Povežite se sa nama

OKO NAS

Igre gluvih telefona

Objavljeno prije

na

Njemačka i pola Evrope bruje o još jednoj epizodi iz afere koju je proljetos spektakularno otkrio bivši saradnik američke tajne službe Edvard Snouden. Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) nije sistematski prisluškivala samo hiljade Njemaca, već i mobilni telefon kancelarke Angele Merkel.

Nju špijunirati, prema većini njemačkih komentatora, jednako je neprijateljskom aktu. U Njemačkoj niko ne bi bio iznenađen kada bi do njenih političkih i ekonomskih planova pokušavali da dođu Moskva ili Peking. “Mi čak prećutno polazimo od toga da je to zapravo tako. Ali ponašanje Bijele kuće pogađa,” napisao je jedan od njemačkih komentatora.

Prije svega, špijuniranje građana predstavlja čistu povredu pravne države. Njemačka, zatim, spada među najbliže saradnike SAD i Njemci žele da tako budu i tretirani. Treće, u Njemačkoj se već mjesecima smanjuju simpatije prema predsjedniku SAD Baraku Obami zbog afere oko NSA. A sada još i novi udarac: Predsjednik Obama je dozvolio kontrolu kancelarkine komunikacije, vjeruju Njemci, uprkos njegovim tvrdnjama da nije bio sa time upoznat.

Amerikanci se ne uzbuđuju mnogo zbog bijesa Njemaca. Sve je to normalno, kažu. I Evropljani špijuniraju u SAD.

„Obavještajna služba NSA se i profilisala u Njemačkoj – udarnoj zemlji u Hladnom ratu”, napominju analitičari. NSA do danas ima svoje institucije u Njemačkoj, na primjer u Vizbadenu.

Tragajući za korijenima najnovijih djelatnosti NSA, njemački mediji idu do terorističkih napada od 11. septembra 2001. u Njujorku i ocjenjuju kako su ti događaji ostavili veliki trag na bezbjednosnu politiku SAD. Između ostalog i špijuniranjem svih i svačega po čitavom svijetu.

,,Tokom 1990-ih je u SAD važio primat ekonomije”, kazao je Martin Tunert, politolog iz Centra za američke studije u njemačkom gradu Hajdelbergu. To se poslije napada naglo promijenilo. ,,Zavladao je primat sigurnosti, i tako je, uz neke izuzetke, ostalo i danas”, naveo je Tunert.

Otkako je tadašnji američki predsjednik Džordž V. Buš ubrzo poslije napada 11. septembra objavio ,,rat protiv terora”, tajne službe su značajno proširene. Budžet za ukupno 16 tajnih službi se, kako navodi dnevnik Vašington Post, od 2001. udvostručio na 52,6 milijardi dolara. A zahvaljujući otkrićima Snoudena, svijet je saznao da tajne službe nadgledaju komunikaciju svuda po kugli Zemaljskoj.

Ustanovljavanjem Ministarstva za unutrašnju zaštitu 2002, nastao je treći najveći državni ured SAD. Glavni zadatak oko 200.000 službenika je zaštita američkih građana od terorističkih prijetnji. Izdaci za američku vojsku su se od 2001. sa 312,74 milijardi dolara popeli na 682,45 milijardi u 2012. To je, prije svega, posljedica ratova u Afganistanu i Iraku koje su SAD tamo vodile pod parolom borbe protiv terora.

SAD poslije 11. septembra nisu povećale samo svoje tajne službe, isljedničke urede i borbene jedinice te ih međusobno bolje povezale, već su i uveliko proširile njihova ovlašćenja. Jedan od temelja za to bio je Patriotski zakon koji je Kongres izglasao 25. oktobra 2001. pod uticajem napada iz prethodnog mjeseca. Patriotski zakon je trebalo da bude vremenski ograničen. No, Kongres ga je kasnije više puta produžavao. Značajni djelovi tog zakona, koji u velikoj mjeri ograničava građanska prava, i dalje su na snazi.

U većini demokratskih ustava postoji pravo na privatnu sferu, a upravo to pravo američke i druge tajne službe sasijecaju u korijenu – ne birajući sredstva.

„Imali ste svoju zabavu, a sad želimo te stvari nazad”, navodno je izjavio ljetos predstavnik britanske vlade u telefonskom razgovoru s Alanom Rusbridžerom, glavnim urednikom londonskog liberalnog dnevnika Gardijan. Taj list je objavio povjerljive informacije kako američke tajne službe masovno prisluškuju i nadziru komunikaciju građana cijelog svijeta.

To je potom izazvalo globalno zgražanje, a američka vlada našla se na udaru kritika. Materijali su potekli opet od Edvarda Snoudena. Onda je glodur Rusbridžer objavio da je uredništvo Gardijana na kraju popustilo višestrukim pritiscima vlade.

Tada je reakcija u njemačkim medijima bila žestoka. Osnovna poruka je bila kako se „ne treba zavaravati: Vladavina zakona ima svoje granice, kojima smo u ovim vremenima uznemirujuće sve bliži. Otkrića Edvarda Snoudena o nezaustavljivoj kontroli zapadnih tajnih službi demaskira vlade, jednu za drugom”. Citiran je i 83-godišnji pisac Hans Magnus Encensberger koji je poslije Snoudenovih objelodanjivanja zaključio: živimo u postdemokratskim uslovima. Jer u većini demokratskih ustava postoji pravo na privatnu sferu. Upravo to pravo američke i britanske tajne službe sasijecaju u korijenu – ne birajući sredstva. Po tim medijima, činjenica da su napadnute i redakcije, predstavlja dramatičan vrhunac ovih zbivanja – jer mediji su ti koji treba da nadgledaju ono što političari rade.

Tada je komentator lista Minhner merkura napisao kako baš vlade koje rado upiru prstom u nedemokratske režime, pokušavaju sada u vlastitim zemljama da ograniče slobodu medija. ,,Na osnovu čega (Barak) Obama i (premijer Velike Britanije Dejvid) Kameron insistiraju na ljudskim pravima i slobodama u Kini, Rusiji i Sjevernoj Koreji, kada ta prava gaze u sopstvenoj domovini”, upitao se komentator lista.

,,Država uhvaćena u špijunaži ne pokazuje razboritost, štaviše uzvraća udarac. U samoproklamovanoj kolijevci slobode medija postaje mračno”, zaključeno je, pak, u Štutgarter nahrihtenu.

Natrag na slučaj prisluškivanja kancelarke Merkel. Njemački mediji primjećuju kako bi među prijateljima takvo narušavanje povjerenja predstavljalo ili kraj prijateljstva – što bi u političkom svijetu bilo besmislica – ili bi za posljedicu imalo oluju. Baš prijatelji imaju puno pravo da na sto iznesu teške teme.”U ovom slučaju to bi značilo dati savjet Americi da konačno počne da liječi svoju paranoju nastalu nakon terorističkih napada 2001. A to liječenja je najbolje obaviti transparentnim ponašanjem i vezivanjem razmahanih krakova NSA-hobotnice,” ocijenio je komentator DW.

Na zadnja vrata

Prema njemačkim medijima, u inostranstvu je NSA dospjela na posebno loš glas zbog ključne uloge koju ima u vansudskom ubijanju navodnih (osumnjičenih) terorista – što je uobičajena praksa administracije predsjednika Obame. Te preventivne egzekucije ciljnih osoba i njihovih pratilaca obavljaju se uglavnom raketama ispaljenim sa američkih bespilotnih letilica. Neophodne koordinate ciljeva obezbjeđuje NSA. Inače NSA gradi u američkoj saveznoj državi Juti gigantski centar za obradu podataka koji košta oko dvije milijarde dolara. Centar, prema izjavama bivših saradnika NSA, treba da ima kapacitet koji omogućava skladištenje cjelokupne elektronske komunikacije čovječanstva u narednih 100 godina. NSA je, vjeruju analitičari, imala mogućnost da utiče na proizvođače rasprostranjenih sistema za šifriranje, tako da su, zajedno sa partnerima iz softverske industrije, u te programe ugrađena zadnja vrata. Na taj način omogućen je pristup informacijama prije nego što ih je korisnik šifrirao i poslao putem interneta, navodi se dalje u izvještajima.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI SLUČAJ ČEDOMORSTVA: Dva uništena života

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je novi slučaj čedomorstva uznemirio javnost, stručnjaci i aktivisti  upozoravaju da nije vrijeme za sijanje mržnje, nego za sagledavanje uzroka, kako bi se takvi slučajevi pokušali prevenirati

 

 

Tijelo bebe pronađeno u podgoričkom Bloku 9 šokiralo je većinu građana protekle sedmice. Novorođenče je pronađeno u korpi za otpatke u blizini dječjeg parka. Nekako je upravo ta vijest odjeknula na naslovnicama portala i u komentarima na društvenim mrežama, kao da bi manja tragedija bila da je tijelo pronađeno na nekom drugom mjestu.

Policija je istog dana saznala da je riječ o čedomorstvu i za to krivično djelo osumnjičila I.Š. (28), majku bebe. Istraga je otvorena nakon što je radnik “Čistoće” pronašao mrtvu bebu.

Ljekari su pregledali osumnjičenu, na osnovu čega je potvrđeno izvršenje krivičnog djela koje joj se stavlja na teret. Dvadesetosmogodišnja djevojka trenutno se nalazi u KCCG na liječenju. Nju je, prema navodima ovog portala, policija zatekla na ivici smrti u stanu u kojem živi. Ona se još nije izjašnjavala o svemu za što je osumnjičena. Izvor iz istrage kazao je Libertasu da se djevojka porađala sama i da njena porodica nije ni znala da je trudna. Jedan od detalja iz istrage govori i da je I.Š. identifikovana na način što je njeno ime pisalo na kutiji od cipela u kojoj je i pronađena beba.

Psihološkinja Snežana Repac smatra da, ukoliko se utvrdi da je riječ o čedomorstvu, mora se temeljno ispitati psihičko stanje majke, kao i odnos prema okolnostima u kojima se beba rodila. Kaže da se tu postavljaju pitanja, da li je ta trudnoća bila kontrolisana, da li je ona bila zdrava,  kakvo je zdravlje fetusa, te da li se dijete dobro razvilo. Ona ističe da tokom trudnoće postoji i mogućnost emotivnog naprezanja usljed spoznaje da će žena postati majka.

“Čedomorstva su kod nas rijetka, pojedini slučajevi ukazuju najčešće na neželjenu trudnoću koja nije na vrijeme prekinuta, ali i na druge faktore koji su pratili život trudnice”, kazala je ona.

Dostupni podaci pokazuju da je od 2000. do početka 2021. godine ubijeno 13 novorođenčadi. Za ubistvo djeteta pri porođaju ili tzv. čedomorstvo, Krivični zakonik propisuje kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Za kvalifikaciju krivičnog djela ubistva djeteta pri porođaju koje je poznato još kao i čedomorstvo, od značaja je  period od nekoliko dana nakon rođenja bebe, jer zakonom nije jasno definisano vremensko trajanje poremećaja izazvanog porođajem.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjani su ponosni na svoje stoljetne maslinjake, jer je to dio njihove tradicije. U skladu sa novim trendovima turistima predlažu da dođu tokom berbe, sakupe rod i da ga potom prerade u obližnjim mlinovima, kako bi sa sobom mogli ponijeli ekstradjevičansko maslinovo ulje

 

„U Ulcinju ima oko 130.000 stabala maslina, a u staroj Maslinadi je kompleks od 86.000 stoljetnih maslina. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu, jedan od najljepših ambijenata na našem Primorju, koji treba predstaviti svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru. Ona je pokazatelj autohtonosti i vjekovne tradicije Ulcinjana i njihove povezanosti sa maslinom. A grančica masline se nalazi i na grbu Grada. Ona je naš stoljetni brend“, kaže za Monitor mladi ulcinjski maslinar i ugostitelj Šućurija Bakalović.

Konstatujući da se na našem Primorju osim maslinarske proizvodnje odvija i gotovo 90 odsto crnogorskog turističkog prometa, on smatra da se spoj ove dvije ekonomske grane spontano nameće kao novi turistički proizvod u svijetu poznat kao Oleotourism, Olive oil ili Olive tourism, odnosno maslinarski turizam.

“To je, dakle, relativno novi oblik turizma koji povezuje masline, maslinovo ulje, poljoprivredne prostore s posjetiocima/turistima koji žele dodatno istražiti i doživjeti svijet maslina i maslinovog ulja, odnosno podrazumijeva interakciju turiste/posjetioca s maslinama i maslinovim uljem“, navodi Bakalović, koji je godinama radio u poznatim restoranima u susjednoj Italiji.

Upravo je ta zemlja uz Španiju, Grčku, u posljednje vrijeme i Albaniju, model u ovoj oblasti koji treba da slijedi Crna Gora. Posebno je to slučaj sa hrvatskom Istrom, koja je sedam godina zaredom bila proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.

Prema riječima novinarke iz Ulcinja Arjone Resuljani i u ovoj opštini je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. “Sve to treba uvezati sa turizmom, jer u Evropi i na Mediteranu berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja postaju sve atraktivniji turistički proizvod. …“, kaže Resuljani. „   Sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. I žele priču, događaje, manifestacije“ Arjone Resuljani napominje da savremeni turist želi otkriti našu istoriju, kulturu i običaje. „Mi moramo, u našem najboljem interesu, učiniti sve da im to pokažemo, približimo i dočaramo kako bi doživjeli ljepotu ovog grada. Maslinarstvo stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti“, naglašava ona.

Berba maslina dolazi nakon glavne sezone,  krajem oktobra i u novembru, pa je  to odlična prilika da se i na taj način sezona produži. To je posebno važno  i zbog toga što sezone već tri decenije efektivno traju tek 45 dana, pa maslinarstvo može biti  idealna nadopuna turističkoj ekonomiji.

Potencijal za razvoj ovog sektora, zahvaljujući njegovoj tradiciji, povezanosti s teritorijem i pejsažom, blagotvornim svojstvima proizvoda, je, i pored nekih dobrih primjera, uglavnom još neiskazan.

Za opštinu kakva je Ulcinj maslinarski turizam pruža i ogromne mogućnosti za bolju promociju. Posebno što je, kako su nedavno pisali neki britanski magazini, Ulcinj najzanemarljivija turistička destinacija u Evropi u 2025. godini!?

Uostalom, ulcinjska maslinada i uvala Valdanos su prvi zakonom zaštićen kulturni pejzaž u Crnoj Gori. Ekolozi, eksperti i nevladini aktivisti smatraju da je sada pravi trenutak da se taj prostor uvrsti na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO).

Njemački biolog, Martin Šnajder-Jakobi, predložio je izgradnju pješačke staze koja bi od Valdanosa vodila do Starog grada. Prema njegovim riječima, bila bi to idealna ruta i jedinstven doživljaj: šetati uz more, pored maslina i makije, od unikata kakav je Valdanos, do kulturno-istorijskog spomenika prve kategorije, što jeste ulcinjski Stari grad.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) javno su postavili pitanje: Gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Zatim su ponudili odgovor: Povedite ih na Ulcinjsku solanu i u Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na Solani unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga, posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi.

Za Ulcinjane uvala i Maslinada Valdanos su mitsko mjesto. Zato se mnogi slažu sa stavom naučnika dr Ruždi Ušakua, koji je uvjeren da je Valdanos izvedenica od albanskih riječi „vallja e nuses“, što bi se moglo prevesti kao nevjestin ples ili ples predivne žene, vilin ples.

Bakalović je stoga uvjeren da bi i u postojećem najvećem pravnom aktu Ulcinja trebalo da stoji odredba koja je postojala u statutu ovog grada Ulcinja iz 1330. godine: stanovnici moraju saditi i uzgajati maslinu, a njene mladice se ne smiju izvoziti.

Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi je bilo – bogougodno djelo. Takođe, u srednjem vijeku je u Ulcinju uvedeno pravilo da se nijedan mladić nije mogao oženiti bez prethodno zasađenih 60 korijena maslina.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

„Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela”, tvrde su iz policije. Policijski službenici nijesu, međutim,  uspjeli da prikupe dokaze o tome koje teško krivično djelo su osujetili kada su oduzeli dva pištolja od „petorke“ koja operativno važi za pripadnike kavačkog kriminalnog klana.

Osumnjičeni su privedeni osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima. Monitorov sagovornik iz istrage kaže da je jedan od osumnjičenih priznao tokom saslušanja da su oba pištolja njegova, ali je nadležni tužilac zadržavanje odredio svim uhapšenim.

“Osumnjičenim se stavlja na teret da su 1.02.2025. godine u mjestu Borovica, opština Pljevlja, u putničkom motornom vozilu ‘fiat doblo’, neovlašćeno nosili dva pištolja sa izbrisanim fabričkim brojevima, kao i municiju i patrone za lovačko oružje”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.

Svi uhapšeni važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana i poznati su policiji i sudskim organima od ranije po izvršenju više krivičnih dela.

Racanović je hapšen u Budvi, u policijskoj akciji usmjerenoj protiv uličnih dilera narkotika. Đurđevac je prije dvije godine u podgoričkom Višem sudu negirao članstvo u kavačkoj kriminalnoj organizaciji, na čijem čelu su se nalazili Radovan Mujović i Vasilije Rafailović.

Uhapšeni Luka Gazivoda je takođe policiji poznat odranije. Saslušan je 2012. godine, kao građanin zbog pucnjave koja se dogodila u Božićnoj noći ispred kafea „Kristal najt“, koji se nalazi u hotelu „Grand“ na Cetinju. Bio je teško povrijeđen 2015. godine, u incidentu u Bečićima, u kome je ranjen i tada maloljetni D.K.

Mašanoviću se pred podgoričkim Višim sudom sudi da je zajedno sa Mariom Miloševićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine.

I službenici granične polcije sproveli su, kako je to saopšteno, pojačane granične kontrole na drumskim graničnim prelazima u vezi sa potraživanim vozilima. Za samo tri dana oduzeli su  deset putničkih motornih vozila veće vrijednosti koja su potraživana od strane nacionalnih centralnih biroa Interpola iz više evropskih zemalja.

“Pronađeno je i oduzeto 10 putničkih motornih vozila veće vrijednosti, od kojih jedno na graničnom prelazu i devet unutar države”, navodi se u saopštenju policije.

Sredinom nedjelje uslijedila je još jedna akcija, takođe usmjerena na one  koji važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana ali i osobe koje su im bliske.

Pretresima u više crnogorskih gradova oduzeto je 42,3 grama kokaina, dva pištolja, puška „CZ M-48“, lovačka i vazdušna puška, dva startna pištolja, 217 komada municije, više djelova od oružja, kao i 8.000 eura.

Tokom ove akcije, kako je to i zvanično saopšteno, pripadnici policije obavili su pretres objekata koje koristi Ljubo Milović u mjestu Grahovo za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za kojim se traga.

„Izvršen je ulazak i u ugostiteljski objekat “Grahovo” u cilju njegovog lociranja, a izvršeni su i pretresi objekata koje koriste njemu bliska lica. Ovom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču ili bi mogli poticati iz krivičnog djela, piše u saopštenju.

U okviru ove akcije obavljeni su pretresi u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.

Poručeno je da će se i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti,  „u saradnji i uz konsultacije sa nadležnim tužilaštvima, u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u državi i zaštite interesa svih građana“.

Takve poruke crnogorska javnost slušala je decenijama. Ovakve akcije slab su pokušaj da se povrati povjerenje u bezbjednosni sistem, dok traju studentski protesti. Potrebni su rezultati i uspostavljanje sistema odgovornosti.

 

Inspektor primao mito od Zvicera?

Dok je pred pljevaljskim nadležnim organima trajalo saslušanje petorke koja je uhapšena zbog dva pištolja, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, zbog sumnje da su povezani sa kriminalnom kavačkom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, uhapsili su Farisa Ćorovića, Bobana Milića i inspektora beranske kriminalističke policije Dušana Stefanovića.

Akcija je, po nalogu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, izvedena u Podgorici i u Beranama. Zvanično nema podataka o tome šta je pretresima objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno i oduzeto, ali prema nezvaničnim podacima od Milića i inspektora Stefanovića je oduzeta neznatna količina novca, odnosno ukupno nešto manje od 300 eura. Osumnjičeni su tokom saslušanja pred tužiocem Radonjićem negirali da imaju veze sa krivičnim djelima, odnosno da su članovi Zvicerove kriminalne grupe, i da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.

Kako je Monitoru potvrdio izvor iz istrage, Stefanović se sumnjiči da je primio mito od 500 eura da bi provjerio da li je za nekim osobama raspisana potjernica. Prema nezvaničnim saznanjima do njihovih imena kao članova Zvicerove kriminalne grupe istražitelji su došli analizom materijala sa Skaj aplikacije.

Uhapšeni Milić istražiteljima je poznat od ranije. Početkom juna 2022. godine uhapšen je u Beogradu, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo, sada pokojnog Milića Minje Šakovića.  Sredinom avgusta 2022.godine Milić je izručen Crnoj Gori nakon čega je jedno vrijeme proveo u spuškom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo