Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEIMARSKI PODUHVATI MIOMIRA M. MUGOŠE: Kralj Lješkopolja

Objavljeno prije

na

U podgoričkom naselju Donja Gorica, čuvenom po premijerovom Univerzitetu, proteklih mjesec dana počela je izgradnja stadiona na lokaciji Ribnjak. Bageri su iskopali zemlju, parcela je posuta šljunkom. Međutim, nema table koja govori ko gradi stadion, kada će biti završen… Mještani sa kojima smo razgovarali kažu da im se niko nije obraćao, niti ih obavijestio o čemu se tu radi, te da sumnjaju da je zbog tajnosti radova riječ o nelegalnoj gradnji.

Pojedini kažu da znaju samo da su im iz DPS-a prije prošlih izbora obećavali da će tu nići stadion, da će urediti put, rasvjetu… Ima i onih koji su dobijali usmene prijetnje da će ograde kuća uz planirani sportski objekat morati biti srušene. Uočili su da je u posljednjih mjesec dana radove nadgledao Miomir M. Mugoša, zamjenik šefa podgoričkog DPS-a, a ponekad je i sam pomagao u pripremnim radovima.

OFK Mladost Lješkopolje je klub koji je osnovan (reaktiviran) u maju prošle godine. Jedan od osnivača, kao predsjednik inicijativnog odbora, bio je Miomir M. Mugoša, najzaslužniji za dobru infrastrukturu najmlađeg podgoričkog fudbalskog kluba. Bolje rečeno njegove sadašnje i bivše funkcije.

Par mjeseci od osnivanja klub je uspio da izgradi sopstvenu fudbalsku salu i poslovne prostore u Donjoj Gorici, a sada evo gradi i veliki fudbalski teren.

Nadležni iz Glavnog grada i Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Monitoru nijesu odgovorili na to ko zvanično gradi stadion u Donjoj Gorici i da li su izdali dozvolu. Kako je prošle godine gradnju stadiona najavljivao OFK Mladost Lješkopolje i njima smo poslali pitanja. Odgovorili su da ovaj klub gradi teren za veliki fudbal sa vještačkom travom, uz podršku Glavnog grada i FK Budućnost, kao i preduzetnika sa teritorije Lješkopolja.

Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj je u junu ove godine odobrio OFK Mladosti Lješkopolje izgradnju velikog fudbalskog terena sa pratećim sadržajima. Naglašeno je da je izgradnja istih takvih terena za potrebe FK Kom u završnoj fazi na Zlatici.

U dopisu koji je Monitoru uputio predsjednik OFK Mladost Lješkopolje Vukašin Milić navodi se da je ,,22. 09. 2015. godine od strane Komunalne policije izvršen inspekcijski nadzor i tom prilikom je zapisnički konstatovano da OFK Mladost Lješkopolje posjeduje svu neophodnu dokumentaciju za izgradnju navedenog terena sa pratećim sadržajima”.

Predviđeno je da radovi na izgradnji terena sa pratećim sadržajima budu završeni do septembra 2016. godine, a pored terena sa vještačkom podlogom predviđena je izgradnja službenih prostorija (svlačionice, prostorije za službena lica, ekonomat, itd.) i tribina za gledaoce, sve prema propisima i standardima FSCG.

Prošlog ljeta u Donjoj Gorici počela je da se gradi Sportska hala OFK Mladost-Lješkopolje. Po saznanjima Monitora, zemljište na kojem je izgrađena sala je vlasništvo Ministartsva prosvjete, a korisnik je OŠ Vlado Miilić. Mugoša, koji je inače predsjednik Odbora ove škole, je uspio da izdejstvuje ugovor sa školom i Ministarstvom o korišćenju zemljišta, uz klauzulu da đaci mogu koristiti prostor sale iako oni to ne rade jer je sala udaljena od škole par kilometara.

Rješenje za izgradnju hale Mladost Lješkopolje, izdao je Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj, na čijem čelu je bio Miomir M. Mugoša, koji je ujedno bio i predsjednik Mjesne zajednice Donja Gorica!

Zanimljivo je da je rješenje dato za privremeni objekat od 1.400 kvadrata na rok od tri godine, iako je sala izgrađena od čvrstog materijala. Uprava za inspekcijske poslove potvrdila je da se radi o privremenom objektu, i nije našla ništa sporno u tome što je sala sagrađena od blokova i maltera.

Odbornici opozicije, uvijek skloni sumnji, tvrdili su da je riječ o Mugošinom privatnom biznisu, kojim je zloupotrijebio položaj sekretara Sekretarijata i predsjednika MZ.

Mugoša je sve optužbe o gradnji i njegovom interesu odbacio, Vijestima je ranije izjavio da je vlasnik kafe bara u sklopu sale njegov brat od tetke Saša Škara, ali da su inspekcije utvrdile da je sve rađeno po zakonu. Medijima je priznao i da postoji njegova veza sa zemljištem na kome su u Donjoj Gorici izgrađeni obrazovni, kulturni i sportski objekti: ,,Ona proizilazi iz činjenice koju sa ponosom ističem, a stariji Lješkopoljci je dobro pamte i znaju, da je prađed mog oca Đoko Milov Mugoša, navedeno vrlo vrijedno zemljište, poklonio 1905. godine za izgradnju prve četvororazredne škole u Lješkopolju u čijem se rekonstruisanom objektu sada nalazi vrtić Bajka”, kazao je Mugoša.

U okviru sportske sale sada posluje pekara, kafe bar Mladost, kockarnica, apoteka, a u nastavku je i kladionica. Mjesečna članarina u školi fudbala je 25 eura za dječake i 20 za djevojčice.

Miomir M. Mugoša, je pored Vladimira Vučelića, bio jedan od najbližih saradnika svog imenjaka i prezimenjaka, bivšeg gradonačelnika Podgorice. Iako je bilo najavljeno da će biti zamjenik Slavoljubu Stijepoviću, novi gradonačelnik se tome usprotivio pa do toga nije došlo. Proljetos je dobio ,,važniju” funkciju zamjenika Vladana Vučelića, šefa podgoričkog odbora DPS-a.

Vučelić je pored brojnih drugih funkcija i potpredsjednik Fudbalskog saveza CG, čiji standardi će biti implementirani u gradnji novog stadiona u Donjoj Gorici. Ovonedjeljnu inspekciju terena na kome se gradi stadion obavila je Komunalna policija, čiji je načelnik godinama bio Miomir M. Mugoša.

I tako u krug sve legalno i po partijskom propisu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo