Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BJELOPOLJSKI I OSTALI SLUČAJEVI NEODGOVORNOSTI: Dok čekamo 5. oktobar zdravstva

Objavljeno prije

na

Skoro je godina od kada je u bjelopoljskoj Opštoj bolnici izbila novorođenačka infekcija. Četiri bebe su preživjele, jedna umrla. Nakon nalaza Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, znamo šta se tačno dogodilo: epidemija rane neonatalne sepse. Sve se treslo: ministar zdravlja Miodrag Radunović je podnio ostavku, nadležni u bolnici su pritvoreni, pa pušteni da se brane sa slobode. Okrivljeni su za teško djelo protiv zdravlja ljudi i za nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Novi ministar Budimir Šegrt, ali i ostali iz vladajuće nomenklature, najavljivali su radikalne, sistemske, promjene u zdravstvu. Javnost je – potrešena tragedijom – očekivala zaokrete u praksi koja je najbolje opisana UNICEF-ovim dokumnetom – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. I?

Godinu kasnije suđenje okrivljenima – bivši: direktor bolnice Tomislav Jeremić, načelnici Ginekologije i Neonatologije Zvonko Puletić i Haka Tahirović, pedijatar Jela Cimbaljević – još nije ni počelo. Posljednji put, nedavno, odgođeno je zbog toga što je optužena Tahirović dostavila sudu medicinsku dokumentaciju o spriječenosti za rad, zbog bolesti. Njen advokat rekao je da će ona u roku dva dana dostaviti sudu i dodatnu medicinsku dokumentaciju. Spriječenost zbog bolesti trajaće, kaže, do daljnjeg.

Nadležni sudija Vidomir Bošković prihvatio je izuzeće uz konstataciju da sud ne može smatrati da se radi o izbjegavanju glavnog pretresa. Naložio je provjeru i vještačenje medicinske dokumentacije kako bi se utvrdio uzrok spriječenosti ali i osnovanost izostanka. Pravda i istina se još čekaju.

Nešto ranije, ovog septembra, roditelji inficiranih beba ponovo su dospjeli u medije najavivši protest ukoliko, kako su kazali, optuženi ljekari ne budu suspendovani sa posla. Oni su nezadovoljni što se ni nakon tri mjeseca od podizanja optužnice ne poštuje dogovor o suspenziji ljekara do okončanja sudskog postupka.

Kažu: njihov zahtjev je u skladu sa zakonom. To potvrđuje, smatraju, mišljenje koje su dobili od ministarke rada i socijalnog staranja, dok za nepoštovanje zakona krive Upravni odbor bolnice i pozivaju specijalnog tužioca da reaguje na raniju krivičnu prijavu protiv nove direktorke Biserke Bulatović i članova UO. ,,Pitamo se da li su članovi UO toliko bahati ili su nepismeni pa ne mogu da sprovedu zakon u djelo, da li je zakon isti za sve u Crnoj Gori”.

Vijesti prenose stav UO bjelopoljske bolnice, predsjednika Aleksandra Žurića, koji tvrdi da su postupili po zakonu te da odluku o suspenziji oni ne donose. ,,Raspisali smo konkurs za izbor direktora bolnice, izabrali na posljednjoj sjednici direktora bolnice i naravno sugerisali mu da u skladu sa svojim ovlašćenjima postupi u saradnji sa resornim ministarstvom i postupi onako kako to zakon nalaže”. Direktorica Bulatović se još nije oglašavala.

Javnost je, ovih dana, podijelila još jedna inicijativa iz Ministarstzva zdravlja. Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, o kojem se raspravljalo u Skupštini, predviđa se da zaposleni ljekari više ne mogu dopunski da rade kod privatnika (mogu, uz saglasnost direktora, u toj ili drugoj javnoj ustanovi). Na to je, pismom, reagovalo više od 200 ljekara specijalista, nezadovoljni takvim predloženim rješenjima.

Dok Šegrt – odbacujući inicijativu – smatra da se time ide u korak sa razvijenim zdravstvenim sistemima, na Zapadu, poslanica DF-a Branka Bošnjak vjeruje da ljekari ne bi imali potrebu da rade dopunski, da se cijeni njihov rad. Pitala je ministra: ,,Kako to da ovim zakonom zabranjujete dopunski rad u okviru svoje struke ljekarima, a Zakon o radu omogućava čak i penzionerima da rade”.

Burne reakcije izazvao je predlog koji predviđa da direktore domova zdravlja i bolnica imenuje ministar. Šegrt kaže da je cilj ,,depolitizacija upravljačke strukture”. Poslanik Goran Danilović rekao je da DEMOS to neće podržati ,,jer se radi o zloupotrebi ovlašćenja”.

Prošlog mjeseca otvorenim pismom ministru Šegrtu su se obratili odbornici hercegnovskog parlamenta Mirko Mustur i Obrad Gojković, povodom situacije u Vojnoj bolnici Meljine. Pitali su šta se dešava sa bolnicom, a pozvali su se na garancije koje su Vlada i Ministarstvo zdravlja dali građanima Herceg Novog prije privatizacije te ustanove.

Pišu: ,,Tada je garantovano da će građanima Herceg Novog Vojna bolnica Meljine i posle privatizacije pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što ne da nije ispunjeno već poslednja događanja u nekadašnjoj Vojnoj bolnici ukazuju da Novljani mogu ostati i bez nje. Ukazujemo ministarstvu da Vojna bolnica nije klasična privatna bolnica, već je uslovljena ugovorom da mora pružati kvalitetne usluge građanima Herceg Novog i to je uzeto u obzir kada se pravio ugovor i uticalo je na mogućnost da se jedan takav ugovor uopšte i potpiše”.

Završavaju: ,,Poštovana gospodo iz ministarstva, od Vas tražimo jasne odgovore jer je to zahtjev javnosti da garantujete perspektivu ove bolnice zbog njenog značaja za građane Herceg Novog, a ne kao sredstvo za bogaćenje pojedinaca u sprezi sa politikom. Ukoliko to izostane, onda je sasvim jasno da je u pitanju još jedna korupcionaška afera u kojoj su učestvovali i učestvuju predstavnici vlasti, a onda je to posao za tužioca”. Ništa od (jasnog) odgovora.

Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da je tragedija u Bijelom Polju otkrila svu neefikasnost i loš rad u jednom od najvažnijih segmenata našeg drustva. ,,Počele su da padaju maske, a zatim vrlo brzo i funkcije. Ostavke ministra, a zatim i direktora bjelopoljske bolnice je trebao biti samo početak. Nažalost na tome se i završilo. Ipak sve to je donijelo i nešto dobro.”

Cvijanović smatra da smo dobili dva nova lica koja su, kako kaže, bar donekle počela da mijenjaju stvari: ministar Šegrt i državni tužilac Ivica Stanković.

,,Prvi je počeo sa promjenama. Oprezno, ali se nešto ipak dešava. Svako ko je pratio šta se dešava u našem zdravstvu mogao je primijetiti da je, iako nevoljno, ministar počeo da rješava neka goruća pitanja na koja smo toliko puta ukazivali. Koliko će imati snage i volje da nešto promijeni, ostaje da se vidi. Druga osoba je tužilac. Podizanje optužnice protiv ljekara odgovrnih za bjelopoljsku tragediju prva su te vrste u novijoj istoriji crnogorskog pravosuđa. Jedinstven slučaj. Da li su procesuirana svi odgovorni? Definitivno ne. Kakve će biti sankcije za procesuirane – vidjećemo.”

Po mišljenju Cvijanovića, nepromijenjen je odnos Ljekarske komore Crne Gore prema gorućim pitanjima crnogorskog zdravstva. Monitor je više puta pisao o pasivnoj ulozi (blago rečeno, preciznije: saučesništvu u haosu) Komore i njenog dugogodišnjeg (dvije decenije!) prvog čovjeka Đoka Jočića.

,,Doktora Jočića i društvo iz – hajde da ih tako nazovemo imajući u vidu koliko se bave svojim poslom – kluba penzionera, sa adresom u ulcici Slobode, je sve ovo mimoišlo. Ne vide, ne čuju, pa što da i ne kažemo, i ne haju za sve nagomilane nevolje. Nijesu se oglasili iako su više puta bili pozivani da kažu šta misle. Doktor Jočić kao prva glava Komore nije našao za shodno ni da porazgovara sa roditeljima iz Bijelog Polja, a ni sa svojim kolegama.”

Cvijanović tvrdi da Komora, jedna od ključnih institucija u svakom razvijenom zadravstvenom sistemu, ne radi posao zbog kojeg je formirana.

,,Elegantno kršeći statute, koje su sami donijeli, kriju se iza čuvene rečenice: ne možemo ništa preduzeti dok se ne donesu pravosudne presude! Neistina, koja dovoljno govori o ozbiljnosti ove organizacije.”

Iz Kruga života – uoči sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koja je zakazana za 5. oktobar – upozoravaju na uporno ćutanje administracije povodom pitanja ko je od direktora bolnica na teritoriji Crne Gore slao lažne godišnje izvještaje Ministarstvu, što je pokrenuto nakon bjelopoljske tragedije.

,,Veoma je važna predstojeća sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zakazana za 5. oktobar. Na dnevnom redu je predviđeno i kontrolno saslušanje visokih službenika Ministarstva zdravstva. Tema: tvrdnje pomenutih da su dobijali lažne izvjetšaje od direktora bolnica. I pored naših apela još nijesu rekli koje su te osobe. Možda će ovo biti pravi trenutak.”

Datum je više nego simboličan. Prije 15 godina označio je promjene u regionu, možda nešto slično dočekamo, kaže Cvijanović, i mi kad su u pitanju promjene u našem zdravstvenom sistemu.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo