Povežite se sa nama

KULTURA

Ni boce za sretan put

Objavljeno prije

na

Vjerovatno najmanje brojna delegacija na ovogodišnjem Eurosongu odletjela je za Švedsku. U crnogorskom timu, zbog nedostatka sredstava, samo je sedmoro ljudi – dvojac iz MTV-jem ovjenčane Who See Klape, pjevačica Nina Žižić, zatim Zonjo Marković koji je osmislio nastup, šefica delegacije Lidija Backović, Sabrija Vulić kao p.r. TVCG, te kamerman državne televizije koja je nosilac projekta.

A zanimljivo, taman kao da nije. Jer da nije već pomenutih iz državne televizije, čovjek bi mogao pomisliti da naš simpatični trojac ide da izvodi Igranku negdje u ferijalnom kampu u planinama Švedske, onako, za svoj groš, da ućare koju krunu. Nije na ispraćaju bilo najviših zvaničnika TVCG, nije bilo direktora Rada Vojvodića, nekada takođe muzičara iz Posljednjeg vagona, nije bilo čak ni kolega iz branše, sve onako tiho i nepompezno, kao da se ide na Eurosong reda radi, a ne sa najvećim šansama do sada da uđemo u finale.

Ono što javnost, međutim, ne zna, jer nije javno objavljeno, jeste činjenica da je direktor RTCG ipak ispratio delegaciju, doduše ne na aerodromu kako bi se moglo očekivati. Upriličen je sastanak Vojvodića sa ESC trojcem nekoliko dana ranije u njegovom kabinetu, gdje je bilo sve ,,po načinu”, uz par poklon-iznenađenja u vidu dodatnih povoljnosti za boravak i nastup koje nisu bile dio prvobitnog plana.

Prije ulaska u avion uslijedilo je patriotsko slikanje sa zastavom zemlje koju predstavljaju, Nina je ponavljala da je ,,ovih dana bio haos, pa ne zna gdje se nalazi”, a Zonjo kao i uvijek bio siguran u ono što je osmislio, zadržavajući tajanstvenost barem u naredna 24 sata. ,,Neću vam otkrit’ da ćete puć’, moramo nešto držati u tajnosti”, rekao je. I ispunio obećanje. Ali samo do narednog jutra

Iako je proba bila zatvorena za javnost, novinari su se nekako ušunjali i – imali što da vide. Sve ljubitelje Eurosonga je (reklo bi se, prijatno) zapanjio Zonjov scenario nastupa, prezentovan već na prvoj probi, dok druge delegacije i dalje kriju adute, barem što se toalete tiče. Što je smislio Cetinjanin? Pošto nije imao dovoljno novca da napravi plesnu verziju plesnog spota, odlučio je da prodrma Evropu neočekivanim – Marija Đorđevića Noyza i Dejana Dedovića Dedduha obukao je u bijela kosmonautska odijela, a lijepu Ninu pretvorio u sexy cyborga. Kretnje i jednih i drugih su prilično reducirane – Who See Klapa repuje i oponaša bestežinske pokrete, a Nina izlazi iz poda neposredno pred refren i uglavnom stoji u mjestu, kao mješavina Lady Gage i Madonne u gotjeovskoj fazi, uz lucbessonske pokrete kakve je izvodila Plava Laguna u Petom elementu.

Zvanični sajt eurovision.tv pun je hvale za naš nastup, nazivajući ga ,,jedinstvenim iskustvom”: ,,Ne samo da su odlučili da pretvore Eurosong binu u plesni podijum, već on postaje nov univerzum na kome su Dedduh i Noyz astronauti”. Sajt ističe Ninu, posebno dio ,,koji se u normalnim okolnostima sempluje”, a ona ga dovodi do potpune perfekcije.

,,Utisci su izvanredni. Nakon nastupa i probe, većina evropskih kolega misli da imamo šanse da odemo u finale. Interesovanje je veliko za naš nastup. Inače smo jedini koji smo nastupili u odijelima, jer je specifičan nastup, pa se moralo tako probati”, rekao je medijima PR crnogorske delegacije Sabrija Vulić.

Na konferenciji za novinare bilo je puno zanimanja za Who See Klapu i Ninu Žižić, pa su, po riječima Backovićke, skoro sat i po odgovarali na pitanja medija. Najviše je, što se očekivalo, bilo riječi o astronautskim odijelima, a ostalo je i novinara za koje je zakazana druga konferencija, jer nisu mogli stići na red. Tako je činjenica da je tajna otkrivena još ispala dobra po naše takmičare, jer je podignuta mnogo veća medijska pažnja no što je iko mogao da očekuje.

,,Kad smo stigli u Malme, potvrdili smo ono što smo neđe predosjećali, a to je da Igranku ili izrazito vole ili je prilično ne vole. Jedno je sigurno, ni pjesma, ni spot, a evo ni prve impresije sa probe ljude ne ostavljaju ravnodušnima. Evropski mediji sada Crnoj Gori daju veće šanse za prolazak u finale i to nas hrabri da nismo džabe mlatili do Švedske. Nadam se da ćemo građanima Crne Gore, koji se bore sa ekonomskim problemima, makar malo donijeti zabave i veselja u narednim danima. To je naš zadatak i trudimo se da ga ispunimo”, rekao je za Monitor iz Malmea, nakon prvog dana Zonjo Marković.

Who See Klapa će nastupiti deveta u prvoj polufinalnoj večeri, 14. maja. Postali su odavno apsolutni šampioni što se Youtube pregleda tiče, ali kladionice i dalje ne dijele crnogorski optimizam oko ulaska u finale. Sada su 25. po šansama da slave na Eurosongu, a ranije su bili pretposljednji. No, ako kladionice rijetko omašuje za prognozu prve tri, znale su dosta često da fulaju oko ulaska u finale.

Što se ostalih država sa teritorije nekadašnje Jugoslavije tiče, svi učestvuju, osim Bosne.

Predstavnici Makedonije Esma Redžepova Teodosievska i Vlatko Lozanoski Lozano su u ,,minut do dvanaest” predali novu pjesmu Pred Da Se Razdeni. Makedonska televizija je, naime, prvo za Eurosong nominovala pjesmu Imperija, praćenu spotom u kome su se vidjeli kvazi antičke i neobarokne skulpture napravljene u Skoplju u posljednje dvije godine, ali su nakon oštrog protesta Grčke, promijenili i spot i pjesmu. Reklo bi se, bio je to dobar potez, jer je narodnjački intonirana numera zamijenjena brzom i poletnom kompozicijom u kojoj Lozano izuzetno podsjeća na Tošeta Proeskog, a Esma ima ulogu vokalnog ,,tepiha”.

Srbiju predstavljaju Moje 3, ad hoc vokalni bend pobjednica takmičenja Prvi glas Srbije, u sastavu Mirna Radulović, Sara Jovanović i Nevena Božović. U odnosu na verziju sa Beosonga, numera je doživjela izvjesnu, ne i previše vidljivu promjenu aranžmana, ali je zato najkritikovaniji segment nastupa – izgled mladih djevojaka – iz korijena promijenjen. Odjeću nabavljenu u seksi-šopu (prodavnica je čak kao reklamu stavila sliku jedne od pjevačica) zamijenili su stilizovani bajkoviti kostimi, praćeni zanimljivim nadrealnim frizurama i vizuelnim rješenjima. Njih tri prate još tri. Prateća vokala.

I Hrvatska ima ad hoc bend, koji, osim ovog Eurosonga, kao i u slučaju Srbije, i Crne Gore, nikada prije nije nastupao zajedno. Nakon nekoliko godina preganjanja u medijima treba li slati na ESC klapu kao ,,autentičan hrvatski muzički proizvod, registrovan kao nematerijalna kulturna baština”, napokon su se odlučili na to. Iz različitih klapa selektovani su pjevači, te tako stvoren sekstet Klapa s mora, kojeg čine Marko Škugor, Ante Galić, Nikša Antica, Leon Bataljaku, Ivica Vlaić i Bojan Kavadžija. Pjevaće pjesmu Mižerja i uzdaju se, kao i mi, i Srbi, i Slovenci, u komšijsko glasanje, jer smo svi u istoj polufinalnoj grupi.

Za Slovence nastupa Hannah Mancini, Amerikanka udata za Ljubljančanina. Iza sebe ima zavidno muzičko iskustvo u zemlji rođenja, pa je tako nastupala u šou Jay Lenoa, radila na nekoliko Disneyevih filmova sa autorima i producentima poput Todd Chapmana i Gremijem nagrađivanog Larry Kleina, ali je bila i vokal benda Xequtifz. Izvešće pjesmu Straight Into Love na engleskom jeziku.

Još jedan crnogorski državljanin nastupa na Eurosongu. Ulcinjski Baranin Adrian Lulgjuraj predstavljaće, skupa sa Bledar Sejkom, Albaniju izvodeći hard rock orijentisanu kompoziciju sa etno motivima Identitet. Pjesma je znatno bolje producirana od izvornika kojim su pobijedili na nacionalnom takmičenju, praćena je efektnim spotom, i, s obzirom na brojnu albansku dijasporu, ima realne šanse da se nađe u finalu.

Željko MILOVIĆ

Komentari

KULTURA

MUZIKA I OBRAZOVANJE: Sva su djeca muzikalna 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pjevanjem, igranjem i sviranjem svaki dobar roditelj i dobar pedagog treba da razvijaju dječiju muzikalnost, jer sva je djeca imaju, neka u manjoj a neka u većoj mjeri, radi se samo o stepenu obdarenosti

 

 

U svojoj dugogodišnjoj pedagoškoj praksi uvjerio sam se da nemuzikalne djece nema i da su sva djeca muzikalna.

Kako danas djeca provode dosta vremena pored televizora i drugih aparata preko kojih slušaju muziku, ona imaju neuporedivo veće šanse da razviju svoj talenat i svaki roditelj može da primijeti da se ona lako snalaze u svijetu tonova, ritmova, akorda…i ugodno osjećaju.

Treba samo paziti da slušaju dobru muziku. Što je dobra muzika?

Dobra muzika je svaka muzika koja prija uhu i nervnom sistemu, koja nije prejaka, tiha muzika, i svaka pjesma čija je melodija prijatna i riječi poučne.

Pjevanjem, igranjem i sviranjem svaki dobar roditelj i dobar pedagog treba da razvijaju dječiju muzikalnost, jer sva je djeca imaju, neka u manjoj a neka u većoj mjeri, radi se samo o stepenu obdarenosti.

Dešavalo se često da dijete na prijemnom ispitu padne zbog neznanja ritma. Nastavnik kuca olovkom na klupi ritmičke grupe koje dijete treba da ponovi. Dijete čuje da nastavnik nešto kucka ali ne zna što se od njega traži i nešto ponovi, otkucka i padne.

Uzeo bih takvo dijete, poveo u drugu učionicu i objasnio mu što treba da shvati; otpjevao bih mu ritmičke grupe:

  1. taa-tata-tata-taa.
  2. tatata–tatata-tata-taa

3.taa-tatata-tata-tatata-tata. I svaki put tražio da dijete to otpjeva i istovremeno otkuca. Dakle nije problem u sluhu nego u umu i matematici . Muzika je i matematika. Dijete to brzo shvati.

A onda bih se vratio sa djetetom i ono bi položilo prijemni ispit.

Mnogi odrasli ljudi i žene koji tvrde za sebe da nemaju sluh griješe jer nemoguće je da ne znaju nekoliko pjesama da otpjevaju, možda ne baš odlično ali sigurno za dovoljnu i prelaznu ocjenu.

Kao što neko bolje ili slabije čuje, ili uopšte ne čuje, tako se isto može reći da je neko manje ili više muzikalan, ili da nema sluh ako je gluv.

Da im se pružilo određeno muzičko obrazovanje oni bi taj talenat razvili.

Kasnije, čak i kao penzioneri, neki su svojim kasnijim djelima iskazali svoj talenat.

Eksperimentalna muzička psihologija utvrdila je da djeca koja se od prvog razreda bave učenjem muzike, pokazuju veći uspjeh od djece koja to vaspitanje nemaju: inteligentnija su, zadovoljnija su , obzirnija, saosjećajnija, pokazuju više stvaralačkog smisla i u drugim oblastima ako lijepo pjevaju, sviraju, igraju, govore i misle.

Da li je muzikalnost nasledna i u kolikoj mjeri? Iz svog dugogodišnjeg iskustva znam da je bilo slučajeva da su djeca čiji su roditelji imali završene muzičke akademije, pokazivala slabije rezultate od pojedine djece čiji roditelji nijesu bili muzički obrazovani npr: mnogo su bolje pjevala, imala su ljepši i topliji glas, ritam, intonacija i dinamika su bili precizniji i tačniji…

Najvažnije je da dijete uspostavi odnos sa muzikom slušanjem i razumijevanjem, da osjeti melodiju i ritam dok pjeva pjesmu, da razumije muziku i karakter riječi.

Biti muzikalan znači uspostaviti odnos sa muzikom slušanjem i razumijevanjem a za to ima svako dijete priliku: slušajući muziku, učeći od svojih roditelja, rodbine, drugova, drugarica i naravno nastavnika i nastavnica.

Najvažnije je da se djetetu od najranijeg djetinjstva pruži prilika da uči muziku, kao i maternji jezik, da je upija kad je najotvorenije i prima nove utiske.

Nažalost i djeca i roditelji toliko su opterećeni na svim kanalima i preko svih nosača zvuka onom muzikom kojom ni jedna država ne bi trebalo da dozvoli da se zasipaju i truju ni mladi ni stari.

Nameću se sadržaji i programi koje niko pametan i dobronamjeran ne bi uvrstio u programe vaspitanja i obrazovanja naše djece.

Tako se dešava da muzika umjesto da oplemenjuje duh, negativno utiče, ima više drogiranih, alkoholisanih, siledžija…

Prejaka muzika od 130 decibela nanosi bol i razara sluh i nerve, pa je poznato da među muzičarima koji koriste jaka pojačala ima mnogo njih sa oštećenim sluhom i nervima, drogiranih…

Japanski naučnik Masaru Emoto je naučno dokazao da prejaka, odnosno preglasna muzika negativno utiče čak i na vodu: u kapljici vode uveličanoj mnogo puta primijetio je da prilikom puštanja prijatne i tihe muzike sadržaj vodene kapljice izgleda kao bezbroj finih sniježnih pahulja pravilnog oblika, a da prilikom prejake i neprijatne muzike nastaju zgrčeni i smežurani oblici.

Zakon univerzuma je zabilježen u vodi. Memorija vode pamti bilo kakav uticaj. Čista i zdrava voda formirana je od pravilnih i lijepih kristala, a zagađena voda je formirana od nepravilnih, zgrčenih i smežuranih oblika.

Moto je primijetio da kada se kapljice vode izlože agresivnim zvukovima kristali vode gube skladnu geometrijsku strukturu, dok uz opuštajuću ili klasičnu muziku zauzimaju simetričan položaj.

Botaničari i ljubitelji cvijeća odavno znaju da biljke bolje napreduju ako im se pjeva ili im se nešto lijepo i tiho govori. Moto je naučno dokazao da je ono što reaguje u biljkama sama voda. Njena kristalna struktura se mijenjala u zavisnosti od vibracija koje su prolazile kroz elektromagnetno polje. Zaključio je da agresivna muzika kao hevi metal, rokenrol, džez, ili obično dranje stvaraju asimetričnu kristalnu formu, da se voda jednostavno ,,mršti” i da joj takav zvuk ne prija.

Voda je najvažnija supstanca na planeti. Od cjelokupne vode na zemlji samo 0,4 odsto dostupno je kao pijaća voda.

Logički možemo da zaključimo da svaka buka negativno utiče na 70 odsto vode u ljudskom organizmu i oštećuje zdravlje.

Dobra muzika i dobre riječi održavaju zdravlje.

Muzika je sastavljena od matematički mjerljivih elemenata:

Frekvencija, trajanje, decibeli, intervali. Objašnjenje muzike kombinuje matematičko i estetičko.

Muzika ima dvojnu prirodu:

  1. Fizika (akustika) je matematički aspekt.
  2. Estetički aspekt se bavi dimenzijom lijepog u umjetnosti izučavajući estetska načela.

Akustika matematički dokazuje da nepravilni talasi proizvode buku a pravilni ton. Svi tonovi preko 120 decibela predstavljaju udar na uho i bol pa prema tome i buku pa i onda kada dolaze od nekog muzičkog instrumenta (ili npr. crkvenog zvona). Poznato je da zvonari, bubnjari, svi koji koriste pojačala i svi koji su izloženi prejakim tonovima, bilo da je to muzika ili buka (svaka prejaka muzika je buka) imaju oštećen sluh.

Slušajte pa oponašajte (imitirajte-interpretirajte-proizvodite): šum talasa, žubor potoka, huk i zviždanje vjetra-zviždite, oponašajte životinje, imitirajte drugog kako pjeva, igra, smiješno govori (što djeca vrlo rado rade) sve je to haos i red, tonovi i muzika. I sve to ima određeni ton i intonaciju, ritam i dinamiku i sve je vježba za sluh, razvijanje sluha i muzikalnosti. (” U svakom haosu postoji red kosmos, u svakom neredu živi skriven red.” Karl Gustav Jung).

Roditelji su ti koji na prvom mjestu moraju da odgajaju, vaspitavaju i obrazuju svoju djecu i da djecu sačuvaju od svih negativnih pojava i uticaja.

Što je bolja muzika u državi bolja je država (Platon). Majke su najbolji vaspitni sistem u svakoj državi.

Učio sam u dobroj državi Jugoslaviji i kod najboljih pedagoga, djeca su mi uspješna, ali mislim da je najvažnije ono što sam naučio od svoje majke.

Majka me je naučila da mi bude zadovoljstvo: da pravilno govorim i pjevam, da budem čist i uredan, da pravilno jedem, da budem dobar drug, da se bavim sportom, da mi davanje bude radost..

Majke, imajte na umu da će djeca biti onakakva kako ih vi odgojite i vaspitate a mi pedagozi obrazujemo.

Pružite djeci da uče muziku, poeziju, jezike, matematiku, nauku, da se bave sportom, druže i daju i biće bolji ljudi.

Roditelji su opterećeni svojim poslom, prepuštaju odgoj, vaspitanje i obrazovanje vrtićima i školama i zaboravljaju da su za prvih dvadeset godina razvoja, roditelji najvažniji.

Napravite dobar raspored časova, i za sebe i za djecu, vodite dnevnik rada, pravite planove, svake nedjelje pregledajte što ste uradili a što propustili i vi i djeca, i popravljajte se. I pjevajte, svirajte, pričajte, šalite se, smijte se, igrajte, svaki dan po malo sa djecom.

I neka se druže sa siromašnom djecom, i neka im pomažu, a siromašni će uzvraćati vedrinom duha, veselom igrom, pjesmom i dobrotom.

Aleksa ASANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

KULTURA

DODIJELJENE NAGRADE AMERIČKE FILMSKE AKADEMIJE: Eksplozija Oskara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što će definitivno obilježiti ovogodišnju dodjelu Oskara je rekord u broju naslova van engleskog govornog područja koji su u jednoj večeri dobili priznanja.

 

Dodjela Oskara je bila velika noć za biografski film koji se fokusira na naučnika Roberta Openhajmera i njegovu ulogu u razvoju atomske bombe. Film Openahajmer Kristofera Nolana, koji je bio nominovan u trinaest kategorija, osvojio je čak sedam Oskara – za najbolji film, režiju – Kristofer Nolan, glavnu mušku ulogu – Kilijan Marfi, sporednu mušku ulogu – Robert Dauni Džunior, montažu, fotografiju i originalnu muziku.

-Filmovi su stari nešto više od 100 godina, ne znamo kuda ide ovo nevjerovatno putovanje, ali znati da smatrate da sam ja značajan dio toga – mnogo mi znači, rekao je proslavljeni reditelj primajući  svog prvog Oskara.

Trijumf Openhajmera na 96. dodjeli Oskara ipak i nije iznenađenje. Nolanovo ostvarenje je bilo najveći favorit glamurozne večeri u holivudskom Dolbi teatru. Openhajmer je do sada osvojio čak više od 300 nagrada na festivalima u raznim kategorijama, među kojima su i Zlatni globusi i BAFTA nagrade u glavnim kategorijama. Međutim, film nije dostigao rekord tri filma koji su dobili po 11 Oskara – Titanik, Ben Hur i Gospodar prstenova: povratak kralja.

Osim Openhajmera, za najbolji film bilo je nominovano još devet ostvarenja: Američka fikcija, Anatomija pada, Barbi, Bartonova akademija, Ubistva pod cvjetnim mjesecom, Maestro, Prošli životi, Jadna stvorenja i Zona interesa.

Iako se očekivalo da će nagradu za najbolju žensku ulogu osvojiti prva nominovana glumica indijanskog porijekla Lili Gladston za ulogu u filmu Ubistva pod cvjetnim mjesecom, Oskar je ipak otišao u ruke Emi Stoun za ulogu u filmu Jadna stvorenja, što je njen drugi Oskar. Film Jorgosa Lantimosa Jadna stvorenja dobio je i Oskare za produkciju, kostime, šminku i frizuru.

Nagrada Oskar za najbolju sporednu žensku ulogu otišla je u ruke Davajn Džoj Rendolf za ulogu u filmu Bartonova akademija proslavljenog reditelja Aleksandera Pejna.

Oskar za najbolji originalni scenario pošao je u Evropu. Naime, film Anatomija pada Žistin Trije osvojio je ranije brojne nagrade – Zlatnu palmu u Kanu, šest nagrada Cezar, šest Evropskih filmskih nagrada, dva Zlatna globusa i jednu BAFTA nagradu, ali ga Francuzi nisu izabrali za svog kandidata za Oskara za najbolji strani film. Ipak je Američka filmska akademija tom filmu vidjela ono što francuska komisija nije pa je Anatomija pada nominovana za Oskara u čak pet kategorija: montaža, originalni scenario, glavna ženska uloga, režija i najbolji film.

Zlatnu statuetu za najbolji adaptirani scenario dobio je film Američka fikcija Korda Džefersona, satirična komedija o rasizmu u američkoj kulturi.

Za najbolji strani film proglašen je epohalni ep o Aušvicu Zona interesa britanskog reditelja Džonatana Glejzera. Film je priča o porodici koja živi u kući odmah do logora – komandantu logora Rudolfu Hesu, njegovoj supruzi Hedvig i njihovo petoro djece. Filmu je pripala nagrada Oskar i za najbolji zvuk što i ne čudi jer je kritika odmah bila jasna – moć ovog filma je u onome što čujete, a ne šta vidite. Glejzer je podsjetio na eskalaciju sukoba u Gazi, na koju, kako je rekao, ne možemo da ostanemo nijemi.

Film 20 dana u Marijupolju Mstislava Černova proglašen je za najbolji dokumentarni film. U pitanju je izvještaj iz prvog lica novinara Asošiejted presa o ranim danima ruske invazije 2022.

-Ovo je prvi Oskar u istoriji Ukrajine i počastvovan sam. Vjerovatno ću biti prvi reditelj na ovoj sceni koji će reći da bih volio da nikada nisam snimio ovaj film, želio bih da to mogu da razmijenim za Rusiju koja ne napada Ukrajinu, rekao je u emotivnom govoru publici Černov.

Film Martina Skorsezea Ubistva pod cvjetnim mjesecom iako pored dvocifrenog broja nominacija, nije osvojio ništa. Ovo je bila čak deseta nominacija legendarnog Skorsezea, više od bilo kog drugog živog reditelja.

Film Barbi, koji je ostvario najveću zaradu u 2023. godini, osvojio je samo jednu od osam nagrada za koje je bio nominovan – za najbolju originalnu pjesmu  What Was I Made For? u izvođenju Bili Ajliš.

Ono što će definitivno obilježiti ovogodišnju dodjelu oskara je rekord u broju naslova van engleskog govornog područja koji su u jednoj večeri dobili priznanja. Oskara su osim Zone interesa, Anatomije pada i 20 dana u Marijupolju, osvojili i filmovi The Boy and the Heron i Godzilla Minus One – sve filmovi koji nisu snimani na engleskom jeziku i koji nisu američka produkcija.

Dodjelu Oskara je obilježilo mnogo zanimljivih trenutaka. Jedan od njih je i prisustvo sedmogodišnjeg psa koji glumi u filmu Anatomija pada. Pas Mesi je bio zvijezda večeri i upravo je tako i tretiran – sa elegantanom leptir-mašnom sjedio je sa ostalim glumcima.

Ipak – ono što će najviše pamtiti je proglašenje pobjednika – Oskara za najbolji film. Naime, povodom pedeset godina od filma Kum, Al Paćino je pozvan da proglasi najbolji film godine. Držao je kovertu u rukama, kratko se obratio publici i, bez najave filmova nominovanih za najbolji, odmah je proglasio pobjednika.

-Moje oči vide Openhajmera, rekao je Paćino, i sve prisutne zbunio jer u tom trenutku nije bilo jasno da li podsjeća na nominovane ili je proglasio pobjednika. Publika je nesigurno aplaudirala i krenula je pobjednička muzika. Živa glumačka legenda se sjutradan oglasila o viralnom trenutku, objasnivši da je to bila odluka producenata – da ne ponavljaju imena nominovanih filmova, kako ne bi ceremonija predugo trajala.

Miroslav MINIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZLOŽBA U PRAGU: U čast 530 godina štamparske tradicije Crne Gore

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izložba predstavlja djelatnost Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, a čine je 24 ilustrovana panoa, rađena dvojezično na češkom i engleskom jeziku

 

Izložba Matice crnogorske Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka otvorena je 5.marta  u Pragu, u istorijskom sjedištu Nacionalne biblioteke Češke Klementinumu. Izložba predstavlja djelatnost Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, a čine je 24 ilustrovana panoa, rađena dvojezično na češkom i engleskom jeziku, kao i prateći katalog.

Na otvaranju su govorili direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke Jan Marjan, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i češki istoričar František Šistek.

Autorski tim izložbe čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Program je realizovan uz podršku Ambasade Češke u Crnoj Gori i češke ambasadorke Janine Hrebičkove.

Srednjevjekovna štamparija predstavlja kulturni fenomen u tadašnjoj Crnoj Gori koja je bila posljednja slobodna zemlja na Balkanu. Otvorena je samo 40 godina od štampanja Gutembergove Biblije. Prvu štampariju kod Južnih Slovena osniva Đurađ Crnojević. Izrada prve knjige  Oktoih – prvoglasnik započeta je 1493., a završena 4. januara 1494. Obodska štamparija, koja je bila i prva državna štamparija na svijetu, prestala je s radom 1496.

Matica crnogorska je 2019. godine pripremila izložbu Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka koja je, pored više crnogorskih gradova, izlagana i u inostranstvu.

Prije Praga, posebnu pažnju je ova izložba izazvala u Sofiji, gdje je bila izložena oktobra 2019. povodom obilježavanja 150 godina Bugarske akademije nauka (BAN). Projekat Matice crnogorske Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka je pored izložbe sadržao objavljivanje fototipskog izdanja Prazničnog mineja (1538.) iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina kao suizdavački poduhvat s Nacionalnom bibliotekom Bugarske u Sofiji (2021.) i objavljivanje fototipskog izdanja Psaltira s posljedovanjem (1494.) iz Crnojevića štamparije kao suizdavački projekat sa Bugarskom akademijom nauka (BAN)(2020.). Primjerci ovih fototipskih izdanja će takođe biti prezentovani na izložbi u Nacionalnoj biblioteci Češke.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo