Najavljenim izmjenama Krivičnog zakona po kojima će femicid biti krivično djelo , stvaraju se preduslovi za snažniji odgovor države na rodno zasnovana ubistva žena. Tako je femicid prepoznat kao društveni problem, uslovljen rodnim ulogama, a ne kao individualni zločin ili porodično nasilje sa smrtnim ishodom kako je do sada tumačeno
MONITOR : Kako gledate na izmjene Krivičnog zakona, koje je su unijete u aktuelni nacrt Zakona, a kojima se predviđa usvajanje femicida kao posebnog krivičnog djela ?
MEĐEDOVIĆ: Najavljenim izmjenama Krivičnog zakona Crne Gore po kojima će femicid biti krivično djelo stvaraju se preduslovi za snažniji odgovor države na rodno zasnovana ubistva žena. Predstavljaju značajan pozitivni pomak u normativnom dijelu zaštite žena i ovim su uvaženi višegodišnji zahtjevi ženskih NVO da femicid bude posebno krivično djelo. Tako je femicid prepoznat kao društveni problem, uslovljen rodnim ulogama, a ne kao individualni zločin ili porodično nasilje sa smrtnim ishodom kako je do sada tumačeno. Omogućava se i pravosudnim organima da preciznije definišu i obrađuju slučajeve ubistva žena što bi trebalo da rezultira adekvatnijim kaznama za počinioce.
Obzirom da je predviđen raspon kazni za femicid od 10 do 40 godina veoma je važno da se izbjegne praksa iz drugih krivičnih djela gdje se nerijetko izriču presude koje su na zakonskom minimumu ili čak ispod zakonskog minimuma. Naime iako je Crna Gora poslednjih godina značajno unaprijedila zakonodavni okvir u zaštiti žena od nasilja i nasilja u porodici i isti je među boljima u Evropi, neadekvatno sprovođenje čini da su žene žrtve nasilja kod nas i dalje među najugroženijim kategorijama stanovništva. Adekvatno kažnjavanje počinilaca femicida je višestruko značajno: pruža se pravda žrtvi, kažnjava počinilac i šalje jasna poruka društvu da je ubijanje žena u Crnoj Gori neprihvatljivo.
Ovim se stvaraju uslovi i za uspostavljanje femicid watch – tijela za praćenje femicida u Crnoj Gori.
MONITOR: Čime bi se bavilo tijelo “femicid watch“?
MEĐEDOVIĆ: Uspostavljanje ovog nezavisnog tijela je jedan od prvih koraka u ozbiljnoj i sistemskoj borbi protiv femicida. Femicid watch bi prikupljao podatke o slučajevima femicida, pravio godišnje izvještaje, što znači da bismo konačno imali pouzdane podatke koliko je zasta žena ubijeno i analizirao pojedinačne slučajeve femicida sa kritičkim osvrtom na postupanje insitutucija i preporukama šta u budućnosti uraditi da žena ne bude ubijena. Analiza postupanja institucija je veoma značajna jer je dosadašnja praksa pokazala da je većina žena prije nego su ubijene tražila pomoć i podršku institucija i prijavljivala nasilnike koji su ih kasnije ubili. Time bi se mijenjala i aktuelna društvena klima u kojoj zaposleni u institucijama ne snose posljedice za neadekvatno postupanje u pružanju podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja, zbog loših, neadekvatnih procjena rizika i planova bezbjednosti ili čak izostanka istih.
MONITOR: Vlada predlaže ovaj zakon, ali i mnogo drugih važnih zakona, dok je Parlament u blokadi. Kakvu poruku nam šalju naši predstavnici u Vladi i Parlamentu?
MEĐEDOVIĆ: Postojeća situacija unosi nemir kod stanovništva i osjećaj nesigurnosti jer se ne nazire kada će Parlament profunkcionisati. Ugrožen je i put ka EU jer brojni zakoni koji su “do daljeg na čekanju”, pripremljeni su i predati na usvajanje kao dio obaveza koje moramo ispuniti da bismo postali nova članica Evropske unije. Brine to što mi kao obični građani i građanke ne vidimo da postoji stvarna želja da se problem riješi. Umjesto konstruktivnih predloga predstavnice i predstavnici Vlade i Parlamenta se međusobno optužuju i kroz izjave animiraju svoje glasačko tijelo obzirom da su u više loklanih zajednica u toku izbori ili će biti vrlo brzo.
MONITOR: Vaša Nacionalna SOS linija za porodično nasilje ima veliki staž u borbi za zaštitu žena i djece, ali i aktivizmu za ženska prava. Kakva je bila prethodna godina u brojkama koje je zabiljažila nacionalna SOS linija kada je riječ o porodičnom nasilju?
MEĐEDOVIĆ: SOS telefon Nikšić koordinira radom Nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici, broj 080 111 111, od njenog osnivanja, odnosno od septembra 2015. godine. Ova SOS linija je usaglašena sa obavezama koje je država Crna Gora preuzela potpisivanjem Istanbulske konvencije. Finansirana je iz budžeta Vlade Crne Gore/ Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. Ona je anonimna, dostupna 24 sata svih sedam dana u nedjelji i za pozivaoce i pozivateljke besplatna sa svih mobilnih i fiksnih telefona u Crnoj Gori. Usluga je, pored crnogorskog, dostupna i na albanskom, ukrajinskom, ruskom i engleskom jeziku.
U toku 2024. podršku i pomoć je zatražilo 409 osoba iz 22 grada u Crnoj Gori, koje su uputile 2114 poziva i dobile 2586 usluga. Najviše je bilo usluga informisanja i povjerljivih razgovora, zatim stručne psihološke i pravne pomoći, urgentnih intervencija i posredovanja ka institucijama, kao i posredovanja u obezbjeđivanju usluge pratnja povjerljivog lica i smještaja u skloništa/sigurne kuće.
MONITOR: Koliko smo napredovali otkad je linija počela da funkcioniše?
MEĐEDOVIĆ: Kao što sam u prethodnom odgovoru navela, poslednjih godina je značajno unaprijeđen krivični zakonodavno pravni okvir i usaglašen u skladu sa međunarodnim standardima.
Pooštrena je kaznena politika za nasilje u porodici, uvedena su nova krivična djela, poput seksualnog uznemiravanja koje je vrlo često u svakodnevnom životu, kao i zloupotreba tuđeg snimka, fotografije ili videozapisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, koji se često koristi kao jedan vid ucjene žrtava. Krajem 2024. je doneseno i obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužioca za predmete nasilja u porodici, vrlo značajan dokument za bolju zaštitu žrtava i adekvatnije sankcionisanje počinilaca.
Međutim, problemi leže u slabom sprovođenju zakona, nedostatku resursa, neadekvatnoj edukaciji profesionalaca i profesionalki u institucijama, izostanku koordinisanog djelovanja, nedovoljnoj informisanosti žrtava. Nemamo standarde u postupanju i zaštita žrtve i dalje zavisi od osobe koja po njenoj prijavi postupa, odnosno njenog senzibliteta. Žene žrtve nasilja u Podgrorici i Nikšiću mogu češće računati na adekvatno postupanje u odnosu na sjever i jug. Svakako na to utiče i činjenica da se radi o manjim sredinama u kojima su svi povezani rodbinskim, kumovskim, prijateljskim vezama.
MONITOR: Koliko su mediji, po Vašem mišljenju, postali senzitivniji dok izvještavaju o temama porodičnog nasilja i koliko društvene mreže doprinose eskalaciji nasilja nad ženama?
MEĐEDOVIĆ: Medijsko izvještavanje je ključno za percepciju javnosti o određenim društvenim problemima, pa samim tim i o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Istraživanje OEBS iz novembra 2023 je pokazalo da samo 15% medijskih izvješaja iz ove oblasti ima edukativni karakter, a samo 20% je sadržalo i mišljenje stručnih lica iz ove oblasti. Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju ne prati šira kontekstualizacija problema, uzroci i posljedice, rijetko se koriste uporedni primjeri, statistički podaci, analize zakonodavstva.
Dodatno, mediji u skoro 80% slučajeva izvještavaju samo o fizičkom i seksualnom nasilju, pa se stiče utisak i šalje poruka javnosti da se samo u ovim slučajevima radi o žrtvama. Takođe se održava visok prag tolerancije na psihičko i ekonomsko nasilje, a oba su veoma rasprostranjena.
MONITOR: Šta je sa online nasiljem?
MEĐEDOVIĆ: Online nasilje koje je sve prisutnije i stvara ogromne štete žrtvama, je tema o kojoj je izvještavalo tek 10% medija. U oko 60% medijskih sadržaja o ovim temama se izvještava kao o privatnom problemu. Informacije koje se objavljuju često su senzacionalističke, nema selektovanja informacija i u trci za šerovima se objavljuju nepouzdane informacije, koje doprinose uznemirenju javnosti.
Mediji koji sebe percipiraju kao odgovorne trebalo bi uvijek da vode računa da objave informacije na način koji neće dodatno povrijediti žrtve i njihove porodice. Objave na društvenim mrežama su posebno toksične, mnogo ih je teže kontrolisati, a manja je, odnosno skoro nikakva mogućnost da snose sankcije, jer nažalost Crna Gora ima vrlo malo primjera da je neko sankcionisan zbog medijskih objava iako svakodnevno svjedočimo objave koje duboko povređuju i targetiraju žrtve i održavaju rigidne patrijarhalne obrasce koji pogađaju žene u Crnoj Gori.
Ivan ČAĐENOVIĆ