Povežite se sa nama

OKO NAS

Krah vladajuće koalicije

Objavljeno prije

na

Za sada je izvjesno da će se početkom naredne godine izbori održati jedino u Ulcinju. Sigurno je da će i nakon toga grad voditi koalicija, jer niko ne može dobiti dovoljan broj mandata za samostalno vršenje vlasti, baš kao što je sigurno da za odlazećim vladajućim savezom ama baš niko neće zažaliti. Prosto je nevjerovatno da je jedna većina, na čelu sa Novom demokratskom snagom – FORCA, čiji je lider Nazif Cungu bio i predsjednik opštine Ulcinj, tako brzo i olako utrošila ogroman politički kapital, iznevjerila sva obećanja i došla u poziciju da čak ne može da dovede do kraja ni mandat koji je trebalo da se okonča u septembru naredne godine. Posljedice ove krajnje neuspješne vladavine dugo će se osjećati: u opštini se sprovodi Sanacioni plan (što praktično znači da je ona u stečaju), već devet mjeseci lokalna samouprava nije imenovala glavnog administratora, nije donijet (niti se uopšte o tome govori) strateški plan opštine, dvije godine Skupština opštine nije razmatrala izvještaj o radu trenutnog predsjednika opštine…

Na pragu vanrednih izbora kao da se sve nastoji prikriti i zaboraviti lansiranjem priča o investicijama, strateškim partnerima, milionima novih ulaganja… A baš u tom smjeru za protekle dvije godine ništa nije urađeno. Čak i one investicije za koje su potpisani ugovori, nikako da krenu. To se, prije svega, odnosi na početak gradnje razorenih ulcinjskih hotela Jadrana i Galeba.

Nakon još jednog u nizu sastanaka u opštini Ulcinj ovih su dana pominjani „novi rokovi” na poluostrvu Suka, jednoj od najljepših lokacija na čitavom Jadranu, gdje se hotel nalazio još 1936. godine. Posljednji aneks ugovora predviđao je da radovi na izgradnji hotela Jadran krenu 1. oktobra ove godine. Novi rok još nije poznat javnosti, osim da će biti „u najkraćem roku”. Ko još od Ulcinjana ne pamti da su upravo tu već 14 godina nicale table s precizno određenim rokovima početka gradnje pa i završetka hotela, s imenima investitora, konsultanata, izvođača radova… Zato je kolega iz Vijesti Samir Adrović konstatovao da je ,,vječiti investitor neobično zanimanje koje postoji isključivo u Ulcinju: on gradi, ali niko ne vidi ni temelje, a kamoli građevine, i ulaže, a ne troši ni centa”. Naravno da dugogodišnje, pa, evo već i decenijsko iskustvo govori da pri zdravom razumu i s očima u glavi obećanjima i riječima ,,vječitih investitora” ne treba vjerovati. Posebno ne ako se o tome govori u vrijeme izborne kampanje.

Prije nego što je naćeran pritiskom svojih partnera (Demokratske partije Fatmira Đeke, Socijaldemokratske partije Selima Resulbegovića i Građanskog pokreta Perspektiva Amira Holaja) i potom uskraćivanjem podrške Demokratske partije socijalista za njegovo tromjesečno soliranje da mora da ide na izbore, Cungu je pokušavao da ubijedi čelnike Đukanovićeve stranke u Podgorici i građanstvo da na jesen treba da krenu velike investicije u Ulcinju. ,,Ne možemo i nećemo da gubimo vrijeme”, govorio je sredinom septembra odbijajući i pomisao da građanima vrati mandat. No, kako je Đeka strateški partner DPS-a, pošlo mu je za rukom da odbije prijedlog potpredsjednika te stranke Svetozara Marovića za pravljenje široke koalicije u Ulcinju do novih izbora u koju bi ušao i DPS, a potom i da upravo DPS pokrene zahtjev da se skrati mandat odbornicima postojećeg saziva lokalnog parlamenta. Sada je veliko pitanje da li će Đeka sa svojim partnerima uspjeti da ubijedi čelnike DPS-a, koji je u Ulcinju opoziciona stranka, ali je trenutno tas na vagi sa svojih sedam odbornika, da Cunguu prestane da do izbora daje “vještačko disanje”. A to znači da se na sjednici Skupštine opštine Ulcinj, zakazanoj za 12. novembar, ne samo uvrsti u dnevni red rasprava o njegovom izvještaju o radu i potom odbaci, već možda i da podrži inicijativu Socijalističke narodne partije da se Cungu razriješi funkcije. ,,Bilo bi nezapamćeno u političkoj praksi da jedan dio opozicije ignoriše prijedlog drugog dijela opozicije za razrješenje predsjednika opštine”, kaže šef opštinskog odbora SNP-a Andrija Ćetković. On navodi da je to tim čudnije ako se zna da je u svom zahtjevu za skraćenje mandata DPS ocijenio da ,,budžet opštine dobija karakter sanacionog”, te da ,,trenutna skupštinska većina, koja je stvorila atmosferu sukoba i nesnalaženja, očito nije posvećena interesima građana”. Cungu je nedavno optužio Đeku da je upravo on ključni akter izazivanja prijevremenih izbora u Ulcinju. ,,On misli da je na vrhuncu moći i da može biti imenovan za predsjednika opštine”, rekao je Cungu označavajući koga će napadati u kampanji. Na meti će se svakako naći još jedan bivši koalicioni partner, Socijaldemokratska partija, koja je tokom prethodne dvije godine imala niz javnih sukoba i polemika s liderom Force, a možda i Pozitivna Crna Gora, čiji je lider u Ulcinju Dritan Abazović. Dakle, u narednih desetak dana jasnije će se pokazati s kojih će startnih pozicija u još jednu utrku krenuti sve stranke na ulcinjskoj političkoj sceni. Biće to još jedno veliko trošenje energije, ali i jedini način da građani biraju neku drugu, bolju vlast. Ova se, najblaže rečeno, nije snašla u vršenju javnih poslova, nije bila dorasla izazovima vremena i završiće u fusnoti grada s istorijom dugom 2,5 milenijuma.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NAPREDNA TEHNOLOGIJA I KOD NAS: 3D revolucija i u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj se proizvodi 3D štampač. Kako su uspjeli da naprave ovaj za Crnu Goru neuobičajen tehnološki iskorak i za šta se sve ova tehnologija može koristiti, za Monitor govore Miloš Grbović i Aleksandar Mašić

 

Samo pet zemalja u EU imaju svoje 3D štampače. Mi smo šesti u Evropi koji smo napravili svoj proizvod, počinje priču o 3D štampaču proizvedenom prošle godine u Crnoj Gori Miloš Grbović, direktor 3D sobe.

,,Jednog dana je došao inženjer Aleksandar Mašić i rekao da li postoji mogućnost da mu dam određenu svotu novca da pokuša da napravi 3D štampač. Nakon devet mjeseci imali smo proizvod, tri mjeseca smo ga testirali i shvatili da smo uspjeli”, prisjeća se Grbović.

Tvrde da njihov štampač ima bolje karakteristike od pojedinih koji se prodaju na Zapadu i što je bitno skoro je duplo jeftiniji – košta 1.200 eura. Već su uspjeli da par svojih štampača izvezu u EU, u Sloveniju.

,,Inicijalno smo počeli kao distributeri dva najjača brenda u svijetu mađarski CraftBot i američki 3D Sistem koji je inače i izmislio prvi 3D štampač. Cijena tih mašina je preskupa za naše uslove. Pokušali smo da prevaziđemo tu finansijsku barijeru i napravimo nešto svoje i da spustimo tu cijenu koliko je maksimalno moguće, da bismo crnogorskom društvu približili tu tehnologiju i učinili je dostupnijom”, kaže Mašić.

On objašnjava da kada je 70-godina prošlog vijeka 3D štampa izmišljena, bila idealno rješenje za izradu prototipa: ,,Ranije je taj proces za jednostavan objekat kao što je recimo plastični dio upaljača trajao od pet nedjelja do dva mjeseca. Sve to je koštalo desetine hiljada eura. Sa 3D štampačem taj proces sa dva mjeseca se sveo na nekih par sati uz trošak od jedan dolar”.

Objašnjava da su 3D štampači u komercijalnoj upotrebi od 2015. godine, kada je Jozef Prusa iz Poljske napravio prvi desk top štampač. Iako na početku urađen sa ciljem izrade prototipa, da bi konstruktori mogli realno da vide kako izgleda na primjer mobilni telefon koji su kreirali, sada se ovim štampačima može izraditi skoro sve – od igle do lokomotive.

,,Samo je stvar mašte onog ko ga koristi. Mi radimo zamjenske djelove bukvalno za svaku mašinu koja postoji. Čak smo u dosta slučajeva aluminijske ili djelove od mesinga mijenjali našim plastičnim. Klijentima je protekle godine, zbog virusa, teško bilo da nabavljaju rezervne djelove.  Donosili su nam slomljene djelove koje smo mi crtali, kopirali i pravili  rezervni dio za dva dana. A i u idelnim uslovima taj dio koji naruče na primjer iz Njemačke ne mogu dobiti za 15 dana”, objašnjava Mašić. „Sami transport je skuplji nego da taj dio uradimo mi“, nadovezuje se Grbović.

Ova firma je zajedno sa Naučno-tehnološkim parkom, Open boxom, M tel-om, Fabrikom i  Mašinskim fakultetom tokom prošle godine 3D štampom izradila oko 4.000 vizira za potrebe KC-a i domova zdravlja.

,,Tada smo imali informaciju da je u Italiji stalo sa radom oko 30 odsto respiratora jer im nijesu mogli da nabave potrošni plastični dio. Onda smo mi za naše respiratore napravili te rezervne djelove i ni u jednom momentu naši respiratori u Crnoj Gori zbog toga nijesu mogli stati”, priča Grbović.

U saradnji sa Bibliotekom za slijepe uradili su 24 makete značajnih objekata u Crnoj Gori. ,,Nakon toga svaka slijepa osoba je u svojoj glavi mogla da stvori sliku kako taj objekat izgleda. Pored medicine, stomatologije, 3D štampači imaju neograničene mogućnosti”, kaže Grbović. Navodi i da je vlasnik auto servisa kupio njihov štampač, platio kurs i sada sam izrađuje rezervne djelove za skupe autobomile.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSVJETA: Škripi sa izborom novih direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako zakonski rok od mjesec dana za imenovanje direktora polako curi, mnoge škole još nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Najnoviji dopis Ministarstva unio je dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti

 

Završena je školska godina. U čak 12 škola đacima nema kod da izda svjedočanstva jer u njima nema direktora. Naime, njima su istekli polugodišnji v.d. imandati, a Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije imenovalo nove.

Iz ovog ministarstva najavljuju da će sve biti riješeno u najskorijem roku – nastavnička vijeća će morati da sačekaju izbor vršilaca dužnosti direktora. „Izborom novih vršilaca dužnosti, koji će na sebe preuzeti obaveze svojih prethodnika, MPNКS će se potruditi da dodjela svjedočanstava ne kasni u odnosu na druge škole“, obećavaju iz resora Vesne Bratić.

Ministarka Bratić najavila je depolitizaciju školstva, smjene partijskih, uglavnom DPS kadrova, i onih koji su na direktorskim foteljama bili po nekoliko mandata, čak deceniju ili duže.

„Imenovanje novih direktora javnih ustanova izvršiće se, bez izuzetka, u skladu sa zakonom i bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji“, izjavila je u Parlamentu Bratić. Poručila je i da oni koji su radili po zakonu mogu mirno da spavaju ukoliko su politička i sva druga angažovanja držali dalje od vaspitanja i obrazovanja.

Skupštinska većina je krajem maja usvojila izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića.

Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna. Predviđa da se u roku od mjesec dana izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da s njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu.

Sindikat prosvjete Podgorice predložio je da se rok za imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova produži na pola godine, uz neophodno preciziranje uloga školskih odbora i nastavničkog vijeća.

Kako je inicijalni motiv bio da se smijene direktori koji su školu zloupotrebljavali u političke svrhe i nezakonito donosili odluke, predstavnici aktiva direktora škola pozvali su da se novi čelnici škola razrješavaju i biraju na osnovu rada i učinka. Ističu da su mnogi od njih na polovini mandata, a pojedini i pred penzijom, i da strahuju za svoje radno mjesto. Poručuju da neće biti nijemi i neće ćutati ako budu neosnovano smijenjeni.

Iako rok od mjesec dana polako curi, mnoge škole još uvije nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Škole su nedavno dobile dopis Ministarstva koji je unio dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića, traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova. Kasnije je iz Ministarstva objašnjeno da ovo mišljenje nije obavezujuće.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I KONCESIJE: Isto i nakon 30. avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se ne osjeća promjena vlasti i da šumama i dalje gazduju stari koncesionari

 

Mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja Vodovod Čeoča glava, podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv koncesionara šuma, preduzeća Boj komerc, odnosno vlasnika Dragana Bojovića. Oni traže da Tužilaštvo reaguje jer je Bojović u zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta na planini Gradišnici, posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.

U krivičnoj prijavi terete i pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.

Mještani su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe. Podsjetili su da je Elaborat o zoni sanitarne zaštitite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Bojović.

Jedan od mještana Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamoviine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.

„Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na to da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo” – kaže Čukić.

Prema njegovim riječima, ovim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice.

Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.

„Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, jer je posljednja godina koncesije, pa grabi što se ugrabiti može” – kaže Čukić.

Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.

„Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama” – kaže Čukić.

Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo