OKO NAS
Ne živi se samo od turizma

,,Od turizma se živi dva mjeseca, a od poljoprivrede cijele godine. Sezonu treba iskoristiti da se dodatno prodaju agrumi koji se ovdje proizvode. Velike su mogućnosti za razvoj poljoprivrede u Ulcinju, posebno ukoliko država obezbijedi dodatna sredstva”, kaže savjetnik za poljoprivredu u opštini Ulcinj Gani Redža.
On navodi da je Ulcinj preuzeo primat, posebno u proizvodnji mandarina, i da proizvođači nastoje da uvećaju svoje zasade, koje trenutno iznose oko 300 hiljada stabala, jer je rod svake godine sve bolji. Tim prije što je i potražnja veća od ponude! Podaci sa terena potvrđuju njegove riječi. Samo ove godine na teritoriji ulcinjske opštine je rod mandarina iznosio oko tri hiljade tona, što uz prosječnu cijenu od 40 do 50 centi po kilogramu znači da će samo od prodaje ove poljoprivredne kulture poljoprivrednici u Ulcinju zaraditi oko 1,3 miliona eura.
Većina ulcinjskih mandarina proda se na tržištu Rusije, Srbije i Albanije, a samo manji dio u Crnoj Gori. U Ulcinju, inače, postoje dva otkupna centra, koja su veoma olakšala posao proizvođačima ove kulture, koja je u Crnu Goru stigla dvadesetih godina prošlog stoljeća iz dalekog Japana. No, stručnjaci tvrde da proizvođači mandarina neće morati da brinu tek onda kada se otvori u Ulcinju fabrika za pravljenje kompota od te biljke u konzervama. Još značajniji egzistencijalni ili dodatni izvor prihoda Ulcinjanima je maslina. Ove godine je ona slabo rodila, ali je ostalo dovoljno ulja od prošle godine kada je berba bila izuzetna. ,,Mladi ljudi u maslinarstvu vide šansu za napredak. Tokom svake godine u Ulcinju zasadimo od pet do sedam hiljada stabala mladih zasada i na taj način održavamo višedecenijsku tradiciju razvoja maslinarstva”, kaže poznati maslinar i vlasnik uljare Braća Kolari, Ruždi Kolari.
Takođe u Ulcinju se proizvode velike količine lubenice, paradajza, šipaka, smokve, ali je veliki problem što ne postoji organizovan otkup i tih proizvoda ili još neka fabrika za preradu voća i povrća.
Da je trend povratka agraru evidentan i profitabilan, možda najbolje pokazuje ovonedjeljni primjer zakupa zemljišta u Šaskom polju. Kompanija Paka Europe je odlučila da uzme u zakup cjelokupnu površinu koju je ponudila država, odnosno 812 hektara. Ponuđena cijena je iznosila čak 1500 eura po hektaru ili deset puta više nego što je iznosila drugorangirana ponuda. U Ministarstvu poljoprivrede očekuju se da će se na tom području uskoro pokrenuti intenzivnija povrtlarska proizvodnja u staklenicima i plastenicima.
Ekonomska kriza i smanjeni prihodi od turističkih sezona, kao i povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda, razlozi su što se sve više žitelja ove opštine vraća agraru. Kako i ne bi: analiza koju su prije 30 godina uradili eksperti Svjetske poljoprivredne organizacije (FAO), sa sjedištem u Rimu, pokazali su da plodno Ulcinjsko polje sa zaleđem može proizvoditi hrane koja bi mogla podmirivati potrebe oko 350 hiljada ljudi, ili polovine stanovništva Crne Gore! U Ulcinju je 60 odsto obradivog zemljišta na Crnogorskom primorju.
Ali, u zemlji koja se opredijelila za varanje, a ne za stvaranje, koja sve uvozi, a veoma malo proizvodi, kada na ulcinjskoj pijaci, nekada najjeftinijoj na Jadranu, ima više nakupaca i prekupaca, nego poljoprivrednika koji prodaju svoje proizvode, logično je bilo da Ulcinjani idu u Skadar kako bi mnogo jeftinije kupovali poljoprivredne namirnice. Tako, na primjer, u Ulcinju kilogram paradajza staje jedan euro, a za toliko novaca u Skadru možete kupiti tri kilograma. U zemlji koja se u Ustavu definisala ,,ekološkom”, već 35 godina propada 18 hiljada stabala stoljetnih maslina u uvali Valdanos, a koje su uvijek bile najbolji dio Ulcinjske maslinade. ,,Više to ne možemo da dopuštimo i moraćemo da obnovimo te masline. To više nije pitanje imovine, već odnosa prema toj kulturi koja nas je tokom istorije hranila”, saopštilo je nekoliko nevladinih organizacija iz Ulcinja najavljujući konkretne akcije za kraj novembra.
Jedan od najboljih poznavalaca problematike agrara u ovoj opštini Dželal Hodžić kaže za Monitor da je decenijama sve prepušteno inicijativi privatnika. ,,Ne postoji nosilac razvoja poljoprivrede, nema opštinskog plana razvoja agrara, izdvajanja za poljoprivredu su minimalna, smanjuje se broj stanovnika na selu, a od petnaestak agronoma u Ulcinju većina se bavi politikom ili trgovinom”, ističe on. ,,Da ima više pameti i sluha, mlade ljude bi trebalo slati na specijalističke studije za mediteranske kulture u Italiji.”, kaže Hodžić.
Od Italije bi moglo mnogo da se nauči ne samo u tehnici proizvodnje, već i u pristupu tržištu. Iskustvo te zemlje pokazuje da je zadrugarstvo temelj opstanka te izuzetno ranjive ekonomske grane dodatno pritisnute konkurencijom, visokim troškovima radne snage i diktatom velikih trgovačkih lanaca. ,,Naravno, treba razvijati i stočarstvo, posebno kozarstvo na obroncima Rumije, Možure i Bijele gore, kako bi se ljudi zapošljavali, te smanjila opasnost od eventualnih požara tokom ljeta”, navodi Hodžić.
Nije tajna: samo su one zemlje koje imaju dovoljno energije i hrane u današnjem svijetu istinski nezavisne.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno2 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS2 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS1 sedmica
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU2 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno2 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo