Povežite se sa nama

OKO NAS

Neote, nego šute

Objavljeno prije

na

Najstariji stanovnik Beransela, i među najvremešnijima u Limskoj dolini, devedesetpetogodišnji Đorđije Tomović, nije dovoljno veliki kriminalac da bi bio pomilovan i oslobođen izdržavanja osmodnevne zatvorske kazne, za koju mu je poziv stigao ovih dana. To proizilazi iz odgovora koji je stigao iz kabineta predsjednika države Filipa Vujanovića, u kojem se pojašnjava da su Beranselci, među kojima je i Đorđije, kažnjeni prekršajno a ne krivično.

Iz tih razloga, navodno, Vujanović, koji je tokom svoja prva dva mandata pomilovao više zatvorenika nego svi predsjednici država regiona zajedno u posljednjih deset godina, ne može pomilovati još i nekoliko ,,prekršajaca javnog reda i mira iz Beransela”.

Starina Đorđije uvijek je bio među prvim mještanima ovog naselja na blokadi gradskog smetlišta na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, i među prvim su mu stigli i pozivi za informativne razgovore u policiji, zatim za Sud za prekršaje, i sada i za zatvor. Zatvorske kazne čekaju još desetak mještana Beransela, dok je njih još sedamdeset kažnjeno opomenom ili novčano.

Vlasti pokušavaju tako da zaplaše pobunjene mještane ovog beranskog prigradskog naselja, i rastjeraju ih s barikada na deponiji, koju zaposjedaju već tri godine braneći pravo na zdravu životnu sredinu.

Upravo zbog ovog posljednjeg ekološki pokret Ozon, podržan sa pedeset dvije nevladine organizacije, zatražio je od predsjednika države Filipa Vujanovića da Beranselce pomiluje, jer su samo mirno protestvovali štiteći prava garantovana Ustavom, zakonima i međunarodnim ugovorima.

Direktor ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović objašnjava za Monitor zašto je obrazloženje koje je stiglo iz Vujanovićevog kabineta neprihvatljivo.

,,To je apsurdno jer se u članu dva Zakona o pomilovanju jasno navodi da se pomilovanje daje poimenično određenom licu, kojem je izrečena krivična sankcija za krivično i drugo kažnjivo djelo određeno zakonima Crne Gore. Kako pored krivičnih, druga kažnjiva djela osim prekršaja u Crnoj Gori ne postoje, nijesmo mogli prihvatiti ovakvo tumačenje pravne osnovanosti inicijative za pomilovanje, pa smo pripremili i predsjedniku države poslali dopunjeni dopis s obrazloženjem opravdanosti inicijative”, kaže Perović.

Milan Joksimović, poznati advokat koji je zastupao Beranselce u mnogim sporovima, ocijenio je da je zatvorska presuda devedesetpetogodišnjem starcu najveća bruka za crnogorsko pravosuđe. Kao dugogodišnji sudija Višeg suda u Bijelom Polju, Joksimović kaže da sličan slučaj nije imao u praksi, niti je čuo da se nešto slično dogodilo u analima crnogorskog pravosuđa. „Nema nikakve sumnje da je ovaj slučaj bio prioritet i da se vjerovatno radi o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Drugog objašnjenja za ovo nema”, kaže Joksimović ironično.

Do sličnog zaključka došao je i poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja, koji je konstatovao da naša država sve više liči na državu apsurda.

,,Nadamo se da Đorđije Tomović neće biti prezentovan međunarodnoj zajednici kao krucijalni dokaz da je ova vlast najzad krenula u obračun s bezakonjem koje vlada u ovoj zemlji, kako bi se

‘kvalifikovali’ za otvaranje poglavlja 23 i 24. Nadamo se da će se neko makar malo postidjeti od ovakvih poteza vlasti, a gospodinu Tomoviću želimo da uživa svoje staračke dane slobodno, dostojanstveno i u zdravoj životnoj sredini”, navodi se u reagovanju poslanika Tuponje.

Monitor je pokušao da dobije komentar od predmetnog sudije, ali je iz Suda za prekršaje stiglo objašnjenje da je „sudiji Veselinu Kljajiću istekao mandat i da nije na poslu”. Predsjednik ovog suda Veselin Došljak nakon toga u pisanoj formi dostavio je hronologiju „slučaja Tomović”, u kojoj se podsjeća da je Đorđije još u junu kažnjen sa dvjesta eura „zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11 stav 1 Zakona o javnom redu i miru”, i da je tu presudu Vijeće za prekršaje Crne Gore u septembru potvrdilo.

Navodi se i da Tomović nije u ostavljenom roku platio novčanu kaznu pa je Područni organ za prekršaje tu kaznu zamijenio u kaznu zatvora u trajanju od osam dana, o čemu ga je i obavijestio.

„Kažnjeni nije tražio odlaganje izvršenja kazne zatvora shodno odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija” – piše u odgovoru predsjednika Suda za prekršaje.

Objašnjava se i da je u postupku izvršenja novčane kazne zatražen izvještaj od Fonda PIO Berane da li je kažnjeni korisnik penzije i utvrđeno je da nije.

„Ukoliko se eventualno pribave podaci da kažnjeni prima penziju iz inostranstva, Područni organ za prekršaje će na zahtjev podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (policije) ili na zahtjev kažnjenog odložiti izvršenje kazne zatvora, a radi izvršenja novčane kazne na penziji imenovanog” – zaključuje se u odgovoru predsjednika beranskog Suda za prekršaje.

Građanski aktivista i predstavnik Beranselaca Gojko Cimbaljević postavlja pitanje: ,,Koliko treba da bude nesposoban komunalni policajac, odnosno četvorica njih, pa da ih omete stogodišnji starac, i koje su to službene radnje oni radili”? Takođe pita: ,,Koliko treba da je bezobrazan Sud za prekršaje da osudi stogodišnjeg starca?”

„Zamislite kakvo je moralo biti to obrazloženje na koji je način jedan stogodišnji starac omeo četiri komunalna policajca u vršenju poslova. Sud je to prihvatio i na osnovu toga ga osudio. Mi to naravno ne možemo dozvoliti i zato smo s Ozonom uputili molbu za pomilovanje, i za čika Đorđija i za sve Beranselce koji su kažnjeni zatvorom. Naravno, ako bi porodica prihvatila, pošto tu molbu može samo porodica da podnese. Ali, oni to možda neće htjeti jer bi to značilo da prihvataju da je starac kriv”, kazao je Cimbaljević.

U porodici Tomović, ovo je, inače, treća kazna zbog protesta i učešća u blokadama gradskog smetlišta na Vasovim vodama.

„Moja supruga Tijana nije kažnjena zatvorski, već novčano. Ali zato mene čeka četrnaest dana zatvora, kada se novčane kazne, koje ne mogu da platim, pretvore u zatvorske dane. Zagrliću se sa tatom, i idemo zajedno u zatvor”, priča Đorđijev sin Svetislav, prosvjetni radnik.

On naglašava da se ne radi o grupici ljudi, kako to vlasti žele da predstave, već da je peticiju protiv smetlišta na Vasovim vodama potpisalo preko osamsto građana ovog naselja. „ Razmišljamo i o tome da sve kazne međusobno raspodijelimo, i da onda svako od nas odleži u zatvoru po tri-četiri sata. Organizovaćemo se jednog dana i svi zajedno poći autobusima u Bijelo Polje. Ako imaju toliko mjesta. Ali nas neće pokolebati u našoj borbi za zdravu životnu sredinu, što nam garantuju Ustav i sve međunarodne konvencije”, kaže Svetislav Tomović.

Porodica Tomović još nije donijela odluku da li starca poslati u zatvor ili prihvatiti eventualno Filipovo pomilovanje koje je uz to i pod znakom pitanja. Tako je još neizvjesno da li će Đorđije Tomović biti najstariji zatvorenik prekršajac u analima crnogorskog pravosuđa. On poručuje da je spreman da ide u zatvor. „Nijesam kriv, pa nek se čune da su zatvorili jednog starca na pravdi Boga. Vasove vode su dvjesta metara od prvih kuća. Božja priroda tako daje da svakoga dana od četiri sata poslije podne duva noćnik, koji dim, otrovne i neprijatne mirise sa deponije tjera najprije prema ovim kućama, pa onda prema naseljima i čitavom gradu. To je velika šteta, to ne treba samo ja da branim nego i čitav grad da skoči. Ali, ljudi neote, nego šute. Boje se od vlasti”, kaže Đorđije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA BOLOVANJA: ,,Najbolesniji“ u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po broju bolovanja rekorderi smo u Evropi. To nas godišnje košta devet miliona eura. Poslodavci i Vlada riješili su da stanu na put ovoj epidemiji koja je skupa a i smanjuje produktivnost. Najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci

 

 

Svakog mjeseca na bolovanjima se nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika, pa je Crna Gora po tome rekorder u Evropi. ,,Nismo najbolesnija nacija, ali imamo podatak da Crnogorci najviše boluju u Evropi”, dijagnostifikovao je nedavno stanje premijer Milojko Spajić.

Tokom prošle godine registrovano je 15.812 bolovanja, što je 1,3 miliona izgubljenih radnih sati. U Fondu za zdravstveno osiguranje su izračunali da je  prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja 84.

Refundacije za bolovanje tokom prošle godine koštaće devet miliona eura. Za 2022.godinu  iz budžeta je, na osnovu refundacija za bolovanje, isplaćeno šest miliona eura.

U Fond svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja, izjavio je direktor ove institucije Vuk Kadić.

Za rubriku Vjerovali ili ne je podatak Fonda da je najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci. Dijagnoza –  depresija.

Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica izjavio je da su najčešći razlozi za zloupotrebu bolovanja loši međuljudski odnosi: ,,Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”.

Da je prošle godine došlo do znatnog rasta bolovanja, najviše u državnim institucijama, upozorio je Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore: ,,Rast je prepoznat u institucijama gdje je došlo do promjene na čelnim mjestima i gdje su se, kako se vjeruje, zaposleni nezadovoljni promjenama, odlučili na ovaj korak. Svi smo toga svjesni ali ćutimo i ništa ne preduzimamo”.

U podgoričkom preduzeću Čistoća, zaposleno je 670 radnika, u januaru je na bolovanju bilo 114 zaposlenih, a u decembru prošle godine 101. U firmi je, inače, oko 670 zaposlenih. ,,Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanje, a i komunikacija sa nadređenima”, izjavio je direktor Čistoće Denis Hot .

Od ukupno 16.600 prosvjetnih radnika, više od deset odsto je van učionica. ,,Na bolovanju je 1.700 prosvjetnih radnika, s tim što se ovaj broj ne odnosi na zaposlene na Univerzitetu”, rekla je Milica Nišavić iz Ministarstva prosvjete.

Probleme sa bolovanjem imaju i u privatnom sektoru. Vlasnik trgovačkog lanca Voli Dragan Bokan je zloupotrebe bolovanja svrstao među tri glavna problema sa kojima se susreću privrednici, uz neodstatak radne snage i neefikasnost državnog aparata. On je kazao da u njegovoj kompaniji svakog mjeseca 200 do 250 radnika koristi bolovanje.

Izabrani ljekari imaju pravo da na mjesec dana izdaju bolovanje. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić kazala je da je tokom prošle godine u podgoričkim domovima zdravlja otvoreno više od 31.500 bolovanja. Bolovanje se nakon mjesec dana produžava na osnovu mišljenja specijaliste.

Institucije su krenule u provjeru epidemije bolovanja. ,,Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju”, poručio je direktor Fonda Kadić.

Za sada komisija obilazi ljekare opšte prakse i gdje primijete da se izdaje veći broj bolovanja upućuje usmene opomene. Ipak, iz Fonda ističu da se dobar dio bolovanja izdaje od strane ljekara specijalista, a da oni njih ne mogu da kontrolišu.

Na inicijativu Unije poslodavaca očekuje se formiranje radnog tijela koje bi se podrobnije pozabavilo problemom zloupotrebe bolovanja. U tom tijelu pored UPCG i Fonda za zdravstvo trebalo da učestvuju i predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, sindikata.

,,Najvažnije je da zloupotrebu bolovanja nazovemo pravim imenom. To je krađa i korupcija”, poručio je predsjednik UPCG Mikavica.

Iz Unije se žale da je najveći problem zloupotreba u roku od dva mjeseca.
Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade. Iz Unije se zalažu da se skrati period u kome isplata naknade za privremenu spriječenost za rad pada na teret poslodavca i to sa postojećih 60 na 30 dana. Pozivaju se na praksu zemalja EU.

Mikavica predlaže i rigoroznije mjere kako bi se stalo na put zloupotrebama: ,,To je formiranje komisije koja će moći da vrši kontrolu i u stanu pacijenta. Medicinska dokumentacija bi trebalo da sadrži preporuke šta pacijent može ili smije da radi u periodu bolovanja. Da li smije da putuje van mjesta boravka, kada smije da napušta stan, da li smije da obavlja druge poslove. Do sada je bilo drugačije. Bili ste svjesni da neko zloupotrebljava bolovanje ali nijeste mogli da reagujete”.

Pojedini bi se našalili da po stanovima nemaju što ići, jer su nerijetki slučajevi i da oni koji koriste bolovanje rade drugi posao, odu na planinarenje ili nađu bolje plaćeni posao u inostranstvu.

U borbi sa ovom i drugim pošastima modernog rada 45 kompanija u Njemačkoj je od ovog mjeseca počelo testiranje četvorodnevne radne nedjelje. Eksperiment će trajati pola godine, a zaposleni će za to vrijeme primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji ili će raditi od kuće. U Velikoj Britaniji je u eksperiment četvorodnevne radne nedjelje bilo uključeno 2.900 zaposlenih. Rezultat toga je da je broj zaposlenih koji su dali otkaz pao za čak 57 odsto, prometi kompanija su povećani, a za oko dvije trećine smanjen je broj dana bolovanja.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKAJ KOMUNIKACIJA PRIHVAĆENA KAO DOKAZ: Može, ali…

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz obrazloženja sutkinje Kovačević jasno proizilazi da je inkriminišući materijal iz skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potkrijepljen dodatnim materijalnim dokazima. Ostaje nepoznanica šta će biti sa predmetima u kojima to nije slučaj

 

Nakon više od dvije godine iščekivanja, u podgoričkom Višem sudu donijeta je prva (nepravosnažna) presuda u predmetu zasnovanom na dekodiranoj Skaj komunikaciji, koja je Crnoj Gori dostavljena od pravosudnih organa Francuske. Sutkinja Vesna Kovačević se, tokom obrazloženja presude kojom je grupu koja je planirala da ubije Budvanina Marka Ljubišu zvanog Kan osudila na ukupno 20 godina i šest mjeseci zatvora, pozabavila i dokaznim materijalom pribavljenim dešifrovanjem skaj komunikacije. Preciznije, njegovom dokaznom snagom.

Mediji su pohitali da objave da je nepravosnažno presuđeno kako je skaj komunikacija validan dokaz. Samo rijetki su ispratili obrazloženje sutkinje Kovačević iz kojeg jasno proizilazi da je skaj komunikacija u slučaju koji je sudilo i presudilo njeno vijeće Višeg suda potrkijepljena dodatnim materijalnim dokazima. Pored ostalog,  među njima se našao i kriptovani telefon koji je oduzet od optuženog Strahinje Savića, čiji zatadak je bio da prati Ljubišu.

“U postupku je utvrđeno da je budvanska policija od okrivljenog Savića oduzela kriptovani telefon, da je zatim okrivljeni samovoljno dao, kako šifru od telefona, tako i šifru od Skaj aplikacije, tako da su neosnovani navodi odbrane da je izuzimanje prepiske iz telefona Savića radnja pretresanja telefona koju mora pratiti naredba o pretresanju i da to predstavlja pravno nevaljan dokaz. Sud je utvrdio da nije vršena radnja pretresanja telefona, da je Savić sam predao telefon i šifre, a što je potvrđeno i saslušanjem rukovodioca i službenika policije koji je izvršio uvid i fotografisao prepiske iz Skaj komunikacije i narezao ih na jedan DVD do momenta kada je došlo do resetovanja telefona, odnosno “prženja” svih komunikacija. Znači, policijski službenik je obezbijedio navedeni dokaz od uništenja, a koji se zaista desio nakon fotografisanja sadržaja na tom telefonu”, piše u presudi.

Iz iskaza tog svjedoka, navodi se, proizlazi da su to morali hitno da odrade “upravo da ne bi neko, ko vidi da se ne odgovara na poruke iz grupe, iste izbrisao”. A komunikacija iz telefona koji je oduzet od Savića, kazala je sutkinja Kovačević, u saglasnosti je sa skaj komunikacijom koja je dobijena putem međunarodne pravne pomoći.

Pitanje je, dakle, da li bi vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Kovačević zauzelo isti stav da nije bilo kriptovanog telefona i Savićevog priznanja. Vjerovatno bi, pošto je u obrazloženju odluke saopštila da je sudsko vijeće imalo u vidu navode branilaca optuženih, u pogledu zakonitosti dokaza prikupljenih iz prepiske putem dešifrovanja skaj aplikacije.

“Iz spisa predmeta proizlazi da su navedeni dokazi pribavljeni na osnovu zamolnice Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, kao nadležnog organa, koja je upućena nadležnom inostranom pravosudnom organu, a koji je odlučivao o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju i preduzeo dokazne radnje u skladu sa svojim zakonodavstvom”, obrazložila je sutkinja Kovačević i dodala da sud nema osnov da sumnja u vjerodostojnost ovih dokaza, imajući u vidu da su ih izdvojili francuski nadležni pravosudni organi i dostavili pravosudnim organima Crne Gore.

Advokat Ranko Radonjić, koji je branilac u ovom slučaju smatra da je odluka sutkinje Kovačević nezakonita. „Ali, trebam ukazati da se ovdje optužba dominantno zasniva na drugim dokazima, prije svega priznanju okrivljenog Savića koje je dao pred tužilaštvom. Nažalost, sudija nije prihvatila naše navode zbog čega ne treba kao dokaz prihvatiti njegovu odbranu koju je dao u toku istrage pred Specijalnim državnim tužilaštvom. Prije svega zbog činjenice da je, kako nad njim tako i nad okrivljenim Lazarom Ilićem, sprovođena i fizička i psihička tortura, o čemu postoji medicinska dokumentacija koju apsolutno ovo Vijeće nije razmatralo prilikom donošenja presude“, kazao je Radonjić.

On smatra da je Sud u ovom slučaju odstupio od nekih ustanovljenih standarda, kako kad su u pitanju dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći tako i drugi dokazi koji su provedeni u toku postupka. „Podsjetiću vas da u ovom postupku nije zadovoljen minimalni standard koji smo imali u prvom postupku koji se tiče Skaj komunikacije, a to je da se pribavljaju naredbe i odluke sudova na osnovu kojih je pribavljena ta komunikacija, kako bi odbrana, okrivljeni, na kraju krajeva i sud koji je dužan da utvrdi činjenično stanje, znali pravnu i tehničku pozadinu pribavljanje ove komunikacije. Mi to sada ne znamo a sud ju je prihvatio“, kazao je on.

Nakon ovakve odluke, odnosno osuđujuće presude, advokati ne mogu sa sigurnošću da tvrde šta će se desiti u ostalim postupcima i da li će sada sudije redom da prihvataju Skaj komunikaciju kao dokaz. „Iskreno se nadam da će druga Vijeća malo detaljnije i pažljivije razmotriti stručne navode odbrane u pogledu prihvatljivosti skaj komunikacije kao dokaza u krivičnom postupku“, kazao je advokat Radonjić. Tužioci, naravno, ne dijele njegovo mišljenje. A stav sudova još nema konačnu, pravosnažnu potvrdu.

Među onima koji su osumnjičeni i(li) optuženi uglavnom, ili čak dominantno, na osnovu pribavljene, a prethodno dešifrovane komunikacije preko skaj aplikacije, nalaze se i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, još uvijek aktuelni predsjednik opštine Budva i visoki funkcioner NSD Milo Božović, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Dalibor Medojević, visokopozicionirani policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (u bjekstvu)… Zato je i pitanje njene dokazne snage na sudu nešto što zaokuplja pažnju i onih kojima izvještaji crne hronike ne spadaju u omiljene sadržaje.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo