Povežite se sa nama

OKO NAS

Neote, nego šute

Objavljeno prije

na

Najstariji stanovnik Beransela, i među najvremešnijima u Limskoj dolini, devedesetpetogodišnji Đorđije Tomović, nije dovoljno veliki kriminalac da bi bio pomilovan i oslobođen izdržavanja osmodnevne zatvorske kazne, za koju mu je poziv stigao ovih dana. To proizilazi iz odgovora koji je stigao iz kabineta predsjednika države Filipa Vujanovića, u kojem se pojašnjava da su Beranselci, među kojima je i Đorđije, kažnjeni prekršajno a ne krivično.

Iz tih razloga, navodno, Vujanović, koji je tokom svoja prva dva mandata pomilovao više zatvorenika nego svi predsjednici država regiona zajedno u posljednjih deset godina, ne može pomilovati još i nekoliko ,,prekršajaca javnog reda i mira iz Beransela”.

Starina Đorđije uvijek je bio među prvim mještanima ovog naselja na blokadi gradskog smetlišta na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, i među prvim su mu stigli i pozivi za informativne razgovore u policiji, zatim za Sud za prekršaje, i sada i za zatvor. Zatvorske kazne čekaju još desetak mještana Beransela, dok je njih još sedamdeset kažnjeno opomenom ili novčano.

Vlasti pokušavaju tako da zaplaše pobunjene mještane ovog beranskog prigradskog naselja, i rastjeraju ih s barikada na deponiji, koju zaposjedaju već tri godine braneći pravo na zdravu životnu sredinu.

Upravo zbog ovog posljednjeg ekološki pokret Ozon, podržan sa pedeset dvije nevladine organizacije, zatražio je od predsjednika države Filipa Vujanovića da Beranselce pomiluje, jer su samo mirno protestvovali štiteći prava garantovana Ustavom, zakonima i međunarodnim ugovorima.

Direktor ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović objašnjava za Monitor zašto je obrazloženje koje je stiglo iz Vujanovićevog kabineta neprihvatljivo.

,,To je apsurdno jer se u članu dva Zakona o pomilovanju jasno navodi da se pomilovanje daje poimenično određenom licu, kojem je izrečena krivična sankcija za krivično i drugo kažnjivo djelo određeno zakonima Crne Gore. Kako pored krivičnih, druga kažnjiva djela osim prekršaja u Crnoj Gori ne postoje, nijesmo mogli prihvatiti ovakvo tumačenje pravne osnovanosti inicijative za pomilovanje, pa smo pripremili i predsjedniku države poslali dopunjeni dopis s obrazloženjem opravdanosti inicijative”, kaže Perović.

Milan Joksimović, poznati advokat koji je zastupao Beranselce u mnogim sporovima, ocijenio je da je zatvorska presuda devedesetpetogodišnjem starcu najveća bruka za crnogorsko pravosuđe. Kao dugogodišnji sudija Višeg suda u Bijelom Polju, Joksimović kaže da sličan slučaj nije imao u praksi, niti je čuo da se nešto slično dogodilo u analima crnogorskog pravosuđa. „Nema nikakve sumnje da je ovaj slučaj bio prioritet i da se vjerovatno radi o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Drugog objašnjenja za ovo nema”, kaže Joksimović ironično.

Do sličnog zaključka došao je i poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja, koji je konstatovao da naša država sve više liči na državu apsurda.

,,Nadamo se da Đorđije Tomović neće biti prezentovan međunarodnoj zajednici kao krucijalni dokaz da je ova vlast najzad krenula u obračun s bezakonjem koje vlada u ovoj zemlji, kako bi se

‘kvalifikovali’ za otvaranje poglavlja 23 i 24. Nadamo se da će se neko makar malo postidjeti od ovakvih poteza vlasti, a gospodinu Tomoviću želimo da uživa svoje staračke dane slobodno, dostojanstveno i u zdravoj životnoj sredini”, navodi se u reagovanju poslanika Tuponje.

Monitor je pokušao da dobije komentar od predmetnog sudije, ali je iz Suda za prekršaje stiglo objašnjenje da je „sudiji Veselinu Kljajiću istekao mandat i da nije na poslu”. Predsjednik ovog suda Veselin Došljak nakon toga u pisanoj formi dostavio je hronologiju „slučaja Tomović”, u kojoj se podsjeća da je Đorđije još u junu kažnjen sa dvjesta eura „zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11 stav 1 Zakona o javnom redu i miru”, i da je tu presudu Vijeće za prekršaje Crne Gore u septembru potvrdilo.

Navodi se i da Tomović nije u ostavljenom roku platio novčanu kaznu pa je Područni organ za prekršaje tu kaznu zamijenio u kaznu zatvora u trajanju od osam dana, o čemu ga je i obavijestio.

„Kažnjeni nije tražio odlaganje izvršenja kazne zatvora shodno odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija” – piše u odgovoru predsjednika Suda za prekršaje.

Objašnjava se i da je u postupku izvršenja novčane kazne zatražen izvještaj od Fonda PIO Berane da li je kažnjeni korisnik penzije i utvrđeno je da nije.

„Ukoliko se eventualno pribave podaci da kažnjeni prima penziju iz inostranstva, Područni organ za prekršaje će na zahtjev podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (policije) ili na zahtjev kažnjenog odložiti izvršenje kazne zatvora, a radi izvršenja novčane kazne na penziji imenovanog” – zaključuje se u odgovoru predsjednika beranskog Suda za prekršaje.

Građanski aktivista i predstavnik Beranselaca Gojko Cimbaljević postavlja pitanje: ,,Koliko treba da bude nesposoban komunalni policajac, odnosno četvorica njih, pa da ih omete stogodišnji starac, i koje su to službene radnje oni radili”? Takođe pita: ,,Koliko treba da je bezobrazan Sud za prekršaje da osudi stogodišnjeg starca?”

„Zamislite kakvo je moralo biti to obrazloženje na koji je način jedan stogodišnji starac omeo četiri komunalna policajca u vršenju poslova. Sud je to prihvatio i na osnovu toga ga osudio. Mi to naravno ne možemo dozvoliti i zato smo s Ozonom uputili molbu za pomilovanje, i za čika Đorđija i za sve Beranselce koji su kažnjeni zatvorom. Naravno, ako bi porodica prihvatila, pošto tu molbu može samo porodica da podnese. Ali, oni to možda neće htjeti jer bi to značilo da prihvataju da je starac kriv”, kazao je Cimbaljević.

U porodici Tomović, ovo je, inače, treća kazna zbog protesta i učešća u blokadama gradskog smetlišta na Vasovim vodama.

„Moja supruga Tijana nije kažnjena zatvorski, već novčano. Ali zato mene čeka četrnaest dana zatvora, kada se novčane kazne, koje ne mogu da platim, pretvore u zatvorske dane. Zagrliću se sa tatom, i idemo zajedno u zatvor”, priča Đorđijev sin Svetislav, prosvjetni radnik.

On naglašava da se ne radi o grupici ljudi, kako to vlasti žele da predstave, već da je peticiju protiv smetlišta na Vasovim vodama potpisalo preko osamsto građana ovog naselja. „ Razmišljamo i o tome da sve kazne međusobno raspodijelimo, i da onda svako od nas odleži u zatvoru po tri-četiri sata. Organizovaćemo se jednog dana i svi zajedno poći autobusima u Bijelo Polje. Ako imaju toliko mjesta. Ali nas neće pokolebati u našoj borbi za zdravu životnu sredinu, što nam garantuju Ustav i sve međunarodne konvencije”, kaže Svetislav Tomović.

Porodica Tomović još nije donijela odluku da li starca poslati u zatvor ili prihvatiti eventualno Filipovo pomilovanje koje je uz to i pod znakom pitanja. Tako je još neizvjesno da li će Đorđije Tomović biti najstariji zatvorenik prekršajac u analima crnogorskog pravosuđa. On poručuje da je spreman da ide u zatvor. „Nijesam kriv, pa nek se čune da su zatvorili jednog starca na pravdi Boga. Vasove vode su dvjesta metara od prvih kuća. Božja priroda tako daje da svakoga dana od četiri sata poslije podne duva noćnik, koji dim, otrovne i neprijatne mirise sa deponije tjera najprije prema ovim kućama, pa onda prema naseljima i čitavom gradu. To je velika šteta, to ne treba samo ja da branim nego i čitav grad da skoči. Ali, ljudi neote, nego šute. Boje se od vlasti”, kaže Đorđije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVA BITKA ZA SINJAJEVINU: Umjesto vojnog poligona vjetroelektrane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako, formalno, još nije okončana višegodišnja  borba mještana i civilnih aktivista protiv ideje da se na Sinjajevini gradi vojni poligon,  isti su ovih dana prinuđeni na  otpor novom potencijalno devastirajućem projektu koji je država namijenila toj planini

Pripremni radovi za projekat vjetroelektrane na Sinjajevini počeli su tokom minule sedmice. Mehanizaciju  su zaustavili ekološki aktivisti i mještani, a sa nadležnih adresa nije bilo obješnjanja da li je, probijanjem puta preko planine i kopanjem rupa,  prekršen zakon. Izvođači radova, pak,  tvrde, da su na planinu došli na osnovu  dozvole za istraživanje i mjerenja vjetra, koje je Ministarstvo kapitalnih investicija dalo  preduzeću Permonte.

Iako, formalno, još nije okončana višegodišnja  borba mještana i civilnih aktivista protiv ideje da se na Sinjajevini gradi vojni poligon,  isti su ovih dana prinuđeni na  otpor novom potencijalno devastirajućem projektu koji je država namijenila toj planini. Oko 8,5 miliona “kvadrata” zemljišta na Sinjajevini predviđeno je, urbanističko tehničkim uslovima (UTU), za gradnju 61 vjetrogeneratora (VE) za proizvodnju struje, koji treba da budu ukupne instalisane snage 402 MW. Istovremno, država i opštine kojima pripada Sinjajevina nikada, navodno,  nijesu odustale od ideje da se to područje proglasi Parkom prirode, a ispunjava sve uslove da bude stanište Natura 2000.

Pripremni radovi za buduću vjetroektranu (VE) u utorak su počeli probijenajem 350 metara puta i kopanjem dvije ogrmne rupe. Bageri su sa planine otišli tek nakon što su aktivisti Građanske incijative  (GI) Sačuvajmo Sinjajevinu i mještani stali pred radnike i mehanizaciju.

Na toj planini  nema izgrađene prenosne mreže za priključenje VE, nema ni valjane planske dokumentacije, nijesu riješeni imovinski odnosi… Ipak, za izgradnju VE Sinjajevina Part I urbanističko tehnički uslovi (UTU)  izdati  su u decembru prošle godine podgoričkoj firmi  Energy 2. Njima je predviđena gradnja 17 vjetrogeneratora ukupne instalisane snage 112 MW. Prethodno je tadašnja manjinska vlada, usred tehničkog mandata, provela tender za davanje u zakup državnog zemljišta na Sinjajevini na 30 godina. Lokacija se nalazi u Lipovskoj Bistrici u Kolašinu, površina je oko 279 hektara. Drugi UTU izdati su ove godine i odnose se na izgradnju 44 vjetrogeneratora ukupno instalisane snage 290 MW, a obuhvataju lokaciju na istoj planini  na području Kolašina i Šavnika. Javni podaci pokazuju da je ponuđeno zemljište   dijelom  privatno, a dijelom vlasništvu države. UTU su izdati podgoričkim firmama N1, Sistem – MNE i Permonte.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ODRŽAN TREĆI MUNDIJAL PRIJATELJSTVA: Ulcinj ponovo okupio legende sporta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinj je početkom ove sedmice bio glavni sportski grad Evrope. Bilo je to mjesto na kojem su se našli i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima pod motom:  Samo nam je ljubav potrebna

 

 

Koliko god govorio, ljudi će teško vjerovati šta se to dešavalo u Ulcinju, To jednostavno treba doživjeti”, kaže, Mirko Puzović,  proslavljeni bokser iz Kragujevca, osvajač šest medalja na najvećim takmičenjima

Prvi put na ovoj manifestaciji je bio poznati fudbaler i prvi selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Zoran Filipović. “Ovo je fenomenalno. Susrećeš se sa svim sportistima, s drugovima za cio život. Jer, sport je jedna stvar koja spaja i to drugarstvo i prijateljstvo se nikada ne zaboravlja i održava se”, ističe on.

Puzović i Filipović su bili članovi „olimpijskog sela“ od oko 300 legendi koji su učestvovali na ovogodišnjem festivalu sporta u Ulcinju. Prve dvije godine su u centru pažnje bili fudbaleri, dok su ove godine bajračili proslavljeni jugoslovenski vaterpolisti.

Uz niz asova ovog sporta (Dragan Andrić, Mirko Vičević, Veselin Đuho, Deni Lušić, Andrija Popović, Goran Sukno, Božo Vuletić, Zoran Mustur, Veljko Uskoković, Tomislav Paškvalin, Goran Rađenović, Damir Polić…), u Ulcinj je došao trener svih trenera, Ratko Rudić, čovjek koji je uz blistavu igračku karijeru, najviša odličja osvajao sa reprezentacijama nekadašnje SFRJ, potom Italije, Brazila, SAD i, na kraju, Hrvatske. Ulcinjani i njihovi gosti mogli su da odgledaju crnogorsku premijeru dokumentarnog filma „Dogodilo se – Ratko Rudić” zagrebačkog reditelja i producenta Dejana Aćimovića o ovom znamenitom jugoslovenskom vaterpolisti i hrvatskom treneru.

Oduševljen prijemom u Ulcinju na svakom koraku, Rudić je rekao da ovaj festival sporta ima veliku perspektivu. “On omogućava sportu da živi, da ostvaruje svoju osnovnu funkciju – kontakt sa društvom”, istakao je on dodajući da će pomoći da se “ova manifestacija, možda među najboljim u sportskom svijetu, i dalje održava”.

Upravo je to bila namjera organizatora Mundijala kada su 2022. godine krenuli u avanturu – da u  mali grad na Jadranu, saobraćajno udaljen od velikih centara, okupe velikane sporta i podstaknu mlade da se više posvete sportu.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REFORMSKA AGENDA U OBRAZOVANJU: Mijenjati i formu i sadržaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

U naredne dvije godine iz Vlade obećavaju da će značajno poboljšati školski infrastrukturu  – izgraditi nove škole, te omogućiti korišćenje jednog kompjutera na 11 učenika. Najavljeno je i jačanje nastavnog kadra i mijenjanje zastarjelih nastavnih planova i programa. Srednjoškolci koji će do tada završiti školu govore o brojnim problemima – nasilju, problemima zavisnosti, preopterećenju gradivom, nekompetentnosti pojedinih nastavnika, te nemogućnošću da se njihovo mišljenje čuje

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija planira da do kraja 2027. izgradi više vaspitno-obrazovnih ustanova na teritoriji države, a sredstva će obezbijediti kroz projekte sa međunarodnim bankama, iz kapitalnog budžeta ili donacija. Izgradnja novih i dogradnja pojedinih postojećih objekata trebalo bi da obezbijedi da đaci nastavu pohađaju u dvije smjene, odnosno da prošire kapacitete za više od 9.000 učenika. Sada imamo situacije da pojedine škole u Podgorici i na primorju rade i u pet smjena.

Planirana je i nabavka računara za obrazovne ustanove kako bi se, stoji u Reformskoj agendi Crne Gore za period od 2024. do 2027., dostigao cilj – jedan uređaj (kompjuter, laptop, TV, tablet) na 11 učenika. Trenutna situacija je takva da se kompjuter, mimo računarskih sala, rijetko može naći u kabinetima za nastavu iz drugih predmeta. Prema zvaničnim statistikama u crnogorskim školama je 15 učenika na jedan komjuter.

U prije mjesec dana objavljenom podkastu Organizacije KOD srednjoškolci su iznosili svoje utiske o obrazovanju. Neki od odgovora su bili: ,,Ne uče nas uopšte da koristimo kritičko mišljenje, a to je glavni razlog zašto su ljudi neobrazovani”; ,,Način na koji učimo je dosta loš, učimo lekcije samo radi odgovaranja. Većina predmeta je predstavljena na dosadan način i uči se samo radi ocjena. Gradivo se zaboravi za par dana”; ,,Učenici idu u korak sa vremenom ali profesori ne baš”;  ,,Praktične nastave nema skoro uopšte”; ,,Toliko profesora ne bi trebali da budu profesori. To je vrlo specifično zanimanje i mislim da bi trebali to da rade strastveni i inteligentni ljudi, a ne ljudi bez cilja”.

Pored učenika ovakvim obrazovanjem nezadovoljni su i nastavnici. Analize koje su rađene navode da se oni žale na  društveni status, zarade, materijalne i pedagoške uslove u školama, sve veću prijetnju nasiljem…

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo