Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NE PRIMJENJUJE SE ODREDBA ZAKONA O POTROŠAČIMA KOJA BI POMOGLA SLIJEPIMA: Još ništa od deklaracija na Brajevom pismu

Objavljeno prije

na

Koliko lako i brzo prepisujemo i usvajamo zakone, toliko ih često ne sprovodimo ili nepoštujemo. Zakon o potrošačima usvojen je u Skupštini krajem 2013, i kao njegov sastavni dio izglasana je norma da deklaracije moraju biti odštampane i na Brajevom pismu – znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe. Kao i većina naših iskoraka i ovaj je za sada u ćorsokaku – ni nakon dvije godine ova zakonska norma nije ispoštovana.

Predlagač ovog amandmana Andrija Popović iz Liberalne partije tada je naglasio da će ,,ovo biti prvi put da Crna Gora po nečemu bude ispred Evrope, tim prije što stalno kopiramo neka rješenja”. Ističući činjenicu da deklaracije na Brajevom pismu još nijesu ušle u zakonodavstvo članica EU, već je to praksa pojedinih trgovačkih lanaca na Zapadu.

Čim su shvatili što je novi Zakon o potrošačima propisao, trgovci su se tokom 2014. pobunili protiv ove odredbe. Unija poslodavaca (UPCG) je tada tražila odgađanje primjene ove norme za godinu dana. Iz Privredne komore (PKCG) su obrazlagali da ova norma predstavlja dodatno opterećenje za privrednike u vrijeme krize i da je tehnički neizvodljiva, te da njeno sprovođenje iziskuje troškove i da je zbog toga – kako su ocijenili – nepotrebna. Tražili su da ona bude neobavezujućeg karaktera – da isticanje deklaracije na Brajevom pismu bude stvar ,,dobre volje” trgovaca.

Iz Saveza slijepih nijesu se mnogo oslanjali na volju trgovaca, pa su predložili da im oni pruže tehničku pomoć za ispunjavanje zakonske obaveze.

,,Mi smo ponudili rješenje u vidu PVC naljepnice na Brajevom pismu koja bi sadržavala naziv artikla. Osnovne karakteristike proizvoda i ostatak deklaracije bili bi štampani u specijalizovanoj brošuri takođe na Brajevom pismu, koja bi se nalazila na rafu pored proizvoda. Cijena naljepnice bi bila jedan cent, a cijena brošure bi bila pet centi, s tim što bi jedna brošura išla na 10. 50 ili 100 artikala”, objašnjava za Monitor Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore. Uz napomenu da trgovce često zna da pita: ,,Da li je zdravlje potrošača manje vrijedno od jednog centa?”.

Iako je u Zakonu o potrošačima bilo predviđeno da se obilježavaju svi proizvodi, kao i da na tom pismu budu istaknute cijene, u Savezu su se saglasili da to nije neophodno. Prioritet su im najosnovniji proizvodi koji su bitni i mogu uticati na zdravlje. Predložili su da se deklaracija primjenjuje isključivo na artikle koji spadaju u tri grupe proizvoda – hranu, piće i sredstva lične higijene.

Savez slijepih Crne Gore ima hiljadu članova. A na popisu iz 2011. oko 15.000 osoba se izjasnilo da imaju poteškoće zbog vida.

Zakon o potrošačima je stupio na snagu sredinom 2014. i do tada ništa nije urađeno po ovom pitanju. Umjesto primjene zakona krenulo se u pregovore zainteresovanih strana. Pa su prošle godine usvojene izmjene.

,,Izmjenama Zakona o zaštiti potrošača iz jula mjeseca 2015. predviđeno je da se izradi Pravilnik kojim će se urediti koji su to proizvodi na kojima se ističe obavještenje o proizvodu na Brajevom pismu, način označavanja proizvoda na Brajevom pismu, kao i vrsta objekata u kojima će ti proizvodi biti istaknuti. Istim izmjenama je definisano da se cijene ne ističu na Brajevom pismu”, kaže za Monitor Jovo Rabrenović, direktor Direktorata razvoja nacionalnog brenda i zaštite potrošača, koji djeluje u okviru Ministarstva ekonomije.

Na osnovu te izmjene Zakona formirana je radna grupa koja radi na izradi pravilnika, koju čine predstavnici Ministarstva ekonomije, Privredne komore, Unije poslodavca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza slijepi i Montenegro biznis alijanse.

Iako je rok za donošenje pomenutog pravilnika bio novembar prošle godine, on je probijen. Novi sastanak radne grupe zakazan je za mart.

,,Privredni subjekti ukazuju na tehničke i komercijalne nemogućnosti apliciranja Brajevog pisma na proizvodima koji su u prometu, te je potrebno naći adekvatno rješenje koje neće predstavljati barijeru poslovanju. Označavanje je, pored ostalog, neizvodljivo iz razloga ograničenog distributivnog prostora, kako u dijelu skladištnih kapaciteta, tako i u dijelu manipulacije robom, jer to iziskuje raspakivanje svih ambalažnih pakovanja kako bi se došlo do pojedinačnih proizvoda radi lijepljenja deklaracije”, saopštili su nam iz Privredne komore.

U Pivari Trebjesa su čak izračunali da bi ih primjena ove zakonske norme prinudila da zaposle 120 novih radnika. U Savezu smatraju da ovi i slični argumenti ne stoje. Navode da trgovci već imaju osobe koje lijepe deklaracije koje su obavezne na našem jeziku, pa ističu da ne bi bio zahtjevan dodatni posao da se nalijepi i naljepnica na Brajevom pismu na pojedinim proizvodina.

,,Uporno pokušavamo da napravimo dogovor sa trgovcima i da im objasnimo da bi to bio jedan njihov doprinos i vid korisnog društvenog angažmana. Mi smo apelovali da se trgovci ne kažnjavaju, iako su kazne za neobilježavanje proizvoda velike, od 1.500 do 20.000 eura”, kaže Macanović.

On ističe da slabovidi imaju svakodnevnih neprijatnosti zbog toga što proizvodi nijesu obilježeni. Tako na primjer priča o slučaju slabovidog antialkoholičara koji je otvorio limenku piva umjesto limenke koka- kole, jer se ovi proizvodi pakuju u sličnim ili identičnim ambalažama.

,,Cura iz Podgorice kojoj je neko iz porodice pomjerio šampon koji stalno stoji na jednom mjestu, okupala se deterdžentom za veš. Šta bi bilo da je umjesto toga uzela neko od sredstava za sanitarije?”, kaže Macanović i ističe da bi ovakve situacije, sa kojima se manje-više svakodnevno susrijeću, bile eliminisane isticanjem deklaracije na Brajevom pismu za šta, kako kaže, vrijedi potrošiti jedan cent.

No trgovci sem straha od smanjenja profita, makar i za jedan cent, ili, ne daj bože, dodatnog zapošljavanja radnika, nemaju sluha za ovu priču. Uporno insistiraju na tome da je primjena ove zakonske norme skoro pa nemoguća.

,,Čini nam se da je njihova taktika da to odugovlače, jer ima najava da će se ići u izmjene Zakona o zaštiti potrošača i predložiće da se to nanovo piše”, strahuje Macanović.

Dok je na snazi, Ministarstvo ekonomije je u obavezi da konačno, nakon dvije godine, obezbijedi primjenu zakona. Pa makar trgovci i ,,štetovali” taj cent po proizvodu.

Problemi i sa ljekovima

Iz Saveza slijepih kažu da Zakonom o ljekovima postoji obaveza da se ljekovi u Crnoj Gori obilježavaju Brajevim pismom, ali se ni ona ne poštuje u potpunosti. Očekuju da Ministarsvo zdravlja donese pravilnik o obilježavanju ljekova. ,,Predložili smo da se osim naziva štampaju i uputstva za pojedine ljekove. Kako bi, zbog specifičnosti Brajevog pisma, ta uputstva bile male knjižice, najbolje bi bilo da apoteke imaju par njih pa da kad neka slabovida osoba kupi taj lijek da joj se da i uputstvo. Očekujemo da se i to ispoštuje”, kaže Macanović .

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo