Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NE PRIMJENJUJE SE ODREDBA ZAKONA O POTROŠAČIMA KOJA BI POMOGLA SLIJEPIMA: Još ništa od deklaracija na Brajevom pismu

Objavljeno prije

na

Koliko lako i brzo prepisujemo i usvajamo zakone, toliko ih često ne sprovodimo ili nepoštujemo. Zakon o potrošačima usvojen je u Skupštini krajem 2013, i kao njegov sastavni dio izglasana je norma da deklaracije moraju biti odštampane i na Brajevom pismu – znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe. Kao i većina naših iskoraka i ovaj je za sada u ćorsokaku – ni nakon dvije godine ova zakonska norma nije ispoštovana.

Predlagač ovog amandmana Andrija Popović iz Liberalne partije tada je naglasio da će ,,ovo biti prvi put da Crna Gora po nečemu bude ispred Evrope, tim prije što stalno kopiramo neka rješenja”. Ističući činjenicu da deklaracije na Brajevom pismu još nijesu ušle u zakonodavstvo članica EU, već je to praksa pojedinih trgovačkih lanaca na Zapadu.

Čim su shvatili što je novi Zakon o potrošačima propisao, trgovci su se tokom 2014. pobunili protiv ove odredbe. Unija poslodavaca (UPCG) je tada tražila odgađanje primjene ove norme za godinu dana. Iz Privredne komore (PKCG) su obrazlagali da ova norma predstavlja dodatno opterećenje za privrednike u vrijeme krize i da je tehnički neizvodljiva, te da njeno sprovođenje iziskuje troškove i da je zbog toga – kako su ocijenili – nepotrebna. Tražili su da ona bude neobavezujućeg karaktera – da isticanje deklaracije na Brajevom pismu bude stvar ,,dobre volje” trgovaca.

Iz Saveza slijepih nijesu se mnogo oslanjali na volju trgovaca, pa su predložili da im oni pruže tehničku pomoć za ispunjavanje zakonske obaveze.

,,Mi smo ponudili rješenje u vidu PVC naljepnice na Brajevom pismu koja bi sadržavala naziv artikla. Osnovne karakteristike proizvoda i ostatak deklaracije bili bi štampani u specijalizovanoj brošuri takođe na Brajevom pismu, koja bi se nalazila na rafu pored proizvoda. Cijena naljepnice bi bila jedan cent, a cijena brošure bi bila pet centi, s tim što bi jedna brošura išla na 10. 50 ili 100 artikala”, objašnjava za Monitor Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore. Uz napomenu da trgovce često zna da pita: ,,Da li je zdravlje potrošača manje vrijedno od jednog centa?”.

Iako je u Zakonu o potrošačima bilo predviđeno da se obilježavaju svi proizvodi, kao i da na tom pismu budu istaknute cijene, u Savezu su se saglasili da to nije neophodno. Prioritet su im najosnovniji proizvodi koji su bitni i mogu uticati na zdravlje. Predložili su da se deklaracija primjenjuje isključivo na artikle koji spadaju u tri grupe proizvoda – hranu, piće i sredstva lične higijene.

Savez slijepih Crne Gore ima hiljadu članova. A na popisu iz 2011. oko 15.000 osoba se izjasnilo da imaju poteškoće zbog vida.

Zakon o potrošačima je stupio na snagu sredinom 2014. i do tada ništa nije urađeno po ovom pitanju. Umjesto primjene zakona krenulo se u pregovore zainteresovanih strana. Pa su prošle godine usvojene izmjene.

,,Izmjenama Zakona o zaštiti potrošača iz jula mjeseca 2015. predviđeno je da se izradi Pravilnik kojim će se urediti koji su to proizvodi na kojima se ističe obavještenje o proizvodu na Brajevom pismu, način označavanja proizvoda na Brajevom pismu, kao i vrsta objekata u kojima će ti proizvodi biti istaknuti. Istim izmjenama je definisano da se cijene ne ističu na Brajevom pismu”, kaže za Monitor Jovo Rabrenović, direktor Direktorata razvoja nacionalnog brenda i zaštite potrošača, koji djeluje u okviru Ministarstva ekonomije.

Na osnovu te izmjene Zakona formirana je radna grupa koja radi na izradi pravilnika, koju čine predstavnici Ministarstva ekonomije, Privredne komore, Unije poslodavca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza slijepi i Montenegro biznis alijanse.

Iako je rok za donošenje pomenutog pravilnika bio novembar prošle godine, on je probijen. Novi sastanak radne grupe zakazan je za mart.

,,Privredni subjekti ukazuju na tehničke i komercijalne nemogućnosti apliciranja Brajevog pisma na proizvodima koji su u prometu, te je potrebno naći adekvatno rješenje koje neće predstavljati barijeru poslovanju. Označavanje je, pored ostalog, neizvodljivo iz razloga ograničenog distributivnog prostora, kako u dijelu skladištnih kapaciteta, tako i u dijelu manipulacije robom, jer to iziskuje raspakivanje svih ambalažnih pakovanja kako bi se došlo do pojedinačnih proizvoda radi lijepljenja deklaracije”, saopštili su nam iz Privredne komore.

U Pivari Trebjesa su čak izračunali da bi ih primjena ove zakonske norme prinudila da zaposle 120 novih radnika. U Savezu smatraju da ovi i slični argumenti ne stoje. Navode da trgovci već imaju osobe koje lijepe deklaracije koje su obavezne na našem jeziku, pa ističu da ne bi bio zahtjevan dodatni posao da se nalijepi i naljepnica na Brajevom pismu na pojedinim proizvodina.

,,Uporno pokušavamo da napravimo dogovor sa trgovcima i da im objasnimo da bi to bio jedan njihov doprinos i vid korisnog društvenog angažmana. Mi smo apelovali da se trgovci ne kažnjavaju, iako su kazne za neobilježavanje proizvoda velike, od 1.500 do 20.000 eura”, kaže Macanović.

On ističe da slabovidi imaju svakodnevnih neprijatnosti zbog toga što proizvodi nijesu obilježeni. Tako na primjer priča o slučaju slabovidog antialkoholičara koji je otvorio limenku piva umjesto limenke koka- kole, jer se ovi proizvodi pakuju u sličnim ili identičnim ambalažama.

,,Cura iz Podgorice kojoj je neko iz porodice pomjerio šampon koji stalno stoji na jednom mjestu, okupala se deterdžentom za veš. Šta bi bilo da je umjesto toga uzela neko od sredstava za sanitarije?”, kaže Macanović i ističe da bi ovakve situacije, sa kojima se manje-više svakodnevno susrijeću, bile eliminisane isticanjem deklaracije na Brajevom pismu za šta, kako kaže, vrijedi potrošiti jedan cent.

No trgovci sem straha od smanjenja profita, makar i za jedan cent, ili, ne daj bože, dodatnog zapošljavanja radnika, nemaju sluha za ovu priču. Uporno insistiraju na tome da je primjena ove zakonske norme skoro pa nemoguća.

,,Čini nam se da je njihova taktika da to odugovlače, jer ima najava da će se ići u izmjene Zakona o zaštiti potrošača i predložiće da se to nanovo piše”, strahuje Macanović.

Dok je na snazi, Ministarstvo ekonomije je u obavezi da konačno, nakon dvije godine, obezbijedi primjenu zakona. Pa makar trgovci i ,,štetovali” taj cent po proizvodu.

Problemi i sa ljekovima

Iz Saveza slijepih kažu da Zakonom o ljekovima postoji obaveza da se ljekovi u Crnoj Gori obilježavaju Brajevim pismom, ali se ni ona ne poštuje u potpunosti. Očekuju da Ministarsvo zdravlja donese pravilnik o obilježavanju ljekova. ,,Predložili smo da se osim naziva štampaju i uputstva za pojedine ljekove. Kako bi, zbog specifičnosti Brajevog pisma, ta uputstva bile male knjižice, najbolje bi bilo da apoteke imaju par njih pa da kad neka slabovida osoba kupi taj lijek da joj se da i uputstvo. Očekujemo da se i to ispoštuje”, kaže Macanović .

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo