Povežite se sa nama

OKO NAS

Igre gluvih telefona

Objavljeno prije

na

Njemačka i pola Evrope bruje o još jednoj epizodi iz afere koju je proljetos spektakularno otkrio bivši saradnik američke tajne službe Edvard Snouden. Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) nije sistematski prisluškivala samo hiljade Njemaca, već i mobilni telefon kancelarke Angele Merkel.

Nju špijunirati, prema većini njemačkih komentatora, jednako je neprijateljskom aktu. U Njemačkoj niko ne bi bio iznenađen kada bi do njenih političkih i ekonomskih planova pokušavali da dođu Moskva ili Peking. “Mi čak prećutno polazimo od toga da je to zapravo tako. Ali ponašanje Bijele kuće pogađa,” napisao je jedan od njemačkih komentatora.

Prije svega, špijuniranje građana predstavlja čistu povredu pravne države. Njemačka, zatim, spada među najbliže saradnike SAD i Njemci žele da tako budu i tretirani. Treće, u Njemačkoj se već mjesecima smanjuju simpatije prema predsjedniku SAD Baraku Obami zbog afere oko NSA. A sada još i novi udarac: Predsjednik Obama je dozvolio kontrolu kancelarkine komunikacije, vjeruju Njemci, uprkos njegovim tvrdnjama da nije bio sa time upoznat.

Amerikanci se ne uzbuđuju mnogo zbog bijesa Njemaca. Sve je to normalno, kažu. I Evropljani špijuniraju u SAD.

„Obavještajna služba NSA se i profilisala u Njemačkoj – udarnoj zemlji u Hladnom ratu”, napominju analitičari. NSA do danas ima svoje institucije u Njemačkoj, na primjer u Vizbadenu.

Tragajući za korijenima najnovijih djelatnosti NSA, njemački mediji idu do terorističkih napada od 11. septembra 2001. u Njujorku i ocjenjuju kako su ti događaji ostavili veliki trag na bezbjednosnu politiku SAD. Između ostalog i špijuniranjem svih i svačega po čitavom svijetu.

,,Tokom 1990-ih je u SAD važio primat ekonomije”, kazao je Martin Tunert, politolog iz Centra za američke studije u njemačkom gradu Hajdelbergu. To se poslije napada naglo promijenilo. ,,Zavladao je primat sigurnosti, i tako je, uz neke izuzetke, ostalo i danas”, naveo je Tunert.

Otkako je tadašnji američki predsjednik Džordž V. Buš ubrzo poslije napada 11. septembra objavio ,,rat protiv terora”, tajne službe su značajno proširene. Budžet za ukupno 16 tajnih službi se, kako navodi dnevnik Vašington Post, od 2001. udvostručio na 52,6 milijardi dolara. A zahvaljujući otkrićima Snoudena, svijet je saznao da tajne službe nadgledaju komunikaciju svuda po kugli Zemaljskoj.

Ustanovljavanjem Ministarstva za unutrašnju zaštitu 2002, nastao je treći najveći državni ured SAD. Glavni zadatak oko 200.000 službenika je zaštita američkih građana od terorističkih prijetnji. Izdaci za američku vojsku su se od 2001. sa 312,74 milijardi dolara popeli na 682,45 milijardi u 2012. To je, prije svega, posljedica ratova u Afganistanu i Iraku koje su SAD tamo vodile pod parolom borbe protiv terora.

SAD poslije 11. septembra nisu povećale samo svoje tajne službe, isljedničke urede i borbene jedinice te ih međusobno bolje povezale, već su i uveliko proširile njihova ovlašćenja. Jedan od temelja za to bio je Patriotski zakon koji je Kongres izglasao 25. oktobra 2001. pod uticajem napada iz prethodnog mjeseca. Patriotski zakon je trebalo da bude vremenski ograničen. No, Kongres ga je kasnije više puta produžavao. Značajni djelovi tog zakona, koji u velikoj mjeri ograničava građanska prava, i dalje su na snazi.

U većini demokratskih ustava postoji pravo na privatnu sferu, a upravo to pravo američke i druge tajne službe sasijecaju u korijenu – ne birajući sredstva.

„Imali ste svoju zabavu, a sad želimo te stvari nazad”, navodno je izjavio ljetos predstavnik britanske vlade u telefonskom razgovoru s Alanom Rusbridžerom, glavnim urednikom londonskog liberalnog dnevnika Gardijan. Taj list je objavio povjerljive informacije kako američke tajne službe masovno prisluškuju i nadziru komunikaciju građana cijelog svijeta.

To je potom izazvalo globalno zgražanje, a američka vlada našla se na udaru kritika. Materijali su potekli opet od Edvarda Snoudena. Onda je glodur Rusbridžer objavio da je uredništvo Gardijana na kraju popustilo višestrukim pritiscima vlade.

Tada je reakcija u njemačkim medijima bila žestoka. Osnovna poruka je bila kako se „ne treba zavaravati: Vladavina zakona ima svoje granice, kojima smo u ovim vremenima uznemirujuće sve bliži. Otkrića Edvarda Snoudena o nezaustavljivoj kontroli zapadnih tajnih službi demaskira vlade, jednu za drugom”. Citiran je i 83-godišnji pisac Hans Magnus Encensberger koji je poslije Snoudenovih objelodanjivanja zaključio: živimo u postdemokratskim uslovima. Jer u većini demokratskih ustava postoji pravo na privatnu sferu. Upravo to pravo američke i britanske tajne službe sasijecaju u korijenu – ne birajući sredstva. Po tim medijima, činjenica da su napadnute i redakcije, predstavlja dramatičan vrhunac ovih zbivanja – jer mediji su ti koji treba da nadgledaju ono što političari rade.

Tada je komentator lista Minhner merkura napisao kako baš vlade koje rado upiru prstom u nedemokratske režime, pokušavaju sada u vlastitim zemljama da ograniče slobodu medija. ,,Na osnovu čega (Barak) Obama i (premijer Velike Britanije Dejvid) Kameron insistiraju na ljudskim pravima i slobodama u Kini, Rusiji i Sjevernoj Koreji, kada ta prava gaze u sopstvenoj domovini”, upitao se komentator lista.

,,Država uhvaćena u špijunaži ne pokazuje razboritost, štaviše uzvraća udarac. U samoproklamovanoj kolijevci slobode medija postaje mračno”, zaključeno je, pak, u Štutgarter nahrihtenu.

Natrag na slučaj prisluškivanja kancelarke Merkel. Njemački mediji primjećuju kako bi među prijateljima takvo narušavanje povjerenja predstavljalo ili kraj prijateljstva – što bi u političkom svijetu bilo besmislica – ili bi za posljedicu imalo oluju. Baš prijatelji imaju puno pravo da na sto iznesu teške teme.”U ovom slučaju to bi značilo dati savjet Americi da konačno počne da liječi svoju paranoju nastalu nakon terorističkih napada 2001. A to liječenja je najbolje obaviti transparentnim ponašanjem i vezivanjem razmahanih krakova NSA-hobotnice,” ocijenio je komentator DW.

Na zadnja vrata

Prema njemačkim medijima, u inostranstvu je NSA dospjela na posebno loš glas zbog ključne uloge koju ima u vansudskom ubijanju navodnih (osumnjičenih) terorista – što je uobičajena praksa administracije predsjednika Obame. Te preventivne egzekucije ciljnih osoba i njihovih pratilaca obavljaju se uglavnom raketama ispaljenim sa američkih bespilotnih letilica. Neophodne koordinate ciljeva obezbjeđuje NSA. Inače NSA gradi u američkoj saveznoj državi Juti gigantski centar za obradu podataka koji košta oko dvije milijarde dolara. Centar, prema izjavama bivših saradnika NSA, treba da ima kapacitet koji omogućava skladištenje cjelokupne elektronske komunikacije čovječanstva u narednih 100 godina. NSA je, vjeruju analitičari, imala mogućnost da utiče na proizvođače rasprostranjenih sistema za šifriranje, tako da su, zajedno sa partnerima iz softverske industrije, u te programe ugrađena zadnja vrata. Na taj način omogućen je pristup informacijama prije nego što ih je korisnik šifrirao i poslao putem interneta, navodi se dalje u izvještajima.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo