Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NE PRIMJENJUJE SE ODREDBA ZAKONA O POTROŠAČIMA KOJA BI POMOGLA SLIJEPIMA: Još ništa od deklaracija na Brajevom pismu

Objavljeno prije

na

Koliko lako i brzo prepisujemo i usvajamo zakone, toliko ih često ne sprovodimo ili nepoštujemo. Zakon o potrošačima usvojen je u Skupštini krajem 2013, i kao njegov sastavni dio izglasana je norma da deklaracije moraju biti odštampane i na Brajevom pismu – znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe. Kao i većina naših iskoraka i ovaj je za sada u ćorsokaku – ni nakon dvije godine ova zakonska norma nije ispoštovana.

Predlagač ovog amandmana Andrija Popović iz Liberalne partije tada je naglasio da će ,,ovo biti prvi put da Crna Gora po nečemu bude ispred Evrope, tim prije što stalno kopiramo neka rješenja”. Ističući činjenicu da deklaracije na Brajevom pismu još nijesu ušle u zakonodavstvo članica EU, već je to praksa pojedinih trgovačkih lanaca na Zapadu.

Čim su shvatili što je novi Zakon o potrošačima propisao, trgovci su se tokom 2014. pobunili protiv ove odredbe. Unija poslodavaca (UPCG) je tada tražila odgađanje primjene ove norme za godinu dana. Iz Privredne komore (PKCG) su obrazlagali da ova norma predstavlja dodatno opterećenje za privrednike u vrijeme krize i da je tehnički neizvodljiva, te da njeno sprovođenje iziskuje troškove i da je zbog toga – kako su ocijenili – nepotrebna. Tražili su da ona bude neobavezujućeg karaktera – da isticanje deklaracije na Brajevom pismu bude stvar ,,dobre volje” trgovaca.

Iz Saveza slijepih nijesu se mnogo oslanjali na volju trgovaca, pa su predložili da im oni pruže tehničku pomoć za ispunjavanje zakonske obaveze.

,,Mi smo ponudili rješenje u vidu PVC naljepnice na Brajevom pismu koja bi sadržavala naziv artikla. Osnovne karakteristike proizvoda i ostatak deklaracije bili bi štampani u specijalizovanoj brošuri takođe na Brajevom pismu, koja bi se nalazila na rafu pored proizvoda. Cijena naljepnice bi bila jedan cent, a cijena brošure bi bila pet centi, s tim što bi jedna brošura išla na 10. 50 ili 100 artikala”, objašnjava za Monitor Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore. Uz napomenu da trgovce često zna da pita: ,,Da li je zdravlje potrošača manje vrijedno od jednog centa?”.

Iako je u Zakonu o potrošačima bilo predviđeno da se obilježavaju svi proizvodi, kao i da na tom pismu budu istaknute cijene, u Savezu su se saglasili da to nije neophodno. Prioritet su im najosnovniji proizvodi koji su bitni i mogu uticati na zdravlje. Predložili su da se deklaracija primjenjuje isključivo na artikle koji spadaju u tri grupe proizvoda – hranu, piće i sredstva lične higijene.

Savez slijepih Crne Gore ima hiljadu članova. A na popisu iz 2011. oko 15.000 osoba se izjasnilo da imaju poteškoće zbog vida.

Zakon o potrošačima je stupio na snagu sredinom 2014. i do tada ništa nije urađeno po ovom pitanju. Umjesto primjene zakona krenulo se u pregovore zainteresovanih strana. Pa su prošle godine usvojene izmjene.

,,Izmjenama Zakona o zaštiti potrošača iz jula mjeseca 2015. predviđeno je da se izradi Pravilnik kojim će se urediti koji su to proizvodi na kojima se ističe obavještenje o proizvodu na Brajevom pismu, način označavanja proizvoda na Brajevom pismu, kao i vrsta objekata u kojima će ti proizvodi biti istaknuti. Istim izmjenama je definisano da se cijene ne ističu na Brajevom pismu”, kaže za Monitor Jovo Rabrenović, direktor Direktorata razvoja nacionalnog brenda i zaštite potrošača, koji djeluje u okviru Ministarstva ekonomije.

Na osnovu te izmjene Zakona formirana je radna grupa koja radi na izradi pravilnika, koju čine predstavnici Ministarstva ekonomije, Privredne komore, Unije poslodavca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza slijepi i Montenegro biznis alijanse.

Iako je rok za donošenje pomenutog pravilnika bio novembar prošle godine, on je probijen. Novi sastanak radne grupe zakazan je za mart.

,,Privredni subjekti ukazuju na tehničke i komercijalne nemogućnosti apliciranja Brajevog pisma na proizvodima koji su u prometu, te je potrebno naći adekvatno rješenje koje neće predstavljati barijeru poslovanju. Označavanje je, pored ostalog, neizvodljivo iz razloga ograničenog distributivnog prostora, kako u dijelu skladištnih kapaciteta, tako i u dijelu manipulacije robom, jer to iziskuje raspakivanje svih ambalažnih pakovanja kako bi se došlo do pojedinačnih proizvoda radi lijepljenja deklaracije”, saopštili su nam iz Privredne komore.

U Pivari Trebjesa su čak izračunali da bi ih primjena ove zakonske norme prinudila da zaposle 120 novih radnika. U Savezu smatraju da ovi i slični argumenti ne stoje. Navode da trgovci već imaju osobe koje lijepe deklaracije koje su obavezne na našem jeziku, pa ističu da ne bi bio zahtjevan dodatni posao da se nalijepi i naljepnica na Brajevom pismu na pojedinim proizvodina.

,,Uporno pokušavamo da napravimo dogovor sa trgovcima i da im objasnimo da bi to bio jedan njihov doprinos i vid korisnog društvenog angažmana. Mi smo apelovali da se trgovci ne kažnjavaju, iako su kazne za neobilježavanje proizvoda velike, od 1.500 do 20.000 eura”, kaže Macanović.

On ističe da slabovidi imaju svakodnevnih neprijatnosti zbog toga što proizvodi nijesu obilježeni. Tako na primjer priča o slučaju slabovidog antialkoholičara koji je otvorio limenku piva umjesto limenke koka- kole, jer se ovi proizvodi pakuju u sličnim ili identičnim ambalažama.

,,Cura iz Podgorice kojoj je neko iz porodice pomjerio šampon koji stalno stoji na jednom mjestu, okupala se deterdžentom za veš. Šta bi bilo da je umjesto toga uzela neko od sredstava za sanitarije?”, kaže Macanović i ističe da bi ovakve situacije, sa kojima se manje-više svakodnevno susrijeću, bile eliminisane isticanjem deklaracije na Brajevom pismu za šta, kako kaže, vrijedi potrošiti jedan cent.

No trgovci sem straha od smanjenja profita, makar i za jedan cent, ili, ne daj bože, dodatnog zapošljavanja radnika, nemaju sluha za ovu priču. Uporno insistiraju na tome da je primjena ove zakonske norme skoro pa nemoguća.

,,Čini nam se da je njihova taktika da to odugovlače, jer ima najava da će se ići u izmjene Zakona o zaštiti potrošača i predložiće da se to nanovo piše”, strahuje Macanović.

Dok je na snazi, Ministarstvo ekonomije je u obavezi da konačno, nakon dvije godine, obezbijedi primjenu zakona. Pa makar trgovci i ,,štetovali” taj cent po proizvodu.

Problemi i sa ljekovima

Iz Saveza slijepih kažu da Zakonom o ljekovima postoji obaveza da se ljekovi u Crnoj Gori obilježavaju Brajevim pismom, ali se ni ona ne poštuje u potpunosti. Očekuju da Ministarsvo zdravlja donese pravilnik o obilježavanju ljekova. ,,Predložili smo da se osim naziva štampaju i uputstva za pojedine ljekove. Kako bi, zbog specifičnosti Brajevog pisma, ta uputstva bile male knjižice, najbolje bi bilo da apoteke imaju par njih pa da kad neka slabovida osoba kupi taj lijek da joj se da i uputstvo. Očekujemo da se i to ispoštuje”, kaže Macanović .

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo