Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTO SVE VIŠE MLADIH STUDIRA U INOSTRANSTVU: Oni odlaze

Objavljeno prije

na

Po uvođenju bezviznog režima za zemlje Šengen zone, broj crnogorskih studenata u inostranstvu je značajno uvećan, pokazuju podaci Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI).

Iz OCSI navode da je broj srednjoškolaca i studenata koji žele da studiraju u inostranstvu u konstantnom porastu, kao i da se spektar studenata značajno proširio u odnosu na nekadašnji, kada su samo vrhunski studenti ili ljudi koji su imali novac da plate skupe školarine odlazili u inostranstvo. Ovo se dovodi u vezu sa sve većim brojem pristupačnih stipendija.

To, međutim, nije jedini razlog. Sve veći broj mladih koji odlaze u inostranstvo uslovljen je limitiranim ličnim i profesionalnim razvojem u Crnoj Gori, brigama o dugoročnoj ekonomskoj održivosti, kao i finansijskoj nemogućnosti mladih da se potpuno razdvoje od svojih roditelja i osamostale, ističu iz OCSI. Takođe, većina studenata smatra da im studiranje u inostranstvu omogućava pristup svjetskom tržištu rada.

Iz OCSI navode da naši studenti najčešće odlaze na studije u države Evropske unije (50 odsto), zatim u Tursku (27 odsto), Kinu i Ameriku. Ukazuju da ne postoji kompletna oficijelna statistika naših studenata u svijetu. U 2015/2016. studijskoj godini, po njihovoj procjeni, ima 1.100 crnogorskih državljana koji studiraju u inostranstvu. To je oko jedan odsto populacije u godinama za više obrazovanje (17-29). U ovaj broj se ne računaju studenti koji pohađaju fakultete u zemljama Zapadnog Balkana.

Ognjen Kovačević, koji privodi kraju magistarske studije na Univerzitetu Bocconi u Milanu, Italiji, kaže da je na studije u inostranstvo pošao iz više razloga, ali da mu je primarni bio diploma svjetski priznatog fakulteta koja će mu osigurati zaposlenje. „Smatrao sam, a i dalje to mislim, da crnogorski fakulteti zaostaju za onim u inostranstvu: metode i sistem obrazovanja su zastarjeli, korupcija je pravilo a ne izuzetak, a svrha im je štampanje većinom nezasluženih i beznačajnih diploma”.

Iako kaže da je poznato da se u Crnoj Gori posao nalazi preko veze, naš sagovornik smatra da znanje onih koji „nemaju vezu” po završetku fakulteta uglavnom nije mnogo veće.

Kao drugi razlog svog odlaska na studije u inostranstvo, on navodi mogućnost dobijanja stipendije od fakulteta za cijelo trajanje studija, što mu je umnogome olakšalo finansiranje nemjerljivo boljeg i priznatijeg fakulteta od bilo kojeg sa teritorije Balkana. Međutim, naš sagovornik kaže da ovo ne znači da studiranje u inostranstvu nije finansijski opterećujuće, jer uvijek postoje dodatni ili neplanirani troškovi vezani za boravak u zemljama sa visokim standardom.

„Mislim da se, kad se konačno podvuče crta, studiranje u inostranstvu višestruko isplati, jer predstavlja ulaz na svjetsko tržište rada. Iako ne posjedujem pasoš ni jedne od država Evropske unije i zbog toga mi nije lako naći posao, jer u većini slučajeva problem predstavlja viza, smatram da sam u velikoj prednosti u odnosu na bilo koga ko je fakultet završio u Crnoj Gori ili na Balkanu”, ističe naš sagovornik.

Ne planira da se vraća u Crnu Goru uskoro. „Dok god se narodu bude plasirala nacionalistička priča koja za cilj ima stvaranje podjela i razbijanja malog na još manje, crnogorska ekonomija će nastaviti da slabi, a mladi će svoje mjesto pod suncem tražiti ispod tuđeg neba”.

Naša sagovornica, studentkinja istog Univerziteta Bocconi u Milanu, koja je željela da ostane anonimna, rekla je da su na njenu odluku da studira u inostranstvu uticali loši uslovi za studiranje i rad u Crnoj Gori. Osim toga, tokom srednje škole je učila italijanski jezik, kada se, objašnjava, i zainteresovala za italijansku istoriju i kulturu. „Ipak, moje želje bi teško bile ispunjene da nijesam dobila stipendiju regije Lombardije (sjever Italije) koja olakšava mojim roditeljima da finansijski pariraju jakim evropskim standardima”.

Iako ne planira da se ubrzo vrati u Crnu Goru, nada se da će se stvari promijeniti i da će se steći povoljni uslovi za povratak. „Teško mi je što sam odvojena od porodice, ali za sada je život kući neodrživ: počevši od partijskog zapošljavanja, partijskog napredovanja, do intelektualnog rđanja – mnogi poslovi, zbog načina na koji se rade, ne dozvoljavaju bilo kakav napredak, čak i uništavaju već stečeno znanje. Za razliku od Crne Gore, mogućnost napredovanja u inostranstvu je neograničena. Ipak, voljela bih da se kroz desetak godina vratim kući, jer želim da moja djeca imaju zdravo djetinjstvo u krugu porodice i prijatelja, koje ova država izgleda želi da im uskrati”, ističe naša sagovornica.

„Obrazovanje u Crnoj Gori je posljednjih godina u kritičnom stanju zbog miješanja maliciozne politike u sistem, i smatram da mladi zbog toga najviše ispaštaju”, kaže naša druga sagovornica, studentkinja Univerziteta Wien u Beču.

Ona smatra da je studiranje u inostranstvu pristupačno svima, i da ukoliko neko nije u mogućnosti da plaća studije, uvijek može aplicirati za neku vrstu stipendije. Kaže da je u Beču cijena studiranja na Državnom univerzitetu u prosjeku ista kao i na Univerzitetu Crne Gore, a da je razlika neuporediva. „Sav uloženi novac u školovanje u inostranstvu višestruko se vraća znanjem i iskustvom koje dobijete, novim jezikom koji naučite, poslovnim ponudama, novim prijateljstvima i samim životnim iskustvom”. Ona još uvijek nije razmišljala o vraćanju u Crnu Goru, ali kaže da će jednog dana možda preovladati nostalgija, pa će se vratiti svojoj zemlji u nadi da će neko prepoznati njene uspjehe i kvalifikacije.

U OCSI za crnogorske studente u inostranstvu kažu da su u samom vrhu najobrazovanijeg sloja mladih u Crnoj Gori, a činjenica da imaju najbolje globalne veze predstavlja neprocjenjiv izvor informacionog i strateškog kapitala za crnogorsku ekonomiju.

Kao i u Hrvatskoj, dinamika odlaženja crnogorskih studenata na studije u inostranstvo ukazuje na sljedeću, bržu i važniju fazu emigracije i mobilnosti visokoobrazovanih. Ovaj efekat bi imao mnogo veće posljedice na našu ekonomiju zbog značajne razlike u broju populacije ove dvije zemlje. Ukoliko Crna Gora nastavi da pasivno razmatra ili ignoriše ovu dinamiku u narednih par godina, moglo bi da dođe do ozbiljnih i bespovratnih posljedica po dugoročni ekonomski razvoj države, ističu iz OCSI.

Tačno je da sunce tuđeg neba ne grije kao ovo naše, ali teško da bi Šantić crnogorskim studentima u inostranstvu mogao reći da treba da se vrate. Ali njegovi stihovi mogu možda da odgovore na pitanje zašto Crna Gora masovno gubi talentovane i obrazovane mlade ljude:

A zar vam nije zavičaja žao?

,,Žao je, brate… Bog mu sreću dao…

No hljeba nema… Zbogom! Hljeba… hljeba…”

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo