je nasilja znatno više. Prijavljuje se uglavnom fizičko, a istraživanja govore da su najzastupljeni vidovi nasilja emocionalno, verbalno, socijalna izolacija, sajber nasilje…

Prema podacima Ministarstva prosvjete, u ovoj školskoj godini SOS linija za prijavu vršnjačkog nasilja imala je samo šest poziva.

,,Dječak, koji je nasrnuo na njega, vikao je: Masakriraću vas, zapamtićete me”, ispričala je majka, prošle sedmice, povrijeđenog srednjoškolca iz Bara. Udarac u vrat koji mu je vršnjak zadao sa leđa, u trenutku dok je jeo, umalo je bio koban po život jednog tinejdžera iz Bara. Nesreća je izbjegnuta zahvaljujući brzoj reakciji i pribranosti slučajnih prolaznika, koji su se zadesili na mjestu gdje se i dogodilo nasilje, van školskog dvorišta tokom velikog odmora. ,,Po riječima očevidaca, nastavio je da ga udara i sa bokserom na ruci po glavi! U tom trenutku su mom sinu prišli gospođa i gospodin koji su ga spasili”, ispričala je majka povrijeđenog srednjoškolca.

Vijesti su nedavno imale priču o srednjoškolcima iz Bara koji biraju da vanredno pohađanje nastave zbog vršnjačkog nasilja od kojeg nijesu zaštićeni., ali i o djeci koja čine nasilje, pa u nekim slučajevima, takođe idu vanredno u školu, što je rezultat nemogućnosti da se njihovo ponašanje promijeni. ,,Meni je u školi bilo užasno i zato sam odlučila da idem vanredno”, izjavila je maturantkinja jedne barske škole koja je dvije godine bila žrtva vršnjačkog nasilja.

Brojna dokumenta, obuke, preporuke, predviđaju i obavezuju škole da ne reaguju samo kada se nasilje desi. Ali u realnom životu to je praksa. Od 140 crnogorskih osnovnih i srednjih škola u samo 15 su timovi za borbu protiv vršnjačkog nasilja radili svoj posao kako je propisano, podaci su , Zavodu za školstvo.

A čak 125 od 140 škola nije ispunilo ono što propisuje uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja.

Stručnjaci upozoravaju da treba mijenjati sistem i da nas djeca odavno i vrlo glasno upozoravaju da im u školama nije dobro. Uzalud, nema ko da čuje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

BESKONAČNO TRAJANJE SUDSKIH PROCESA: Dok nas smrt ne rastavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neke istine odavno su jasne. Samo pravosuđe nije u stanju da ih saopšti. Usled beskonačnih istraga i sudskih procesa koji se pokatkad okončaju smrću okrivljenih ili zastarom

 

Objavljeno je ove sedmice – preminuo je Željko Vuković, optuženi za saučesništvo u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaj ubistva književnika Jevrema Brkovića 2006. godine. To je na suđenju zakazanom za ovu sedmicu saopštila njegova advokatica Aleksandra Rogošić.  Sada se čeka od Ministarstva unutrašnjih poslova da po zahtjevu Višeg suda u Podgorici potvrdi ovu informaciju. Ukoliko ona bude tačna proces se obustavlja. U prevodu, nakon skoro 20 godina od ubistva Vojičića i napada na Brkovića, proces će se okončati ne presudom i rasvijetljenim slučajem, već smrću jedinog osumnjičenog. U međuvremenu je preminuo i književnik Jevrem Brković.

Na ovonedjeljnom  ročištu advokatica  Rogošić je saopštila da je od Vukovićeve majke dobila informaciju da je preminuo: “Dobila sam informaciju od majke okrivljenog da je preminuo 1. aprila. Istu informaciju je dobio sud od policije. Do narednog pretresa, sud će tu informaciju da potvrdi, kako bi se postupak obustavio”, kazala je Rogošić.

Puniša Vojičić, stric ubijenog Srđana,  saopštio je da sumnja da je Vuković “ubijen ili sklonjen u inostranstvo”. On je sudu predložio da zatraži ispitivanje da li je tijelo koje se nalazi u grobnici zaista Vukovićevo.  Vojićić smatra da je Vuković bio prijetnja nalogodavcima zločina.

Vijesti su u februaru ove godine objavile  transkript razgovora odbjeglog policajca Ljuba Milovića i šefa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera o tome “da je jedan podgorički biznismen” organizovao napad na književnika, kada je ubijen  Vojičić. Brković je više puta tvrdio da je motiv napada i likvidacije njegov roman Ljubavnik Duklje, u kojem je pisao o vezama bivše crnogorske vladajuće političke i poslovne klase s organizovanim  kriminalom.

Vuković je uhapšen u oktobru 2019., a suđenje je počelo naredne godine – četrnaest godina nakon ubistva. I istrage koja je tapkala u mjestu. A onda je nastavljeno tapkanje u sudnicama.

Viši sud je Vukovića u novembru 2022.godine proglasio krivim za saizvršilaštvo u pokušaju ubistva i osudio na tri i po godine zatvora. Međutim u aprilu prošle godine Apelacioni sud je  predmet vratio na ponovno suđenje. Vuković je pušten da se brani sa slobode.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA VLASTI: Državna preduzeća – partijsko vlasništvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službena saopštenja iz državnih kompanija, nerijetko, otkrivaju i najnovija pomjeranja na ovdašnjoj političkoj mapi. Neke ljubavi se gase, neke razbuktavaju. A neke traju

 

Još ne postoji zvaničan podatak o broju preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države Crne Gore ili neke od ovdašnjih 25 opština. Iz Instituta alternativa potrudili su se i napravili svoju listu. Ona, u stvarnosti, ne može biti kraća. Samo duža. Prema njihovim podacima, imamo 55 državnih i 123 lokalna preduzeća sa, makar, 20.515 zapošljenih. Čiji broj u kontinuitetu raste.

Makar neki od donosioca odluka u prebrojanim državnim  preduzećima ne osjećaju se kao dio tog sistema. Odnosno, ne prihvataju pripadajuće obaveze o javnosti rada. Tako su iz pljevaljskog Rudnika uglja (dio sisetama EPCG) odbili da NVO MANS dostave podatke o zapošljavanju i poslovnim aranžanima vezanim za prodaju uglja kompanijama iz Srbije. Poslovna tajna, objasnili su.

„Kada smo tražili kopiju pravilnika o poslovnoj tajni, odgovoreno nam je da ova kompanija nije obveznik Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), jer Rudnik nije u vlasništvu države“, objasnili su iz MANS-a novinarima Vijesti. I predočili dokument – odgovor koji su dobili iz Rudnika uglja. Tamo stoji: „U smislu citirane zakonske odredbe (dio Zakona o SPI, primjedba Monitora), a imajući u vidu činjenicu da je Rudnik uglja, kao jednočlano akcionarsko društvo u 100 odsto vlasništvu EPCG, a ne države Crne Gore, smatramo da ne postoji zakonska obaveza Rudnika uglja za postupanje“.

To što je EPCG skoro pa u sto postotnom vlasništvu države – nema veze. Da je važno, valjda bi neko od nadležnih iz izvršne vlasti ili regulatornih i nadzornih agencija reagovao na objavljene tvrdnje. Ovako, stvari su sada postavljene na sledeći način: Rudnik uglja nije državno nego vlasništvo Elektroprivrede, pa se na njega ne odnosi Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Pride, pošto im je resorni ministar Saša Mujović to završio, ubuduće će „sva nabavka uglja EPS-a od RUP-a ići na osnovu bilateralne saradnje dvije kompanije“. Tako će se, pojasnili su iz Ministarstva energetike dogovor Mujovića i izvršnog direktora EP Srbije Dušana Živkovića, „izbjegnuti nepotrebni troškovi trećih lica, posrednika u trgovini, smanjiti mogućnost manipulacija i postigli maksimalni benefiti za kompanije“. Možda. Ali će se tako takođe izbjeći i javno oglašavanje prodaje, nadmetanje potencijalnih kupaca koje bi moglo donijeti bolju cijenu prodavcu (iz perspektive Crne Gore to nam je u interesu) i bilo kakva kontrola poslova ugovorenih bilateralnom saradnjom. Čija se tajnost, vrlo je vjerovatno, podrazumijeva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO VRIJEME, STARI NAČIN: Posao sa malim HE cvjeta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlasnici  33 mHE koje su sagrađene po osnovu šeme podsticaja koju plaćaju građani ubiraju milionske profite. Oni kojima je spriječena gradnja traže od države milionski odštetu. Nacrtom zakona o obnovljivim izvorima predviđaju se brojne olakšice, pa se prekaljeni biznismeni već  organizuju da prigrabe nove subvencije

 

 

Deset firmi koje gazduju sa 22 male hidroelektrane (mHE), od biznisa prodaje struje u prethodnim godinama, pa do kraja prošle godine, prikazalo je dobit od preko 21,5 miliona eura, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Iz ove organizacije podsjećaju da su biznis mHE razvile vlade Demokratske partije socijalista. Do poslova su došli uglavnom bliski vrhu te partije po političkom, rodbinskom, kumovskom-prijateljskom ključu.

Podsticaj za mHe, kao obnovljive izvore energije, plaćaju građani. Prema zvaničnim podacima na terenu imamo 33 mHE koje su sagrađene po osnovu šeme podsticaja. Biznis šema je obuhvatala dodjelu koncesija za proizvodnju struje iz mHE na period od 27 do 30 godina, a koncesionar dobija pravo na subvencije u prvih 12 godina, koje plaćaju potrošači kroz račune na struju, a dio se izdvaja iz državne kase, naveli su iz ASP.

Male HE uglavnom se nalaze na nerazvijenom sjeveru, gdje mještani godinama ukazuju da su im uništile rijeke. Ilustrativan je primjer Andijevice na čijoj teritoriji se nalazi deset malih HE, devet privatnih i samo jedna opštinska. Godišnje vlasnici mHE sa područja ove opštine od njih zarade oko četiri miliona eura, a budžet Andijevice je 2,5 miliona. No u ovoj opštini su donekle zadovoljni jer su se izborili za procenat od šest odsto koje naplaćuju malim HE za koncesuju na vode. U drugim opštinama taj je procenat svega 0,5 odsto. Koncesije se naplaćuju preko Ministarstva finansija, a 70 odsto pripada lokalnim samoupravama, dok 30 odsto ide u državni budžet. Prema projekcijama mHE će u tri decenije, koliko će biti u privatnom vlasništvu, zaraditi oko 120 miliona eura. Opštini Andijevica će u tom periodu pripasti samo devet miliona eura.

U susjednim Beranama Hidroenergija Montenegro je razgranala posao sa  malim hidroelektranama. ,,Hidroenergija Montenegro, koja gazduje sa osam mHE, a do kraja prošle godine je nagomilala dobiti oko devet miliona eura“, navode iz ASP-a.

Ova kompanija je u vlasništvu Olega Obradovića i Ranka Radovića, kome su vlasništvo ustupili Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, nezvanični vlasnici kompanije Bemaks.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo