Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NE PRIMJENJUJE SE ODREDBA ZAKONA O POTROŠAČIMA KOJA BI POMOGLA SLIJEPIMA: Još ništa od deklaracija na Brajevom pismu

Objavljeno prije

na

Koliko lako i brzo prepisujemo i usvajamo zakone, toliko ih često ne sprovodimo ili nepoštujemo. Zakon o potrošačima usvojen je u Skupštini krajem 2013, i kao njegov sastavni dio izglasana je norma da deklaracije moraju biti odštampane i na Brajevom pismu – znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe. Kao i većina naših iskoraka i ovaj je za sada u ćorsokaku – ni nakon dvije godine ova zakonska norma nije ispoštovana.

Predlagač ovog amandmana Andrija Popović iz Liberalne partije tada je naglasio da će ,,ovo biti prvi put da Crna Gora po nečemu bude ispred Evrope, tim prije što stalno kopiramo neka rješenja”. Ističući činjenicu da deklaracije na Brajevom pismu još nijesu ušle u zakonodavstvo članica EU, već je to praksa pojedinih trgovačkih lanaca na Zapadu.

Čim su shvatili što je novi Zakon o potrošačima propisao, trgovci su se tokom 2014. pobunili protiv ove odredbe. Unija poslodavaca (UPCG) je tada tražila odgađanje primjene ove norme za godinu dana. Iz Privredne komore (PKCG) su obrazlagali da ova norma predstavlja dodatno opterećenje za privrednike u vrijeme krize i da je tehnički neizvodljiva, te da njeno sprovođenje iziskuje troškove i da je zbog toga – kako su ocijenili – nepotrebna. Tražili su da ona bude neobavezujućeg karaktera – da isticanje deklaracije na Brajevom pismu bude stvar ,,dobre volje” trgovaca.

Iz Saveza slijepih nijesu se mnogo oslanjali na volju trgovaca, pa su predložili da im oni pruže tehničku pomoć za ispunjavanje zakonske obaveze.

,,Mi smo ponudili rješenje u vidu PVC naljepnice na Brajevom pismu koja bi sadržavala naziv artikla. Osnovne karakteristike proizvoda i ostatak deklaracije bili bi štampani u specijalizovanoj brošuri takođe na Brajevom pismu, koja bi se nalazila na rafu pored proizvoda. Cijena naljepnice bi bila jedan cent, a cijena brošure bi bila pet centi, s tim što bi jedna brošura išla na 10. 50 ili 100 artikala”, objašnjava za Monitor Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore. Uz napomenu da trgovce često zna da pita: ,,Da li je zdravlje potrošača manje vrijedno od jednog centa?”.

Iako je u Zakonu o potrošačima bilo predviđeno da se obilježavaju svi proizvodi, kao i da na tom pismu budu istaknute cijene, u Savezu su se saglasili da to nije neophodno. Prioritet su im najosnovniji proizvodi koji su bitni i mogu uticati na zdravlje. Predložili su da se deklaracija primjenjuje isključivo na artikle koji spadaju u tri grupe proizvoda – hranu, piće i sredstva lične higijene.

Savez slijepih Crne Gore ima hiljadu članova. A na popisu iz 2011. oko 15.000 osoba se izjasnilo da imaju poteškoće zbog vida.

Zakon o potrošačima je stupio na snagu sredinom 2014. i do tada ništa nije urađeno po ovom pitanju. Umjesto primjene zakona krenulo se u pregovore zainteresovanih strana. Pa su prošle godine usvojene izmjene.

,,Izmjenama Zakona o zaštiti potrošača iz jula mjeseca 2015. predviđeno je da se izradi Pravilnik kojim će se urediti koji su to proizvodi na kojima se ističe obavještenje o proizvodu na Brajevom pismu, način označavanja proizvoda na Brajevom pismu, kao i vrsta objekata u kojima će ti proizvodi biti istaknuti. Istim izmjenama je definisano da se cijene ne ističu na Brajevom pismu”, kaže za Monitor Jovo Rabrenović, direktor Direktorata razvoja nacionalnog brenda i zaštite potrošača, koji djeluje u okviru Ministarstva ekonomije.

Na osnovu te izmjene Zakona formirana je radna grupa koja radi na izradi pravilnika, koju čine predstavnici Ministarstva ekonomije, Privredne komore, Unije poslodavca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza slijepi i Montenegro biznis alijanse.

Iako je rok za donošenje pomenutog pravilnika bio novembar prošle godine, on je probijen. Novi sastanak radne grupe zakazan je za mart.

,,Privredni subjekti ukazuju na tehničke i komercijalne nemogućnosti apliciranja Brajevog pisma na proizvodima koji su u prometu, te je potrebno naći adekvatno rješenje koje neće predstavljati barijeru poslovanju. Označavanje je, pored ostalog, neizvodljivo iz razloga ograničenog distributivnog prostora, kako u dijelu skladištnih kapaciteta, tako i u dijelu manipulacije robom, jer to iziskuje raspakivanje svih ambalažnih pakovanja kako bi se došlo do pojedinačnih proizvoda radi lijepljenja deklaracije”, saopštili su nam iz Privredne komore.

U Pivari Trebjesa su čak izračunali da bi ih primjena ove zakonske norme prinudila da zaposle 120 novih radnika. U Savezu smatraju da ovi i slični argumenti ne stoje. Navode da trgovci već imaju osobe koje lijepe deklaracije koje su obavezne na našem jeziku, pa ističu da ne bi bio zahtjevan dodatni posao da se nalijepi i naljepnica na Brajevom pismu na pojedinim proizvodina.

,,Uporno pokušavamo da napravimo dogovor sa trgovcima i da im objasnimo da bi to bio jedan njihov doprinos i vid korisnog društvenog angažmana. Mi smo apelovali da se trgovci ne kažnjavaju, iako su kazne za neobilježavanje proizvoda velike, od 1.500 do 20.000 eura”, kaže Macanović.

On ističe da slabovidi imaju svakodnevnih neprijatnosti zbog toga što proizvodi nijesu obilježeni. Tako na primjer priča o slučaju slabovidog antialkoholičara koji je otvorio limenku piva umjesto limenke koka- kole, jer se ovi proizvodi pakuju u sličnim ili identičnim ambalažama.

,,Cura iz Podgorice kojoj je neko iz porodice pomjerio šampon koji stalno stoji na jednom mjestu, okupala se deterdžentom za veš. Šta bi bilo da je umjesto toga uzela neko od sredstava za sanitarije?”, kaže Macanović i ističe da bi ovakve situacije, sa kojima se manje-više svakodnevno susrijeću, bile eliminisane isticanjem deklaracije na Brajevom pismu za šta, kako kaže, vrijedi potrošiti jedan cent.

No trgovci sem straha od smanjenja profita, makar i za jedan cent, ili, ne daj bože, dodatnog zapošljavanja radnika, nemaju sluha za ovu priču. Uporno insistiraju na tome da je primjena ove zakonske norme skoro pa nemoguća.

,,Čini nam se da je njihova taktika da to odugovlače, jer ima najava da će se ići u izmjene Zakona o zaštiti potrošača i predložiće da se to nanovo piše”, strahuje Macanović.

Dok je na snazi, Ministarstvo ekonomije je u obavezi da konačno, nakon dvije godine, obezbijedi primjenu zakona. Pa makar trgovci i ,,štetovali” taj cent po proizvodu.

Problemi i sa ljekovima

Iz Saveza slijepih kažu da Zakonom o ljekovima postoji obaveza da se ljekovi u Crnoj Gori obilježavaju Brajevim pismom, ali se ni ona ne poštuje u potpunosti. Očekuju da Ministarsvo zdravlja donese pravilnik o obilježavanju ljekova. ,,Predložili smo da se osim naziva štampaju i uputstva za pojedine ljekove. Kako bi, zbog specifičnosti Brajevog pisma, ta uputstva bile male knjižice, najbolje bi bilo da apoteke imaju par njih pa da kad neka slabovida osoba kupi taj lijek da joj se da i uputstvo. Očekujemo da se i to ispoštuje”, kaže Macanović .

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo