Povežite se sa nama

Izdvojeno

NATAŠA MEĐEDOVIĆ, SOS NIKŠIĆ: Zakoni među boljima u Evropi, žrtve nasilja i dalje najugroženije

Objavljeno prije

na

Najavljenim izmjenama Krivičnog zakona po kojima će femicid biti krivično djelo , stvaraju se preduslovi za snažniji odgovor države na rodno zasnovana ubistva žena. Tako  je femicid prepoznat kao društveni problem, uslovljen rodnim ulogama, a ne kao individualni zločin ili porodično nasilje sa smrtnim ishodom kako je do sada tumačeno

 

 

MONITOR :  Kako gledate na izmjene Krivičnog zakona, koje je su unijete u aktuelni nacrt Zakona, a kojima se predviđa usvajanje femicida kao posebnog krivičnog djela ?

MEĐEDOVIĆ: Najavljenim izmjenama Krivičnog zakona Crne Gore po kojima će femicid biti krivično djelo stvaraju se preduslovi za snažniji odgovor države na rodno zasnovana ubistva žena. Predstavljaju značajan pozitivni pomak u normativnom dijelu zaštite žena i ovim su uvaženi višegodišnji zahtjevi ženskih NVO da femicid bude posebno krivično djelo.  Tako je femicid prepoznat kao društveni problem, uslovljen rodnim ulogama, a ne kao individualni zločin ili porodično nasilje sa smrtnim ishodom kako je do sada tumačeno. Omogućava se i pravosudnim organima da preciznije definišu i obrađuju slučajeve ubistva žena što bi trebalo da rezultira adekvatnijim kaznama za počinioce.

Obzirom da je predviđen raspon kazni za femicid od 10 do 40 godina veoma je važno da se izbjegne  praksa iz drugih krivičnih djela gdje se nerijetko izriču presude koje su na zakonskom  minimumu ili čak ispod zakonskog minimuma. Naime iako je Crna Gora poslednjih godina značajno unaprijedila zakonodavni okvir u zaštiti žena od nasilja i nasilja u porodici i isti je među boljima u Evropi, neadekvatno sprovođenje čini da su žene žrtve nasilja kod nas i dalje među najugroženijim kategorijama stanovništva. Adekvatno  kažnjavanje počinilaca femicida je višestruko značajno: pruža se pravda žrtvi, kažnjava počinilac i šalje jasna poruka društvu da je ubijanje žena u Crnoj Gori neprihvatljivo.

Ovim se stvaraju uslovi i za uspostavljanje femicid watch – tijela za praćenje femicida u Crnoj Gori.

MONITOR: Čime bi se bavilo tijelo “femicid watch“?

 MEĐEDOVIĆ: Uspostavljanje ovog nezavisnog tijela je jedan od prvih koraka u ozbiljnoj i sistemskoj borbi protiv femicida. Femicid watch bi prikupljao podatke o slučajevima femicida, pravio godišnje izvještaje, što znači da bismo konačno imali pouzdane podatke koliko je zasta žena ubijeno i analizirao pojedinačne slučajeve femicida sa kritičkim osvrtom na postupanje insitutucija i preporukama šta u budućnosti uraditi da žena ne bude ubijena. Analiza postupanja institucija je veoma značajna jer je dosadašnja praksa pokazala da je većina žena prije nego su ubijene tražila pomoć i podršku institucija i prijavljivala nasilnike koji su ih kasnije ubili. Time bi se mijenjala i aktuelna društvena klima u kojoj zaposleni u institucijama ne snose posljedice za neadekvatno postupanje u pružanju podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja, zbog loših, neadekvatnih  procjena rizika i planova bezbjednosti ili čak izostanka istih.

 MONITOR:  Vlada predlaže ovaj zakon, ali i mnogo drugih važnih zakona, dok je Parlament u blokadi. Kakvu poruku nam šalju naši predstavnici u Vladi i Parlamentu?

MEĐEDOVIĆ: Postojeća situacija unosi nemir kod stanovništva i osjećaj nesigurnosti jer se ne nazire kada će Parlament profunkcionisati. Ugrožen je i put ka EU jer brojni zakoni koji su “do daljeg na čekanju”, pripremljeni su i predati na usvajanje kao dio obaveza koje moramo ispuniti da bismo postali nova članica Evropske unije. Brine to što mi kao obični građani i građanke ne vidimo da postoji stvarna želja da se problem riješi. Umjesto konstruktivnih predloga predstavnice i predstavnici Vlade i Parlamenta se međusobno optužuju i kroz izjave animiraju svoje glasačko tijelo obzirom da su u više loklanih zajednica u toku izbori ili će biti vrlo brzo.

 MONITOR: Vaša Nacionalna SOS linija za porodično nasilje ima veliki staž u borbi za zaštitu žena i djece, ali i aktivizmu za ženska prava. Kakva je bila prethodna godina u brojkama koje je zabiljažila nacionalna SOS linija kada je riječ o porodičnom nasilju?

 MEĐEDOVIĆ: SOS telefon Nikšić koordinira radom Nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici, broj 080 111 111, od njenog osnivanja, odnosno od septembra 2015. godine. Ova SOS linija je usaglašena sa obavezama koje je država Crna Gora preuzela potpisivanjem Istanbulske konvencije. Finansirana je  iz budžeta Vlade Crne Gore/ Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. Ona je anonimna, dostupna 24 sata svih sedam dana u nedjelji i za pozivaoce i pozivateljke besplatna sa svih mobilnih i fiksnih telefona u Crnoj Gori.  Usluga je, pored crnogorskog, dostupna i na albanskom, ukrajinskom, ruskom i engleskom jeziku.

U toku 2024. podršku i pomoć je zatražilo 409 osoba iz 22 grada u Crnoj Gori, koje su uputile 2114 poziva i dobile 2586 usluga. Najviše je bilo usluga informisanja i povjerljivih razgovora, zatim stručne psihološke i pravne pomoći, urgentnih intervencija i posredovanja ka institucijama, kao i posredovanja u obezbjeđivanju usluge pratnja povjerljivog lica i smještaja u skloništa/sigurne kuće.

MONITOR: Koliko smo napredovali otkad je linija počela da funkcioniše?

MEĐEDOVIĆ: Kao što sam u prethodnom odgovoru navela, poslednjih godina je značajno unaprijeđen krivični zakonodavno pravni okvir i usaglašen u skladu sa međunarodnim standardima.

Pooštrena je kaznena politika za nasilje u porodici, uvedena su nova krivična djela, poput seksualnog uznemiravanja koje je vrlo često u svakodnevnom životu, kao i zloupotreba tuđeg snimka, fotografije ili videozapisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, koji se često koristi kao jedan vid ucjene žrtava. Krajem 2024. je doneseno i obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužioca za predmete nasilja u porodici, vrlo značajan dokument za bolju zaštitu žrtava i adekvatnije sankcionisanje počinilaca.

Međutim, problemi leže u slabom sprovođenju zakona, nedostatku resursa, neadekvatnoj edukaciji profesionalaca i profesionalki u institucijama, izostanku koordinisanog djelovanja, nedovoljnoj informisanosti žrtava. Nemamo standarde u postupanju i zaštita žrtve i dalje zavisi od osobe koja po njenoj prijavi postupa, odnosno njenog senzibliteta. Žene žrtve nasilja u Podgrorici i Nikšiću mogu češće računati na adekvatno postupanje u odnosu na sjever i jug. Svakako na to utiče i činjenica da se radi o manjim sredinama u kojima su svi povezani rodbinskim, kumovskim, prijateljskim vezama.

MONITOR: Koliko su mediji, po Vašem mišljenju, postali senzitivniji dok izvještavaju o temama porodičnog nasilja i koliko društvene mreže doprinose eskalaciji nasilja nad ženama?

 MEĐEDOVIĆ: Medijsko izvještavanje je ključno za percepciju javnosti o određenim društvenim problemima, pa samim tim i o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Istraživanje OEBS iz novembra 2023 je pokazalo da samo 15% medijskih izvješaja iz ove oblasti ima edukativni karakter, a samo 20% je sadržalo i mišljenje stručnih lica iz ove oblasti. Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju ne prati šira kontekstualizacija problema, uzroci i posljedice, rijetko se koriste uporedni primjeri, statistički podaci, analize zakonodavstva.

Dodatno, mediji u skoro 80% slučajeva izvještavaju samo o fizičkom i seksualnom nasilju, pa se stiče utisak i šalje poruka javnosti da se samo u ovim slučajevima radi o žrtvama. Takođe se održava visok prag tolerancije na psihičko i ekonomsko nasilje, a oba su veoma rasprostranjena.

 MONITOR: Šta je sa online nasiljem?

 MEĐEDOVIĆ: Online nasilje koje je sve prisutnije i stvara ogromne štete žrtvama, je tema o kojoj je izvještavalo tek 10% medija. U oko 60% medijskih sadržaja o ovim temama se izvještava kao o privatnom problemu. Informacije koje se objavljuju često su senzacionalističke, nema selektovanja informacija i u trci za šerovima se objavljuju nepouzdane informacije, koje doprinose uznemirenju javnosti.

Mediji koji sebe percipiraju kao odgovorne trebalo bi uvijek da vode računa da objave informacije na način koji neće dodatno povrijediti žrtve i njihove porodice. Objave na društvenim mrežama su posebno toksične, mnogo ih je teže kontrolisati, a manja je, odnosno skoro nikakva mogućnost da snose sankcije, jer nažalost Crna Gora ima vrlo malo primjera da je neko sankcionisan zbog medijskih objava iako svakodnevno svjedočimo objave koje duboko povređuju i targetiraju žrtve i održavaju rigidne patrijarhalne obrasce koji pogađaju žene u Crnoj Gori.

Ivan ČAĐENOVIĆ 

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo