Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RAZGRANIČENJE CRNE GORE I KOSOVA: Hoćemo li se na Hajlu peti s pasošem

Objavljeno prije

na

Pedesetpetogodišnji rožajski planinar Fevzija Feka Kurtagić ne može sa sigurnošću reći koliko se puta popeo na najviši vrh planine Hajle iznad Rožaja. Sada strahuje od pomisli da nakon razgraničenja između Crne Gore i Kosova više neće moći tako lako starim stazama stizati na to omiljeno atraktivno mjesto.

„Planinar sam već više od četiri decenije, i godišnje se na Hajlu popnem makar pedeset puta. Ako ostane ovakvo rješenje za razgraničenje između dvije države to više neću moći da činim kao do sada” – kaže Kurtagić.

On za Monitor objašnjava da su svi dosadašnji putevi koji vode do te planine presječeni novim graničnim pojasom. „Presječen je i glavni put koji vodi do našeg planinarskog doma u mjestu Grape. Prekinuta je i planinarska staza do Hajle koju je odavno označio Planinarski savez Crne Gore”, kaže Kurtagić.

Ovaj iskusni planinar objašnjava da bi u takvoj situaciji jedino preostalo da se gradi novi put iz sela Bandžov koji bi mnogo koštao. „Ne mogu da zamislim situaciju da moram ići na zvanični granični prelaz s ličnom kratom ili pasošem, da bih stigao do moje Hajle”, kaže Kurtagić.

Predstavnici Vlade Crne Gore potpisali su Sporazum o razgraničenju s Kosovom u Beču 26. avgusta i time formalno povukli liniju između ove dvije države. Ovom prilikom došlo je do pomjeranja prijašnje granice i oduzimanja najznačajnije teritorije za razvoj planinskog turizma u Rožajama.

“Novom granicom, Rožaje je u potpunosti izgubilo put kojim je bilo moguće autom stići do jedne od najljepših planina u regionu. Još tragičnija je činjenica da je planinska visoravan zvana Dermando sada dio kosovske teritorije, ali i pješačka staza kojom se takođe stizalo do vrha Hajle. Tako sada iz Rožaja više ne možete doći na vrh Hajle na 2403 metra nadmorske visine”. Ovo je dio zvaničnog teksta peticije čije je potpisivanje počelo u Rožajama, kojom se od Skupštine Crne Gore zahtijeva da stavi van snage odluku o razgraničenju sa Kosovom.

,,Ovakvim položajem granice gubimo i stranu planine koja predstavlja najveći potencijal za skijašku stazu koju su stručnjaci ocijenili kao jednu od najboljih s perfektnom ekspozicijom i nagibom. Predlogom razgraničenja s Kosovom biće ozvaničen totalni krah rožajskog turizma”, kažu u Rožajama.

Građani Rožaja smatraju da im je potisanim Sporazumom o razgraničenju od rožajske teritorije oduzet najznačniji dio kada je u pitanju turizam, pa čak i da su srušeni svi planovi o razvoju planinskog turizma u ovoj opštini. “Pristup Hajli s obje strane sada je dio Kosova”, objašnjavaju građani Rožaja.

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, članovi Komisije za razgraničenje dolaze da razgovaraju sa stanovnicima ovog grada. Kao i obično, po završenom poslu. Na sjeveru bi rekli – učinjenom poslu mane nema. Hoće li biti tako i da li je ovaj sastanak samo formalne prirode? Tek da se smire strasti?

,,Nadam se da će se oni zamisliti pred činjenicama koje ćemo im staviti na uvid. Oni su čitav posao razgraničenja obavili iz kancelarije i bez izlaska na teren, po grubim kartama iz vremena bivše Jugoslavije. Lokalne vlasti, i ove i prethodne, nijesu bile dovoljno zainteresovane onda kada je trebalo”, kaže dobro obaviješteni sagovornik iz Rožaja.

Prema njegovim riječima, Komisiji će biti predočena činjenica da je u mjestu koje i danas nosi naziv Uljara, još daleke 1967. godine postojala fabrika za proizvodnju eteričnih ulja sa pedeset radnika koja je radila u okviru Zemljoradničke zadruge Rožaje.

,,Mi smo došli do tog katastraskog dokumenta, a sada bi to mjesto trebalo da pripadne Kosovu. Postoji zatim dokument koji govori o tome da je lokalna uprava dodjeljivala na trajno korišćenje pašnjake na Hajli Zemljoradničkoj zadruzi Rožaje. To takođe govori u prilog tome da je i to bio dio teritorije Crne Gore”, kaže ovaj sagorvornik Monitora.

Kasnije je, kako objašnjava, Zemljotradnička zadruga Rožaje pripojena preduzeću Bisernica u ovom gradu, a Bisernica je nastavila da koristi pašnjake na Hajli.

,,Tako postoji i dokument o javnom pozivu iz 1988. i 1989. godine za davanje pašnjaka na korišćenje. Ako to nije bila crnogorska teritorija, kako je to moglo da se radi. Sada će i to biti dio Kosova”, kaže on.

U prilog tome da je razgraničenje učinjeno na štetu rožajske opštine govori i činjenica da su postojale granična linija i kote koje idu rubom Hajle prema vrhu Ahmica, gdje je crnogorska granična policija u mjestu Ćafa Hajla vršila kontrolu. ,,I to je pripalo Kosovu. Kako je onda godinama crnogorska granična policija tu radila ako nije crnogorska teritorija”, pitaju se Rožajci.

Oni podsjećaju i na činjenicu da se iz ovog grada u podnožju Hajle nikada nije mogla vidijeti kosovska teritorija.

“To je jedna od očiglednih grešaka koja je napravljena u procesu razgraničenja. Ta oblast, koja se vidi iz grada i poznata je pod nazivom Derman do, pripala je Kosovu. Nikome to ne smeta, ali govori o tome kako je vršeno razgraničenje na štetu crnogorske i rožajske teritorije” – priča sagovornik iz Rožaja.

Ogorčen je i poznati alpinista iz ovog grada Semir Kardović.

,,Neka nam je sa srećom još jedno oduzimanje naše teritorije! I to ne bilo koje, već najvrednijeg dijela. Takoreći, otkinuli su nam noge”, kaže Kardović. On smatra da je zatajila i lokalna administracija, zaokuljena nebitnim stvarima. ,,Samo nemojte za dvadeset godina da se osvijestite i počnete da se žalite. Da kukate, kao za Gornjim Ibrom i svim drugim što nam se dešavalo a niko nije podigao glas. Kažu, Crna Gora je dobila ovim Sporazumom o razgraničenju sa Kosovom. Kažu da su dodali teritoriju Rožajama. Dali su nam nešto što nije naše i što nam apsolutno ne treba, a oduzeli najvrjedniji komad zemlje bez kojeg cijela naša planinska regija gubi značaj”, izjavio je Kardović.

Rožajci objašnjavaju kako je i kosovskim Albancima oduzet veliki dio pašnjaka i da postoji nezadovoljstvo s njihove strane kada se radi o Sporazumu o razgraničenju. Zato se nadaju da bi moglo da se dogodi da taj Sporazum padne, odnosno ne prođe u kosovskom, prije nego u crnogorskom parlamentu u kojem će tas na vagi biti Bošnjačka stranka. Znaćemo vrlo brzo ko radi u korist sopstvene štete.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo