Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BJELOPOLJSKI I OSTALI SLUČAJEVI NEODGOVORNOSTI: Dok čekamo 5. oktobar zdravstva

Objavljeno prije

na

Skoro je godina od kada je u bjelopoljskoj Opštoj bolnici izbila novorođenačka infekcija. Četiri bebe su preživjele, jedna umrla. Nakon nalaza Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, znamo šta se tačno dogodilo: epidemija rane neonatalne sepse. Sve se treslo: ministar zdravlja Miodrag Radunović je podnio ostavku, nadležni u bolnici su pritvoreni, pa pušteni da se brane sa slobode. Okrivljeni su za teško djelo protiv zdravlja ljudi i za nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Novi ministar Budimir Šegrt, ali i ostali iz vladajuće nomenklature, najavljivali su radikalne, sistemske, promjene u zdravstvu. Javnost je – potrešena tragedijom – očekivala zaokrete u praksi koja je najbolje opisana UNICEF-ovim dokumnetom – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. I?

Godinu kasnije suđenje okrivljenima – bivši: direktor bolnice Tomislav Jeremić, načelnici Ginekologije i Neonatologije Zvonko Puletić i Haka Tahirović, pedijatar Jela Cimbaljević – još nije ni počelo. Posljednji put, nedavno, odgođeno je zbog toga što je optužena Tahirović dostavila sudu medicinsku dokumentaciju o spriječenosti za rad, zbog bolesti. Njen advokat rekao je da će ona u roku dva dana dostaviti sudu i dodatnu medicinsku dokumentaciju. Spriječenost zbog bolesti trajaće, kaže, do daljnjeg.

Nadležni sudija Vidomir Bošković prihvatio je izuzeće uz konstataciju da sud ne može smatrati da se radi o izbjegavanju glavnog pretresa. Naložio je provjeru i vještačenje medicinske dokumentacije kako bi se utvrdio uzrok spriječenosti ali i osnovanost izostanka. Pravda i istina se još čekaju.

Nešto ranije, ovog septembra, roditelji inficiranih beba ponovo su dospjeli u medije najavivši protest ukoliko, kako su kazali, optuženi ljekari ne budu suspendovani sa posla. Oni su nezadovoljni što se ni nakon tri mjeseca od podizanja optužnice ne poštuje dogovor o suspenziji ljekara do okončanja sudskog postupka.

Kažu: njihov zahtjev je u skladu sa zakonom. To potvrđuje, smatraju, mišljenje koje su dobili od ministarke rada i socijalnog staranja, dok za nepoštovanje zakona krive Upravni odbor bolnice i pozivaju specijalnog tužioca da reaguje na raniju krivičnu prijavu protiv nove direktorke Biserke Bulatović i članova UO. ,,Pitamo se da li su članovi UO toliko bahati ili su nepismeni pa ne mogu da sprovedu zakon u djelo, da li je zakon isti za sve u Crnoj Gori”.

Vijesti prenose stav UO bjelopoljske bolnice, predsjednika Aleksandra Žurića, koji tvrdi da su postupili po zakonu te da odluku o suspenziji oni ne donose. ,,Raspisali smo konkurs za izbor direktora bolnice, izabrali na posljednjoj sjednici direktora bolnice i naravno sugerisali mu da u skladu sa svojim ovlašćenjima postupi u saradnji sa resornim ministarstvom i postupi onako kako to zakon nalaže”. Direktorica Bulatović se još nije oglašavala.

Javnost je, ovih dana, podijelila još jedna inicijativa iz Ministarstzva zdravlja. Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, o kojem se raspravljalo u Skupštini, predviđa se da zaposleni ljekari više ne mogu dopunski da rade kod privatnika (mogu, uz saglasnost direktora, u toj ili drugoj javnoj ustanovi). Na to je, pismom, reagovalo više od 200 ljekara specijalista, nezadovoljni takvim predloženim rješenjima.

Dok Šegrt – odbacujući inicijativu – smatra da se time ide u korak sa razvijenim zdravstvenim sistemima, na Zapadu, poslanica DF-a Branka Bošnjak vjeruje da ljekari ne bi imali potrebu da rade dopunski, da se cijeni njihov rad. Pitala je ministra: ,,Kako to da ovim zakonom zabranjujete dopunski rad u okviru svoje struke ljekarima, a Zakon o radu omogućava čak i penzionerima da rade”.

Burne reakcije izazvao je predlog koji predviđa da direktore domova zdravlja i bolnica imenuje ministar. Šegrt kaže da je cilj ,,depolitizacija upravljačke strukture”. Poslanik Goran Danilović rekao je da DEMOS to neće podržati ,,jer se radi o zloupotrebi ovlašćenja”.

Prošlog mjeseca otvorenim pismom ministru Šegrtu su se obratili odbornici hercegnovskog parlamenta Mirko Mustur i Obrad Gojković, povodom situacije u Vojnoj bolnici Meljine. Pitali su šta se dešava sa bolnicom, a pozvali su se na garancije koje su Vlada i Ministarstvo zdravlja dali građanima Herceg Novog prije privatizacije te ustanove.

Pišu: ,,Tada je garantovano da će građanima Herceg Novog Vojna bolnica Meljine i posle privatizacije pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što ne da nije ispunjeno već poslednja događanja u nekadašnjoj Vojnoj bolnici ukazuju da Novljani mogu ostati i bez nje. Ukazujemo ministarstvu da Vojna bolnica nije klasična privatna bolnica, već je uslovljena ugovorom da mora pružati kvalitetne usluge građanima Herceg Novog i to je uzeto u obzir kada se pravio ugovor i uticalo je na mogućnost da se jedan takav ugovor uopšte i potpiše”.

Završavaju: ,,Poštovana gospodo iz ministarstva, od Vas tražimo jasne odgovore jer je to zahtjev javnosti da garantujete perspektivu ove bolnice zbog njenog značaja za građane Herceg Novog, a ne kao sredstvo za bogaćenje pojedinaca u sprezi sa politikom. Ukoliko to izostane, onda je sasvim jasno da je u pitanju još jedna korupcionaška afera u kojoj su učestvovali i učestvuju predstavnici vlasti, a onda je to posao za tužioca”. Ništa od (jasnog) odgovora.

Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da je tragedija u Bijelom Polju otkrila svu neefikasnost i loš rad u jednom od najvažnijih segmenata našeg drustva. ,,Počele su da padaju maske, a zatim vrlo brzo i funkcije. Ostavke ministra, a zatim i direktora bjelopoljske bolnice je trebao biti samo početak. Nažalost na tome se i završilo. Ipak sve to je donijelo i nešto dobro.”

Cvijanović smatra da smo dobili dva nova lica koja su, kako kaže, bar donekle počela da mijenjaju stvari: ministar Šegrt i državni tužilac Ivica Stanković.

,,Prvi je počeo sa promjenama. Oprezno, ali se nešto ipak dešava. Svako ko je pratio šta se dešava u našem zdravstvu mogao je primijetiti da je, iako nevoljno, ministar počeo da rješava neka goruća pitanja na koja smo toliko puta ukazivali. Koliko će imati snage i volje da nešto promijeni, ostaje da se vidi. Druga osoba je tužilac. Podizanje optužnice protiv ljekara odgovrnih za bjelopoljsku tragediju prva su te vrste u novijoj istoriji crnogorskog pravosuđa. Jedinstven slučaj. Da li su procesuirana svi odgovorni? Definitivno ne. Kakve će biti sankcije za procesuirane – vidjećemo.”

Po mišljenju Cvijanovića, nepromijenjen je odnos Ljekarske komore Crne Gore prema gorućim pitanjima crnogorskog zdravstva. Monitor je više puta pisao o pasivnoj ulozi (blago rečeno, preciznije: saučesništvu u haosu) Komore i njenog dugogodišnjeg (dvije decenije!) prvog čovjeka Đoka Jočića.

,,Doktora Jočića i društvo iz – hajde da ih tako nazovemo imajući u vidu koliko se bave svojim poslom – kluba penzionera, sa adresom u ulcici Slobode, je sve ovo mimoišlo. Ne vide, ne čuju, pa što da i ne kažemo, i ne haju za sve nagomilane nevolje. Nijesu se oglasili iako su više puta bili pozivani da kažu šta misle. Doktor Jočić kao prva glava Komore nije našao za shodno ni da porazgovara sa roditeljima iz Bijelog Polja, a ni sa svojim kolegama.”

Cvijanović tvrdi da Komora, jedna od ključnih institucija u svakom razvijenom zadravstvenom sistemu, ne radi posao zbog kojeg je formirana.

,,Elegantno kršeći statute, koje su sami donijeli, kriju se iza čuvene rečenice: ne možemo ništa preduzeti dok se ne donesu pravosudne presude! Neistina, koja dovoljno govori o ozbiljnosti ove organizacije.”

Iz Kruga života – uoči sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koja je zakazana za 5. oktobar – upozoravaju na uporno ćutanje administracije povodom pitanja ko je od direktora bolnica na teritoriji Crne Gore slao lažne godišnje izvještaje Ministarstvu, što je pokrenuto nakon bjelopoljske tragedije.

,,Veoma je važna predstojeća sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zakazana za 5. oktobar. Na dnevnom redu je predviđeno i kontrolno saslušanje visokih službenika Ministarstva zdravstva. Tema: tvrdnje pomenutih da su dobijali lažne izvjetšaje od direktora bolnica. I pored naših apela još nijesu rekli koje su te osobe. Možda će ovo biti pravi trenutak.”

Datum je više nego simboličan. Prije 15 godina označio je promjene u regionu, možda nešto slično dočekamo, kaže Cvijanović, i mi kad su u pitanju promjene u našem zdravstvenom sistemu.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo