Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ SULJA MUSTAFIĆA: Izvađen iz konteksta

Objavljeno prije

na

Desi se nekima u životu i to da postanu javni, pa preko noći slavni, a onda im odjednom zlobnici izbrljaju lik i djelo. To je ovih dana strefilo nedužnog Sulja Mustafića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Da stvar bude po njega gora, iz raskošne političke i ostale biografije izvukli su iz konteksta ono što im odgovara.

Sve je počelo kada su Suljova Bošnjačka stranka, HGI i Forca potrčali da izvjesnog Ranka Krivokapića sklone sa pozicije predsjednika Skupštine, a Krivokapić izjavio da su „manjinske stranke sateliti koji simuliraju politički sistem i političku korupciju u Crnoj Gori, koja je zavladala u parlamentu”, te da su „u stvari satelitski dio DPS-a”. Iz istih stopa uzvratio je Mustafić ne mogavši da se načudi ,,nervozi predsjednika parlamenta”, zamjerajući mu da ,,nije nivo prvog čovjeka Skupštine da daje takve izjave”. Nije naš Suljo satelit, đe bi on.

Mustafić je, posebno onima sa manjim brojem školskih godina od njega, bespogovorno stavio do znanja da su manjinske partije ,,samostalni politički subjekti” i sve to začinio tvrdnjom da Krivokapić svoju političku poziciju duguje Milu Đukanoviću i DPS-u. I tačka.

Ali, tačku je preskočio nezgodni poslanik Krivokapićevog SDP-a Džavid Šabović i ušao u polemiku sa Mustafićem, dopunivši raznim detaljima njegov portret.

„Kad su Ranko i SDP branili Bošnjake, a branili su ih devedesetih kad je bilo najteže, Suljo tada nije ni bio Bošnjak. Postao je Bošnjak kad je ušao u partiju i tek kada je u tome vidio put do vlasti. A tada smo branili Bošnjake upravo od onih ispred kojih Suljo danas po naredbi staje da ih štiti”.

Šabović je nastavio ovako: „Pričao je i Suljo o Đukanoviću ono što je javno nepristojno reći i što danas očigledno ne smije ponoviti. A jasno je da ne ćuti zbog dobra Bošnjaka, nego zbog svoje funkcije i na štetu naroda. Dok su drugi za svoju naciju podnosili žrtve, on, zloupotrebljavajući ime naroda, obezbjeđuje sebi privilegije. Nego, nevažan je Suljo i neću se baviti njegovim pokušajem da pribavi značaj štiteći od mene onoga koji mu je deportovao sunarodnike. Primijeti neko da je u to vrijeme Suljo bio Bošnjak, možda bi i njega uhapsili i deportovali, ali srećom ‘pretekao’ je”.

Mustafić mu nije ostao dužan. Šabovićeve izjave nazvao je ,,režanje na sunarodnike po tuđem nalogu, svojstveno nekadašnjim komunističkim jurišnicima, kojima je (Šabović) pripadao”.

Uz to, pohvalio se da je ,,Džavid kao dobar đak, ne trepćući, mjesecima, prije i nakon toga, slušao Suljova predavanja o kulturnom identitetu Bošnjaka”. Ostalo je javnosti da nagađa da li je Šabović položio taj ispit. Inače, Mustafić je, kako mu piše u zvaničnoj biografiji, predavač ,,na Medresi u Podgorici, na predmetu Maternji jezik i književnost od 2008”.

Prekorio je Šabovića i da ,,Bošnjaci mogu zahvaliti Džavidovoj partiji na zaslugama za državne simbole. Da nije bilo SDP-a, ne bi tako sjajno blještali kraljevska kruna i krstovi na grbu građanske, multietničke i multivjerske Crne Gore. To je zbilja velika zasluga Džavida i njegovih saboraca. Pamte to Bošnjaci”.

Da je Mustafić izuzetno poštovan među Bošnjacima svjedok je i predsjednik Bošnjačke demokratske zajednice Hazbija Kalač. On je u oktobru prošle godine podsjetio: ,,Mustafić je u Bošnjačku stranku doveden na moju inicijativu, i to za platu, jer mu je plata bila jedini uslov. Bila je to jedna od mojih većih grešaka koja mi se potkrala dok sam bio član ove partije”.

Mustafićevu izjavu da protesti opozicije u Podgorici nisu građanski prokomentarisao je da je Suljo time ,,samo potvrdio da je od režima zadužen da uporno istrajava na svađanju Bošnjaka i Srba”. Komentarišući Mustafićev poziv opoziciji da se vrati u parlament i da se kroz institucije sistema bori za svoje ciljeve, Kalač je dijagnosticirao da je pozivanje na institucije sistema isto kao i ,,liječenje slijepog crijeva aspirinom”. Istovremeno je poručio Mustafiću da bi trebalo da zna da je za zla iz 90-ih godina odgovoran upravo ,,njegov šef i nalogodavac”.

Da li je to mislio na Mila Đukanovića?

Nakon ovih Kalačevih opisa lika i djela Sulja Mustafića, potpredsjednik Skupštine Crne Gore na društvenim mrežama je prozvan Interes efendija. Oni koji su to smislili Mustafića uopšte ne poznaju. Potpredsjednik parlamenta je poznat kao štedljiv čovjek. Na primjer, za gorivo je prošle godine potrošio gotovo duplo više od ostalih funkcionera parlamenta pojedinačno. Prema podacima koji su iz Skupštine dostavljeni Vijestima, Mustafiću je u toku 2015. plaćeno za gorivo svega 7.168 eura za skromni službeni automobil audi A6, što je tričavih 597 eura mjesečno. Mustafić se Vijestima požalio da vozi audi „koji je benzinac sa velikom kubikažom i potrošnjom”, i da je često automobilom putovao u države u okruženju.

Povjerio je da svakog dana putuje iz Bara za Podgoricu.

Inače u Podgorici duži stan na račun Skupštine.

Vratimo se u nedavnu prošlost kako bi neupućenim bilo jasnije zašto je Mustafić otišao u zagrljaj Đukanovićevom DPS-u.

Percipiran u javnosti kao agilni funkcioner Bošnjačke stranke, Mustafića je, kako je na sav glas zavapio, u rodnom Baru prije četiri godine, za vrijeme izbora, izvrijeđao ,,najpogrdnijim mogućim riječima” lokalni aktivista Demokratske partije socijalista, naočigled njegovih roditelja ,,i još najmanje dvadesetak mještana”.

,,Ali, da čudo bude veće, i naočigled odbornika DPS-a iz Starog Bara koji nije ni pokušao da me odbrani, iako je sve vrijeme bio tu”, požalio se Suljo.

Mustafić je bio kategoričan da je neko iz mjesnog ili Opštinskog odbora DPS-a želio da isprovocira incident. ,,Ovaj verbalni napad plod je naelektrisane atmosfere koju je prema Bošnjačkoj stranci kreirao DPS u Baru, plasiranjem najrazličitijih neistina kako o meni lično, tako i o BS. To je urađeno u namjeri da se zaplaši islamski živalj da nas glasa jer ćemo mi, navodno, ići u koaliciju sa nekim sa kojima ne bi trebalo”, izjavio je Mustafić, i priprijetio ,,da će ovaj incident sigurno imati posljedice na odnose BS prema DPS-u”.

Imao je nesagledive posljedice: Mustafić je sa svojom partijom pao u krilo tom i takvom DPS-u i od tada ga vatreno brani da na njega ni trun ne padne.

Upućeni dobro znaju da je ovdašnjim političarima mozak podešen da samo razlikuju naše (DPS, Pozitivna, novokomponovane patriote…) i njihove (opozicija i obični smrtnici).

Tehnologija je stigla dotle da se u 3D tehnici ne printaju samo razne vrsta jela, nego i mozak u dvije sfere tako da razlikuje naše i vaše. Nezvanično, aktuelna vlast mogla bi uoči predstojećih izbora uvesti poveći kontigent takvih mozgova da ih instalira onima u koje nije baš sigurna da su joj totalno odani. Naravno, ovo nema veze sa Mustafićem, ali nije isključeno da se neće sa njim, zbog ovoga što ga je snašlo, opozicija solidarisati i nositi transparente: ,,Svi smo mi Suljo”. Zaslužio je.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo