Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTO SVE VIŠE MLADIH STUDIRA U INOSTRANSTVU: Oni odlaze

Objavljeno prije

na

Po uvođenju bezviznog režima za zemlje Šengen zone, broj crnogorskih studenata u inostranstvu je značajno uvećan, pokazuju podaci Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI).

Iz OCSI navode da je broj srednjoškolaca i studenata koji žele da studiraju u inostranstvu u konstantnom porastu, kao i da se spektar studenata značajno proširio u odnosu na nekadašnji, kada su samo vrhunski studenti ili ljudi koji su imali novac da plate skupe školarine odlazili u inostranstvo. Ovo se dovodi u vezu sa sve većim brojem pristupačnih stipendija.

To, međutim, nije jedini razlog. Sve veći broj mladih koji odlaze u inostranstvo uslovljen je limitiranim ličnim i profesionalnim razvojem u Crnoj Gori, brigama o dugoročnoj ekonomskoj održivosti, kao i finansijskoj nemogućnosti mladih da se potpuno razdvoje od svojih roditelja i osamostale, ističu iz OCSI. Takođe, većina studenata smatra da im studiranje u inostranstvu omogućava pristup svjetskom tržištu rada.

Iz OCSI navode da naši studenti najčešće odlaze na studije u države Evropske unije (50 odsto), zatim u Tursku (27 odsto), Kinu i Ameriku. Ukazuju da ne postoji kompletna oficijelna statistika naših studenata u svijetu. U 2015/2016. studijskoj godini, po njihovoj procjeni, ima 1.100 crnogorskih državljana koji studiraju u inostranstvu. To je oko jedan odsto populacije u godinama za više obrazovanje (17-29). U ovaj broj se ne računaju studenti koji pohađaju fakultete u zemljama Zapadnog Balkana.

Ognjen Kovačević, koji privodi kraju magistarske studije na Univerzitetu Bocconi u Milanu, Italiji, kaže da je na studije u inostranstvo pošao iz više razloga, ali da mu je primarni bio diploma svjetski priznatog fakulteta koja će mu osigurati zaposlenje. „Smatrao sam, a i dalje to mislim, da crnogorski fakulteti zaostaju za onim u inostranstvu: metode i sistem obrazovanja su zastarjeli, korupcija je pravilo a ne izuzetak, a svrha im je štampanje većinom nezasluženih i beznačajnih diploma”.

Iako kaže da je poznato da se u Crnoj Gori posao nalazi preko veze, naš sagovornik smatra da znanje onih koji „nemaju vezu” po završetku fakulteta uglavnom nije mnogo veće.

Kao drugi razlog svog odlaska na studije u inostranstvo, on navodi mogućnost dobijanja stipendije od fakulteta za cijelo trajanje studija, što mu je umnogome olakšalo finansiranje nemjerljivo boljeg i priznatijeg fakulteta od bilo kojeg sa teritorije Balkana. Međutim, naš sagovornik kaže da ovo ne znači da studiranje u inostranstvu nije finansijski opterećujuće, jer uvijek postoje dodatni ili neplanirani troškovi vezani za boravak u zemljama sa visokim standardom.

„Mislim da se, kad se konačno podvuče crta, studiranje u inostranstvu višestruko isplati, jer predstavlja ulaz na svjetsko tržište rada. Iako ne posjedujem pasoš ni jedne od država Evropske unije i zbog toga mi nije lako naći posao, jer u većini slučajeva problem predstavlja viza, smatram da sam u velikoj prednosti u odnosu na bilo koga ko je fakultet završio u Crnoj Gori ili na Balkanu”, ističe naš sagovornik.

Ne planira da se vraća u Crnu Goru uskoro. „Dok god se narodu bude plasirala nacionalistička priča koja za cilj ima stvaranje podjela i razbijanja malog na još manje, crnogorska ekonomija će nastaviti da slabi, a mladi će svoje mjesto pod suncem tražiti ispod tuđeg neba”.

Naša sagovornica, studentkinja istog Univerziteta Bocconi u Milanu, koja je željela da ostane anonimna, rekla je da su na njenu odluku da studira u inostranstvu uticali loši uslovi za studiranje i rad u Crnoj Gori. Osim toga, tokom srednje škole je učila italijanski jezik, kada se, objašnjava, i zainteresovala za italijansku istoriju i kulturu. „Ipak, moje želje bi teško bile ispunjene da nijesam dobila stipendiju regije Lombardije (sjever Italije) koja olakšava mojim roditeljima da finansijski pariraju jakim evropskim standardima”.

Iako ne planira da se ubrzo vrati u Crnu Goru, nada se da će se stvari promijeniti i da će se steći povoljni uslovi za povratak. „Teško mi je što sam odvojena od porodice, ali za sada je život kući neodrživ: počevši od partijskog zapošljavanja, partijskog napredovanja, do intelektualnog rđanja – mnogi poslovi, zbog načina na koji se rade, ne dozvoljavaju bilo kakav napredak, čak i uništavaju već stečeno znanje. Za razliku od Crne Gore, mogućnost napredovanja u inostranstvu je neograničena. Ipak, voljela bih da se kroz desetak godina vratim kući, jer želim da moja djeca imaju zdravo djetinjstvo u krugu porodice i prijatelja, koje ova država izgleda želi da im uskrati”, ističe naša sagovornica.

„Obrazovanje u Crnoj Gori je posljednjih godina u kritičnom stanju zbog miješanja maliciozne politike u sistem, i smatram da mladi zbog toga najviše ispaštaju”, kaže naša druga sagovornica, studentkinja Univerziteta Wien u Beču.

Ona smatra da je studiranje u inostranstvu pristupačno svima, i da ukoliko neko nije u mogućnosti da plaća studije, uvijek može aplicirati za neku vrstu stipendije. Kaže da je u Beču cijena studiranja na Državnom univerzitetu u prosjeku ista kao i na Univerzitetu Crne Gore, a da je razlika neuporediva. „Sav uloženi novac u školovanje u inostranstvu višestruko se vraća znanjem i iskustvom koje dobijete, novim jezikom koji naučite, poslovnim ponudama, novim prijateljstvima i samim životnim iskustvom”. Ona još uvijek nije razmišljala o vraćanju u Crnu Goru, ali kaže da će jednog dana možda preovladati nostalgija, pa će se vratiti svojoj zemlji u nadi da će neko prepoznati njene uspjehe i kvalifikacije.

U OCSI za crnogorske studente u inostranstvu kažu da su u samom vrhu najobrazovanijeg sloja mladih u Crnoj Gori, a činjenica da imaju najbolje globalne veze predstavlja neprocjenjiv izvor informacionog i strateškog kapitala za crnogorsku ekonomiju.

Kao i u Hrvatskoj, dinamika odlaženja crnogorskih studenata na studije u inostranstvo ukazuje na sljedeću, bržu i važniju fazu emigracije i mobilnosti visokoobrazovanih. Ovaj efekat bi imao mnogo veće posljedice na našu ekonomiju zbog značajne razlike u broju populacije ove dvije zemlje. Ukoliko Crna Gora nastavi da pasivno razmatra ili ignoriše ovu dinamiku u narednih par godina, moglo bi da dođe do ozbiljnih i bespovratnih posljedica po dugoročni ekonomski razvoj države, ističu iz OCSI.

Tačno je da sunce tuđeg neba ne grije kao ovo naše, ali teško da bi Šantić crnogorskim studentima u inostranstvu mogao reći da treba da se vrate. Ali njegovi stihovi mogu možda da odgovore na pitanje zašto Crna Gora masovno gubi talentovane i obrazovane mlade ljude:

A zar vam nije zavičaja žao?

,,Žao je, brate… Bog mu sreću dao…

No hljeba nema… Zbogom! Hljeba… hljeba…”

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

IZMJENE I IZRADA NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Urbanistički haos u produženom trajanju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je prije izbora najavljivala da će zaustaviti divljanje građevinskih investitora po Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, sem najave izmjene zakona, skoro ništa nije urađeno

 

Zaustavljanje haosa u prostornom planiranju i gradnji bez ikakvih pravila, već kako se prohtije investitorima, bilo je jedno od predizbornih obećanja nove vlasti. Skoro godinu dana poslije malo toga se promijenilo.

Poslanici su zato sredinom proteklog mjeseca u Skupštini saslušavali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića. Poslanica URA Božena Jelušić, na čiju inicijativu je obavljeno saslušanje ministra, predložila je da se na godinu zaustavi sva gradnja, osim infrastrukturnih objekata, te da se u tom roku donese novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.

Važeći Zakon, koji je svesrdno protežirao bivši ministar Pavle Radulović, toliko je uklonio i do tada male biznis barijere za investitore da je trajno devastiran Petrovac, po Podgorici su građene zgrade neucrtane u bilo kakav plan, a uništavanje dragulja Svjetske kulturne baštine Boke Kotorske je nastavljeno.

„Predlažući takav zakon, Vlada je u potpunosti preuzela nadležnost za planiranje i razvoj. To je u suprotnosti s Ustavom, jer ukida nadležnost opštine u smislu prostornog planiranja. Zakon je i u suprotnosti s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer ograničava prava lokalnih vlasti. Izmjena je uslijedila nakon što Vlada nije mogla da odobri biznis planove određenih kompanija zbog otpora lokalnih samouprava, koje su tvrdile da su takvi planovi bili u suprotnosti s javnim interesom. Nakon usvajanja zakona,Vlada je mogla zaobići svaki otpor na lokalnom nivou…“, navodi se u nedavno publikovanoj analizi MANS-a Zakon i po mjeri – u službi zarobljavanja države. Zaobilaženje lokalne samouprave je bivšoj vladi bilo neophodno jer je opozicija preuzela vlast u mnogim primorskim opštinama.

U gazdovanju prostorom Crne Gore je haos, konstatovala je Jelušić. Ministar Mitrović je u Skupštini odgovorio da je po dolasku u Ministarstvo zatekao takvo stanje da su njime upravljale interesne grupe koje su van institucije, a da su zaposleni bili nemoćni. „Prva stvar koja je morala da se uradi je da se to prekine. Osnovni trend koji smo započeli je da se sve svede na struku, nijedan plan neće izaći dok ne bude urađen po struci.“

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo