Povežite se sa nama

OKO NAS

NEMA ĐAKA NA SJEVERU: Plaču prazne škole

Objavljeno prije

na

Od školske 2010/2011 do 2022/2023.godine u opštinama na sjeveru Crne Gore  broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio se za 9.367 ili, u prosjeku, za jednu školsku godinu bude 720 učenika manje

 

Iz Osnovne škole “Bajo Jojić” u Andrijevici, za prve dvije sedmice od početka školske godine odselilo se pet učenika, koji su sa svojim roditeljima napustili taj gradić.

Monitoru je to rekao direktor ove škole Branko Kastratović, koji je kazao da ne vidi način kako da se migracije zaustave. “Škola na čijem sam čelu samo za ovih petnaest dana ostala je bez pet učenika, koji su se odselili. Ako se ovako nastavi, ja u ovom trenutku ne mogu ni da zamislim šta će biti do kraja godine”, kaže Kastratović.

Direktor osnovne škole ističe da ima potpuno razumijevanje za roditelje koji sa djecom odlaze i napuštaju Andrijevicu. “Ljudi jednostavno idu za boljim životom, za poslovima. Treba li da ih osuđujemo zbog toga? Naprotiv, dok se god ne stvore bolji uslovi za život u Andrijevici, dok ne bude poslova, taj proces će biti nezaustavljiv” kazao je sagovornik Monitora.

Nevladina organizacija “Euromost” je nedavno saopštila da je za 13 godina broj učenika na sjeveru smanjen za oko deset hiljada. U ovoj NVO ističu da su to pokazala njihova istraživanja koja su bazirana  na podacima Monstata.“Prema obrađenim podacima, od školske 2010/2011 do 2022/2023.godine u opštinama na sjeveru Crne Gore  broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio se za 9.367, ili u prosjeku za jednu školsku godinu bude 720 učenika manje, što je sa novom školskom godinom 2023/2024 oko deset hiljada učenika“ – tvrde u „Euromostu“.

Prema njihovim istraživanjima, najveći broj učenika se smanjio u Opštini Bijelo Polje 2.064, zatim Berane 2.034 i Pljevlja 1.664 učenika. “Kroz podatke koje je Euromost obradio, vidi se da se i u ostalim opštinama na sjeveru Crne Gore smanjuje broj učenika, i ako se bude nastavio ovim intezitetom smanjivati, za još 13 godina  osnovne i srednje škole u opštinama kao što su Šavnik i Plužine ostaće bez učenika“, ističu iz Euromosta.

U opštini Šavnik je školske 2010/2011.godine  srednju školu pohađalo 29 učenika, dok je u školskoj 2022/2023.godini bilo 15 srednjoškolaca ili skoro pa 50 odsto manje. „Što se tiče osnovnog obrazovanja u ovoj opštini u školskoj 2010/2011.godini bilo je 167 učenika, dok je u 2022/2023.godini taj broj smanjen na 90 ili za 77 manje“, pokazuje analiza „Euromosta“.

Oni kažu da je u opštini Plužine školske 2010/2011.godine srednju školu pohađalo 116 učenika, dok je u školskoj 2022/2023.godini bilo 64 učenika. Istovremeno, skoro se prepolovio i broj osnovaca – sa 289 đaka knjiga je spala na 149, ili za 140 učenika manje. „Razlog smanjivanja broja učenika u školama na sjeveru Crne Gore je velika migracija stanovništa iz ovog regiona koja je izražena poslednjih 13godina. Euromost je evidentirao da je poslednih pet godina na sjeveru posebno izražena migracija mladih bračnih parova, koji svoju djecu ispisuju iz škola tokom školskih godina, ili na kraju školske godine, a što se vidi i kroz podatke u kojim razredima se najviše smanjuje broj učenika i koliko ih ostaje do kraja školske godine”, upozoravaju iz ove NVO.

I podaci o broju novoupisane djece, odnosno prvaka u Petnjici i Andrijevici, više su nego zabrinjavajuci i pokazuju nezaustavljivi negativni trend migracija. U svim školama, na teritoriji opštine Petnjica ,ove školske godine upisano je svega 30 prvaka. Taj broj je u Andrijevici nešto veći. Tamo je u matičnoj školi upisano 26 prvaka, a u deset područnih odjeljenja još 19, što je ukupno 45 prvaka.

Statistički podaci govore da je u Andrijevici broj stanovnika u poslednjih dvije decenije praktično prepolovljen. Dramatićno je smanjen i broj vjenčanja – u opštini Andrijevica tokom prošle godine sklopljeno je svega dvadesetak brakova.

Direktor gradske Osnovne škole “Bajo Jojić” kaže da djece u Andrijevici ima u odnosu na neke druge opštine, ali da, nažalost, odlaze iz rodnog kraja skupa sa svojim roditeljima. Kastratović podsjeća da je na području Andrijevice nekada bilo hiljadu učenika, a danas ih ima svega 388.

“Mi pokušavamo nešto da učinimo da olakšamo život mladim bračnim parovima, pa smo planirali da otvorimo jaslice. Ali, to nije dovoljno, pa mladi ljudi porodično odlaze za boljim životom”, kaže on.

Prema posljednjem popisu u andrijevičkoj opštini živi 5.117 stanovnika. To je oko šest stotina manje u odnosu na 2003. godinu, ili duplo manje u odnosu na 1953. godinu. Već naredni popis pokazaće kolike su razmjere migracija.

Prema nekim nezvaničnim podacima, urbano jezgro u Andrijevici nema više ni petsto stanovnika, a samo do prije nekoliko godina gradić je brojao hiljadu stanovnika.

Osim što je upisano svega 38 prvaka, na prostoru cjelokupne opštine Petnjica, upisano je i svega 500 učenika svih razreda. Osamdesetih godina prošlog vijeka bilo ih je skoro tri hiljade.

Pad nataliteta najbolje potvrđuje stanje u Osnovnoj školi “Mahmut Adrović” koja ove školske godine, uključujući četiri područna odjeljenja, broji 150 učenika, od čega 16 prvaka. Ukupan broj učenika je pet puta manji nego 1986. godine, kada je ova obrazovna ustanova imala 750 polaznika. Ako se tome doda da srednju školu u Petnjici poslednjih godina upisuje svega 100 učenika, onda se lako može zaključiti da je poslednjih decenija na ovom prostoru koji, sa 28 naselja obuhvata površinu od 173 kvadratna kilometra, broj đaka skoro desetkovan.

Direktor OŠ “Mahmut Adrović” u Petnjici, Almir Pljakić, potvrđuje da je broj đaka prvaka iz godine u godinu manji. “Tačno je da opada broj učenika i da to predstavlja veliki problem, ali pred tom činjenicom ne treba kukati nego tražiti rješenje” ,ističe Pljakić.

U Andrijevici i Petnjici nijesu rijetki oni koji smatraju da država mora da donese strategiju za razvoj sjevera, kojom treba da se definiše poseban fond iz kojeg bi se izdvajao novac za realizaciju kapitalnih investicija, otvaranje radnih mjesta i jačanje porodičnog biznisa, što bi, moguće je, doprinijelo zaustavljanja migracija i podizanja nataliteta.

Do tada, školske zgrade u malenim i siromašnim opštinama, kao što su Petnjica i Andrijevica, plakaće za prvacima. Kao što plaču u Lubnicama.

Po prvi put poslije 130 godina, osnovna škola u Lubnicama, koja je nekada imala i preko četiristo učenika, ove godine nema ni jednog jedinog prvaka, a učenika  svih razreda ukupno je tek 21.

Možda se to iz Podgorice ne vidi, ali sjeveru prijeti opasnost da postane prostor bez stalno naseljenih stanovnika. Ponavljanje praznih obećanja, očito je, nije od velike pomoći.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORT: GASI LI SE ŽRK BUDUĆNOST: Da ne bude kao Đekna

Objavljeno prije

na

Objavio:

ŽRK Budućnost, najtrofejniji crnogorski sportski klub, od 1. jula je bez generalnog sponzora i prema najavama  boriće se za golu egzistenciju. U toj situaciji takmičarske ambicije niko ne pominje

 

 

Gasi li se najtrofejniji crnogorski sportski klub? Da li će nastupati i u kojem takmičenju? Hoće li Glavni grad, novcem građana, od propasti spašavati nekadašnjeg evropskog giganta? Hoće li se naći još neko da pomogne? Sve su ovo pitanja koja ovih dana pune stupce crnogorskih novina i portala, boreći se za čitanost rame uz rame sa EP u fudbalu.

Prvog jula, kad je istekao sponzorski ugovor sa ŽRK Budućnost, saopštenjem se oglasila kompanija Bemax: „ Bila je čast što smo u prethodne tri sezone bili generalni sponzor brenda kao što je ŽRK Budućnost. Uspjeli smo da riješimo nagomilane finansijske probleme, doprinesemo formiranju tima za narednu sezonu i klub ostavimo bez ijedne neizmirene obaveze iz prethodnih sezona, uključujući i nedavno završenu 2023/24“, napisali su tim povodom.

Uslijedila je rekacija iz kluba. Podgorički Dan je 7. jula objavio tekst sa naslovom Maja Bulatović: Klub se gasi. Ljubiteljima sporta ne treba objašnjavati da je u pitanju najtrofejniji crnogorski sportski klub, osvajač dvije titule prvaka Evrope, tri Kupa pobjednika kupova, jednog Kupa EHF, nebrojeno regionalnih i domaćih trofeja. Jedini šampion Crne Gore od njene nezavisnosti.

„Na današnji dan klub se gasi. Nažalost, nije ni prvi ni posljednji, ali to je sudbina koja nas je sačekala“,  kazala je legenda Budućnosti, jugoslovenskog i crnogorskog rukometa Maja Bulatović, koja je izvršni direktor kluba. Bulatovićka je dalje objasnila da je klub ostao bez glavnog sponzora, da je u pitanju goli opstanak, da se sad intenzivno radi na tome da se troškovi i eventuralni penali minimizuju. Sa najavljenim pojačanjima raskinuće se ugovori. Sve će igračice biti slobodne… Dodala je i da je dosadašnji generalni sponzor Bemaks pokrio troškove za prošlu sezonu, ali su ostale obaveze za šesti i sedmi mjesec – od stanarina, avio karata, igračica koje su trebalo da dođu. Za Monitor nije željela da bilo šta detaljnije objašnjava.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SEZONA SKUPLJANJA ŠUMSKIH PLODOVA: Gledanje u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država bi morala da se organizovanije uključi i pomogne privatne preduzetnike u oblasti otkupa pečurke i drugih šumskih plodova. Najbolji način je, smatraju zainteresovani, razvijanje prerađivačkih i skladišnih kapaciteta

 

 

U narednih desetak dana moglo bi se znati kakva će biti sezona pečurke na sjeveru, nakon obilnih kiša koje su ovaj dio Crne Gore zahvatile u prethodnom periodu. Jedan od najvećih otkupljivača i prerađivača pečurke i šumskih plodova iz Rožaja, Feho Kalač, kaže da toliko vremena treba da se vidi da li će pečurka, sada kada je ugrijalo, krenuti i da li će je biti na početku ove sezone.

Kalač prije svega misli na vrganj i lisičarku koji su u inostranstvu najviše traženi. „Nešto vrlo malo što je bilo smrčka, to su ljudi brali za svoje potrebe ili su prodavali na primorju. Sada nam ostaje samo da čekamo i da u narednim danima vidimo hoće li ove godine biti vrgnja i lisičarke, ili će se ponoviti loša godina kao što je bila prošla.“

Kada se radi o drugim šumskim plodovima, prvenstveno borovnici i malini, on ocjenjuje da je godina vrlo loša, ali se zato nada da će uspjeti da plasira zalihe borovnice od prošle godine koje ima u svojim hladnjačama. „U nižim planinskim predjelima roda borovnice skoro da nema. Vidjećemo u vrhovima kakav će biti rod, gdje malo kasnije zrijeva, ako je neki grad ne pokosi“, objašnjava Kalač. Ovogodišnje cijene pečurke, dodaje, još nisu formirane, i to će se znati početkom avgusta, kada će, ako bude roda, berba biti u punoj sezoni.

Kalač, vlasnik preduzeća K.D. Sloga,   podsjeća da je prošlogodišnja sezona berbe  pečurke na sjeveru Crne Gore potpuno propala, i gaji nadu da se to ove godine neće ponoviti.

Tada se pokazalo da nedostatak državne strategije u ovoj oblasti dovodi na ivicu opstanka jednu značajnu privrednu granu, otkupljivače i prerađivače, ali i obične građane, odnosno berače, koji od toga ostvaruju značajne prohode. Kalač, kao iskusni privrednik u oblasti otkupa i prerade pečurki i šumskih plodova, ističe da je uspio da prošlu godinu premosti otkupom kleke i jagode.

Samo godinu ranije, 2022., pečurka je bila prerodila da se nije imala gdje skladištiti, odnosno da nije bilo dovoljno hladnjača u kojima bi se mogla sačuvati, da bi 2023. bila potpuno obrnuta situacija. Monitor je pisao kako je vrganj 2022. godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je ona slabije klase trunula u šumama. Prošle godine vrgnja, kao se to obično kaže, nije bilo ni za lijek, a kilogram je dostizao cijenu od 13 eura.

Na stranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači. Crna Gora, prema njihovim riječima, sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku. Pokazalo se da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova ostavljeni sami sebi. Država im nije mogla pomoći ni kada su im hladnjače ostale pune malina. Nije im mogla pomoći ni da smjeste tržišne viškove pečurke.

„Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo. Preradi se, sačuva se do povoljnog trenutka i povoljne cijene na tržištu, i onda nema stihije“, kažu privrednici u ovoj oblasti.

Zato vlasnik K.D. Sloga iz Rožaja kaže da im ostaje da u narednih deset dana gledaju u nebo i čekaju da vide kakav će ove godine biti rod pečurke. „Ako ne rodi, svi smo na gubitku, od berača, preko otkupljivača do izvoznika“, kaže Feho Kalač.

Na sjeveru Crne Gore je značajan broj i individualnih domaćinstava, koja nijesu privredno registrovana, a bave se berbom i osnovnom preradom. Ta domaćinstva su toliko razvila posao da su počeli sami da prerađuju pečurku u kućnoj radinosti i manjim pogonima, i najčešće sušeći je, čuvaju do trenutka kada će biti bolja potražnja i cijena. U jednom takvom domaćinstvu Monitoru su kazali da sa velikim nestrpljenjem čekaju kakva će biti ova godina kada se radi o vrgnju.

„Ko hoće, može da zaradi. Jedan berač može za samo dan da skupi trideset do četrdeset kilograma vrgnja i drugih pečurki prve klase. Ako je više berača u porodici, to je znači više novca. Tolike dnevnice nema nigdje“, kažu u tom domaćinstvu.

Sezona branja pečurke, tako nije ni počela, a u lancu od berača, do otkupljivača, prerađivača i izvoznika, svi su kao na trnju.  Vrganj iz naših krajeva posebno je tražen na inostranom tržištu, prije svega italijanskom, a sezona branja, kada ga ima, traje sve do prvih snjegova.

Zbog ranije privatizacije i propasti nekih velikih poljoprivrednih preduzeća, kakvo je, na primjer, bilo beransko Agropolimlje, kada je uništena najveća hladnjača na sjeveru, sada se osjeća veliki nedostatak skladišnih prostora i hladnjača. Sagovornici Monitora slažu se da privatni preduzetnici, kojih nije malo, ipak nijesu nadosmjestili tu hladnjaču koja je pretvorena u jedan hipermarket.

Iz godine u godinu sve više se pokazuje da bi država morala da se organizovanije uključi, i da pomogne privatne preduzetnike u oblasti otkupa pečurke i drugih šumskih plodova. Najbolji način za to je, smatraju, razvijanje prerađivačkih, ali isto tako i skladišnih kapaciteta u kojima bi sirovina mogla da se čuva.

Za sada, sve se svodi na pogled uprt u nebo.

                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJ JOŠ NEĆE DOBITI VELIKU SOLARNU ELEKTRANU: Daleko su paneli na Briskoj gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nada da će Ulcinj dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz vjetropark na Možuri, sve je dalje iako se prvobitno planiralo da ona proradi još krajem 2021. godine. U međuvremenu je potpisano pet aneksa za produženje roka za zakup zemljišta

 

 

Nova tenderska komisija Vlade Crne Gore za projekat solarne elektrane Briska gora u Ulcinju poništila je prošle sedmice odluku o rangiranju kandidata koja je usvojena prije šest godina. Na taj način čitav postupak je vraćen na početak, pa će se još dugo čekati na gradnju najveće solarne elektrane u Evropi.

U najnovijoj odluci Tenderske komisije, sve ponude su proglašene nevažećima, uglavnom zbog tehničkih nepravilnosti, poput nedostatka prevoda dokumentacije. Prema rang-listi iz 2018. godine, prvorangirani ponuđač je bio konzorcijum državne Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), državne firme Fortum iz Finske i kompanije Sterling & Wilson International Solar FZCO. (Fortum i EPCG po 49%, a S&W dva odsto).

Upravni sud Crne Gore je odluku prethodne Komisije o rangiranju kandidata poništio u septembru 2022. godine na prigovor jednog od ponuđača, konzorcijuma Montesolar. Onda se čekalo na izmjene Prostornog plana Crne Gore, sve do ove odluke Tenderske komisije. Nada da će Ulcinj dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz vjetropark na Možuri, sve je dalje, iako se prvobitno planiralo da ona proradi još krajem 2021. godine. U međuvremenu je potpisano pet aneksa za produženje roka za zakup zemljišta.

I ekološki aktivisti smatraju da mnogo opreznije treba ulaziti u ovako velike projekte, posebno ako ne postoji procjena stanja biodiverziteta na tom području. “Već šest godina traje lutanje sada već nekoliko vlada Crne Gore u pokušajima da se izmjenom prostorno-planske dokumentacije, bez poštovanja zakonskih procedura, obezbijede uslovi da se preko 6,6 miliona kvadratnih metara površine karakterističnog pejzaža Briske gore iskrči i oslobodi vegetacije, te da se na nju postave solarni paneli”, kaže za Monitor čelnica Green Home Azra Vuković. „Treba preispitati opravdanost lokacije na kojoj je planirana solarna elektrana na Briskoj gori, kako bi se izbjegla trajna degradacija ključnih vrijednosti ovog područja kroz uništavanje pejzaža, sječu šuma i negativne uticaje na ptice, biodiverzitet, kulturno nasljeđe i lokalno stanovništvo.“

Vuković navodi da je Briska gora područje izuzetnih prirodnih, ali i kulturnih vrijednosti, koje uključuje rijeku Bojanu, Šasko jezero i Knete. “Izgradnja solarne elektrane na Briskoj gori je još jedan u nizu velikih infrastrukturnih projekata u realizaciji kojih je primijenjen pogrešan redosljed koraka. Pošto je prije zaključivanja ugovora sa investitorom i izrade izmjena i dopuna važeće prostorno – planske dokumentacije neophodno bilo sprovesti procjenu stanja biodiverziteta na predmetnom području”, dodaje Vuković.

Čitav ovaj posao vrijedan preko 210 miliona eura do zadnjih dana svog tehničkog mandata vodila je vlada premijera Duška Markovića. Tako je, na primjer, izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj od kraja oktobra 2020. godine stvorila sve pretpostavke za početak radova. Tim dokumentom je bilo predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 4,7 na 6,6 pa potom na čak 9,25 miliona metara kvadratnih, odnosno da se kapacitet tog energetskog objekta poveća sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Isticalo se da bi planirana godišnja proizvodnja iznosila oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, poručivali su predstavnici prvorangiranog konzorcijuma i navodili da će ona zapošljavati 226 radnika.

Prema saopštenju tadašnje crnogorske vlade, izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti, a izgradnja takvog objekta dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Ulcinjsku vlast niko nije pitao za ove planove. Nije to bilo ni potrebno, jer je ključni faktor u lokalnoj samoupravi bila DPS, tadašnja Markovićeva stranka. Činjenica je takođe da bi, iako je riječ o ogromnom području, opština Ulcinj trebalo samo od zakupnine na zemljište godišnje da dobija oko dva miliona eura. Za lokalnu samoupravu čiji je budžet oko 16 miliona eura, riječ je o značajnoj sumi.

U Ulcinju su se ponadali da bi izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postao centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori. Uostalom, tako mu nešto pripada po prirodnim potencijalima: prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časova. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11,5 časova dnevno).

Poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić kaže za Monitor da obzirom na izvanredne mogućnosti i čist solarni potencijal, Ulcinj i Primorje, pa i čitava država, sve svoje potrebe za električnom energijom mogu lako i jednostavno zadovoljavati gotovo isključivo od sunca. “Posebno ako se zna da se veliki dio struje u našim domaćinstvima koristi za zagrijavanje vode!?”, navodi on napominjući da u ovom slučaju treba svakako treba uzeti u obzir primjedbe renomiranih organizacija civilnog društva kakva je Green Home.

Crna Gora je u decembru prošle godine dobila prvu solarnu elektranu izgrađenu na zemlji – Čevo solar, snage 4,4 MW. Država je, inače, izdala urbanističko-tehničke uslove za gradnju 30 velikih elektrana za zelenu energiju, najvećim dijelom solarnih postrojenja, snage 4.000 MW, ali realizacija na terenu, što se najbolje vidi na primjeru Briske gore, ide prilično sporo.

        Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo