Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BJELOPOLJSKI I OSTALI SLUČAJEVI NEODGOVORNOSTI: Dok čekamo 5. oktobar zdravstva

Objavljeno prije

9 godina

na

budimir-segrt

Skoro je godina od kada je u bjelopoljskoj Opštoj bolnici izbila novorođenačka infekcija. Četiri bebe su preživjele, jedna umrla. Nakon nalaza Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, znamo šta se tačno dogodilo: epidemija rane neonatalne sepse. Sve se treslo: ministar zdravlja Miodrag Radunović je podnio ostavku, nadležni u bolnici su pritvoreni, pa pušteni da se brane sa slobode. Okrivljeni su za teško djelo protiv zdravlja ljudi i za nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Novi ministar Budimir Šegrt, ali i ostali iz vladajuće nomenklature, najavljivali su radikalne, sistemske, promjene u zdravstvu. Javnost je – potrešena tragedijom – očekivala zaokrete u praksi koja je najbolje opisana UNICEF-ovim dokumnetom – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. I?

Godinu kasnije suđenje okrivljenima – bivši: direktor bolnice Tomislav Jeremić, načelnici Ginekologije i Neonatologije Zvonko Puletić i Haka Tahirović, pedijatar Jela Cimbaljević – još nije ni počelo. Posljednji put, nedavno, odgođeno je zbog toga što je optužena Tahirović dostavila sudu medicinsku dokumentaciju o spriječenosti za rad, zbog bolesti. Njen advokat rekao je da će ona u roku dva dana dostaviti sudu i dodatnu medicinsku dokumentaciju. Spriječenost zbog bolesti trajaće, kaže, do daljnjeg.

Nadležni sudija Vidomir Bošković prihvatio je izuzeće uz konstataciju da sud ne može smatrati da se radi o izbjegavanju glavnog pretresa. Naložio je provjeru i vještačenje medicinske dokumentacije kako bi se utvrdio uzrok spriječenosti ali i osnovanost izostanka. Pravda i istina se još čekaju.

Nešto ranije, ovog septembra, roditelji inficiranih beba ponovo su dospjeli u medije najavivši protest ukoliko, kako su kazali, optuženi ljekari ne budu suspendovani sa posla. Oni su nezadovoljni što se ni nakon tri mjeseca od podizanja optužnice ne poštuje dogovor o suspenziji ljekara do okončanja sudskog postupka.

Kažu: njihov zahtjev je u skladu sa zakonom. To potvrđuje, smatraju, mišljenje koje su dobili od ministarke rada i socijalnog staranja, dok za nepoštovanje zakona krive Upravni odbor bolnice i pozivaju specijalnog tužioca da reaguje na raniju krivičnu prijavu protiv nove direktorke Biserke Bulatović i članova UO. ,,Pitamo se da li su članovi UO toliko bahati ili su nepismeni pa ne mogu da sprovedu zakon u djelo, da li je zakon isti za sve u Crnoj Gori”.

Vijesti prenose stav UO bjelopoljske bolnice, predsjednika Aleksandra Žurića, koji tvrdi da su postupili po zakonu te da odluku o suspenziji oni ne donose. ,,Raspisali smo konkurs za izbor direktora bolnice, izabrali na posljednjoj sjednici direktora bolnice i naravno sugerisali mu da u skladu sa svojim ovlašćenjima postupi u saradnji sa resornim ministarstvom i postupi onako kako to zakon nalaže”. Direktorica Bulatović se još nije oglašavala.

Javnost je, ovih dana, podijelila još jedna inicijativa iz Ministarstzva zdravlja. Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, o kojem se raspravljalo u Skupštini, predviđa se da zaposleni ljekari više ne mogu dopunski da rade kod privatnika (mogu, uz saglasnost direktora, u toj ili drugoj javnoj ustanovi). Na to je, pismom, reagovalo više od 200 ljekara specijalista, nezadovoljni takvim predloženim rješenjima.

Dok Šegrt – odbacujući inicijativu – smatra da se time ide u korak sa razvijenim zdravstvenim sistemima, na Zapadu, poslanica DF-a Branka Bošnjak vjeruje da ljekari ne bi imali potrebu da rade dopunski, da se cijeni njihov rad. Pitala je ministra: ,,Kako to da ovim zakonom zabranjujete dopunski rad u okviru svoje struke ljekarima, a Zakon o radu omogućava čak i penzionerima da rade”.

Burne reakcije izazvao je predlog koji predviđa da direktore domova zdravlja i bolnica imenuje ministar. Šegrt kaže da je cilj ,,depolitizacija upravljačke strukture”. Poslanik Goran Danilović rekao je da DEMOS to neće podržati ,,jer se radi o zloupotrebi ovlašćenja”.

Prošlog mjeseca otvorenim pismom ministru Šegrtu su se obratili odbornici hercegnovskog parlamenta Mirko Mustur i Obrad Gojković, povodom situacije u Vojnoj bolnici Meljine. Pitali su šta se dešava sa bolnicom, a pozvali su se na garancije koje su Vlada i Ministarstvo zdravlja dali građanima Herceg Novog prije privatizacije te ustanove.

Pišu: ,,Tada je garantovano da će građanima Herceg Novog Vojna bolnica Meljine i posle privatizacije pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što ne da nije ispunjeno već poslednja događanja u nekadašnjoj Vojnoj bolnici ukazuju da Novljani mogu ostati i bez nje. Ukazujemo ministarstvu da Vojna bolnica nije klasična privatna bolnica, već je uslovljena ugovorom da mora pružati kvalitetne usluge građanima Herceg Novog i to je uzeto u obzir kada se pravio ugovor i uticalo je na mogućnost da se jedan takav ugovor uopšte i potpiše”.

Završavaju: ,,Poštovana gospodo iz ministarstva, od Vas tražimo jasne odgovore jer je to zahtjev javnosti da garantujete perspektivu ove bolnice zbog njenog značaja za građane Herceg Novog, a ne kao sredstvo za bogaćenje pojedinaca u sprezi sa politikom. Ukoliko to izostane, onda je sasvim jasno da je u pitanju još jedna korupcionaška afera u kojoj su učestvovali i učestvuju predstavnici vlasti, a onda je to posao za tužioca”. Ništa od (jasnog) odgovora.

Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da je tragedija u Bijelom Polju otkrila svu neefikasnost i loš rad u jednom od najvažnijih segmenata našeg drustva. ,,Počele su da padaju maske, a zatim vrlo brzo i funkcije. Ostavke ministra, a zatim i direktora bjelopoljske bolnice je trebao biti samo početak. Nažalost na tome se i završilo. Ipak sve to je donijelo i nešto dobro.”

Cvijanović smatra da smo dobili dva nova lica koja su, kako kaže, bar donekle počela da mijenjaju stvari: ministar Šegrt i državni tužilac Ivica Stanković.

,,Prvi je počeo sa promjenama. Oprezno, ali se nešto ipak dešava. Svako ko je pratio šta se dešava u našem zdravstvu mogao je primijetiti da je, iako nevoljno, ministar počeo da rješava neka goruća pitanja na koja smo toliko puta ukazivali. Koliko će imati snage i volje da nešto promijeni, ostaje da se vidi. Druga osoba je tužilac. Podizanje optužnice protiv ljekara odgovrnih za bjelopoljsku tragediju prva su te vrste u novijoj istoriji crnogorskog pravosuđa. Jedinstven slučaj. Da li su procesuirana svi odgovorni? Definitivno ne. Kakve će biti sankcije za procesuirane – vidjećemo.”

Po mišljenju Cvijanovića, nepromijenjen je odnos Ljekarske komore Crne Gore prema gorućim pitanjima crnogorskog zdravstva. Monitor je više puta pisao o pasivnoj ulozi (blago rečeno, preciznije: saučesništvu u haosu) Komore i njenog dugogodišnjeg (dvije decenije!) prvog čovjeka Đoka Jočića.

,,Doktora Jočića i društvo iz – hajde da ih tako nazovemo imajući u vidu koliko se bave svojim poslom – kluba penzionera, sa adresom u ulcici Slobode, je sve ovo mimoišlo. Ne vide, ne čuju, pa što da i ne kažemo, i ne haju za sve nagomilane nevolje. Nijesu se oglasili iako su više puta bili pozivani da kažu šta misle. Doktor Jočić kao prva glava Komore nije našao za shodno ni da porazgovara sa roditeljima iz Bijelog Polja, a ni sa svojim kolegama.”

Cvijanović tvrdi da Komora, jedna od ključnih institucija u svakom razvijenom zadravstvenom sistemu, ne radi posao zbog kojeg je formirana.

,,Elegantno kršeći statute, koje su sami donijeli, kriju se iza čuvene rečenice: ne možemo ništa preduzeti dok se ne donesu pravosudne presude! Neistina, koja dovoljno govori o ozbiljnosti ove organizacije.”

Iz Kruga života – uoči sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koja je zakazana za 5. oktobar – upozoravaju na uporno ćutanje administracije povodom pitanja ko je od direktora bolnica na teritoriji Crne Gore slao lažne godišnje izvještaje Ministarstvu, što je pokrenuto nakon bjelopoljske tragedije.

,,Veoma je važna predstojeća sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zakazana za 5. oktobar. Na dnevnom redu je predviđeno i kontrolno saslušanje visokih službenika Ministarstva zdravstva. Tema: tvrdnje pomenutih da su dobijali lažne izvjetšaje od direktora bolnica. I pored naših apela još nijesu rekli koje su te osobe. Možda će ovo biti pravi trenutak.”

Datum je više nego simboličan. Prije 15 godina označio je promjene u regionu, možda nešto slično dočekamo, kaže Cvijanović, i mi kad su u pitanju promjene u našem zdravstvenom sistemu.

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

3 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

3 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo