Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BJELOPOLJSKI I OSTALI SLUČAJEVI NEODGOVORNOSTI: Dok čekamo 5. oktobar zdravstva

Objavljeno prije

na

budimir-segrt

Skoro je godina od kada je u bjelopoljskoj Opštoj bolnici izbila novorođenačka infekcija. Četiri bebe su preživjele, jedna umrla. Nakon nalaza Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, znamo šta se tačno dogodilo: epidemija rane neonatalne sepse. Sve se treslo: ministar zdravlja Miodrag Radunović je podnio ostavku, nadležni u bolnici su pritvoreni, pa pušteni da se brane sa slobode. Okrivljeni su za teško djelo protiv zdravlja ljudi i za nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Novi ministar Budimir Šegrt, ali i ostali iz vladajuće nomenklature, najavljivali su radikalne, sistemske, promjene u zdravstvu. Javnost je – potrešena tragedijom – očekivala zaokrete u praksi koja je najbolje opisana UNICEF-ovim dokumnetom – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. I?

Godinu kasnije suđenje okrivljenima – bivši: direktor bolnice Tomislav Jeremić, načelnici Ginekologije i Neonatologije Zvonko Puletić i Haka Tahirović, pedijatar Jela Cimbaljević – još nije ni počelo. Posljednji put, nedavno, odgođeno je zbog toga što je optužena Tahirović dostavila sudu medicinsku dokumentaciju o spriječenosti za rad, zbog bolesti. Njen advokat rekao je da će ona u roku dva dana dostaviti sudu i dodatnu medicinsku dokumentaciju. Spriječenost zbog bolesti trajaće, kaže, do daljnjeg.

Nadležni sudija Vidomir Bošković prihvatio je izuzeće uz konstataciju da sud ne može smatrati da se radi o izbjegavanju glavnog pretresa. Naložio je provjeru i vještačenje medicinske dokumentacije kako bi se utvrdio uzrok spriječenosti ali i osnovanost izostanka. Pravda i istina se još čekaju.

Nešto ranije, ovog septembra, roditelji inficiranih beba ponovo su dospjeli u medije najavivši protest ukoliko, kako su kazali, optuženi ljekari ne budu suspendovani sa posla. Oni su nezadovoljni što se ni nakon tri mjeseca od podizanja optužnice ne poštuje dogovor o suspenziji ljekara do okončanja sudskog postupka.

Kažu: njihov zahtjev je u skladu sa zakonom. To potvrđuje, smatraju, mišljenje koje su dobili od ministarke rada i socijalnog staranja, dok za nepoštovanje zakona krive Upravni odbor bolnice i pozivaju specijalnog tužioca da reaguje na raniju krivičnu prijavu protiv nove direktorke Biserke Bulatović i članova UO. ,,Pitamo se da li su članovi UO toliko bahati ili su nepismeni pa ne mogu da sprovedu zakon u djelo, da li je zakon isti za sve u Crnoj Gori”.

Vijesti prenose stav UO bjelopoljske bolnice, predsjednika Aleksandra Žurića, koji tvrdi da su postupili po zakonu te da odluku o suspenziji oni ne donose. ,,Raspisali smo konkurs za izbor direktora bolnice, izabrali na posljednjoj sjednici direktora bolnice i naravno sugerisali mu da u skladu sa svojim ovlašćenjima postupi u saradnji sa resornim ministarstvom i postupi onako kako to zakon nalaže”. Direktorica Bulatović se još nije oglašavala.

Javnost je, ovih dana, podijelila još jedna inicijativa iz Ministarstzva zdravlja. Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, o kojem se raspravljalo u Skupštini, predviđa se da zaposleni ljekari više ne mogu dopunski da rade kod privatnika (mogu, uz saglasnost direktora, u toj ili drugoj javnoj ustanovi). Na to je, pismom, reagovalo više od 200 ljekara specijalista, nezadovoljni takvim predloženim rješenjima.

Dok Šegrt – odbacujući inicijativu – smatra da se time ide u korak sa razvijenim zdravstvenim sistemima, na Zapadu, poslanica DF-a Branka Bošnjak vjeruje da ljekari ne bi imali potrebu da rade dopunski, da se cijeni njihov rad. Pitala je ministra: ,,Kako to da ovim zakonom zabranjujete dopunski rad u okviru svoje struke ljekarima, a Zakon o radu omogućava čak i penzionerima da rade”.

Burne reakcije izazvao je predlog koji predviđa da direktore domova zdravlja i bolnica imenuje ministar. Šegrt kaže da je cilj ,,depolitizacija upravljačke strukture”. Poslanik Goran Danilović rekao je da DEMOS to neće podržati ,,jer se radi o zloupotrebi ovlašćenja”.

Prošlog mjeseca otvorenim pismom ministru Šegrtu su se obratili odbornici hercegnovskog parlamenta Mirko Mustur i Obrad Gojković, povodom situacije u Vojnoj bolnici Meljine. Pitali su šta se dešava sa bolnicom, a pozvali su se na garancije koje su Vlada i Ministarstvo zdravlja dali građanima Herceg Novog prije privatizacije te ustanove.

Pišu: ,,Tada je garantovano da će građanima Herceg Novog Vojna bolnica Meljine i posle privatizacije pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što ne da nije ispunjeno već poslednja događanja u nekadašnjoj Vojnoj bolnici ukazuju da Novljani mogu ostati i bez nje. Ukazujemo ministarstvu da Vojna bolnica nije klasična privatna bolnica, već je uslovljena ugovorom da mora pružati kvalitetne usluge građanima Herceg Novog i to je uzeto u obzir kada se pravio ugovor i uticalo je na mogućnost da se jedan takav ugovor uopšte i potpiše”.

Završavaju: ,,Poštovana gospodo iz ministarstva, od Vas tražimo jasne odgovore jer je to zahtjev javnosti da garantujete perspektivu ove bolnice zbog njenog značaja za građane Herceg Novog, a ne kao sredstvo za bogaćenje pojedinaca u sprezi sa politikom. Ukoliko to izostane, onda je sasvim jasno da je u pitanju još jedna korupcionaška afera u kojoj su učestvovali i učestvuju predstavnici vlasti, a onda je to posao za tužioca”. Ništa od (jasnog) odgovora.

Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da je tragedija u Bijelom Polju otkrila svu neefikasnost i loš rad u jednom od najvažnijih segmenata našeg drustva. ,,Počele su da padaju maske, a zatim vrlo brzo i funkcije. Ostavke ministra, a zatim i direktora bjelopoljske bolnice je trebao biti samo početak. Nažalost na tome se i završilo. Ipak sve to je donijelo i nešto dobro.”

Cvijanović smatra da smo dobili dva nova lica koja su, kako kaže, bar donekle počela da mijenjaju stvari: ministar Šegrt i državni tužilac Ivica Stanković.

,,Prvi je počeo sa promjenama. Oprezno, ali se nešto ipak dešava. Svako ko je pratio šta se dešava u našem zdravstvu mogao je primijetiti da je, iako nevoljno, ministar počeo da rješava neka goruća pitanja na koja smo toliko puta ukazivali. Koliko će imati snage i volje da nešto promijeni, ostaje da se vidi. Druga osoba je tužilac. Podizanje optužnice protiv ljekara odgovrnih za bjelopoljsku tragediju prva su te vrste u novijoj istoriji crnogorskog pravosuđa. Jedinstven slučaj. Da li su procesuirana svi odgovorni? Definitivno ne. Kakve će biti sankcije za procesuirane – vidjećemo.”

Po mišljenju Cvijanovića, nepromijenjen je odnos Ljekarske komore Crne Gore prema gorućim pitanjima crnogorskog zdravstva. Monitor je više puta pisao o pasivnoj ulozi (blago rečeno, preciznije: saučesništvu u haosu) Komore i njenog dugogodišnjeg (dvije decenije!) prvog čovjeka Đoka Jočića.

,,Doktora Jočića i društvo iz – hajde da ih tako nazovemo imajući u vidu koliko se bave svojim poslom – kluba penzionera, sa adresom u ulcici Slobode, je sve ovo mimoišlo. Ne vide, ne čuju, pa što da i ne kažemo, i ne haju za sve nagomilane nevolje. Nijesu se oglasili iako su više puta bili pozivani da kažu šta misle. Doktor Jočić kao prva glava Komore nije našao za shodno ni da porazgovara sa roditeljima iz Bijelog Polja, a ni sa svojim kolegama.”

Cvijanović tvrdi da Komora, jedna od ključnih institucija u svakom razvijenom zadravstvenom sistemu, ne radi posao zbog kojeg je formirana.

,,Elegantno kršeći statute, koje su sami donijeli, kriju se iza čuvene rečenice: ne možemo ništa preduzeti dok se ne donesu pravosudne presude! Neistina, koja dovoljno govori o ozbiljnosti ove organizacije.”

Iz Kruga života – uoči sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koja je zakazana za 5. oktobar – upozoravaju na uporno ćutanje administracije povodom pitanja ko je od direktora bolnica na teritoriji Crne Gore slao lažne godišnje izvještaje Ministarstvu, što je pokrenuto nakon bjelopoljske tragedije.

,,Veoma je važna predstojeća sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zakazana za 5. oktobar. Na dnevnom redu je predviđeno i kontrolno saslušanje visokih službenika Ministarstva zdravstva. Tema: tvrdnje pomenutih da su dobijali lažne izvjetšaje od direktora bolnica. I pored naših apela još nijesu rekli koje su te osobe. Možda će ovo biti pravi trenutak.”

Datum je više nego simboličan. Prije 15 godina označio je promjene u regionu, možda nešto slično dočekamo, kaže Cvijanović, i mi kad su u pitanju promjene u našem zdravstvenom sistemu.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo