Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI PAD BEZBJEDNOSNOG SISTEMA U SPUŠKOM ZATVORU: Ogledalo države

Objavljeno prije

na

Spuški zatvor, ili zvanično Zvod za izvršenje krivičnih sankicija (ZIKS), odavno se nadaleko pročuo po bjekstvima zatvorenika, zagonetnim ubistvima, tučama, unošenju mobilnih telefona i droge zatvorenicima… Ipak, ono što se desilo prošle nedjelje veče vjerovatno je jedinstven slučaj i u svijetu. Nekoliko osoba probilo je dvije zatvorske zaštitne ograde i preko treće prebacile paket osuđeniku u paviljonu F. Šta je u njemu bilo još zvanično nije saopšteno. Duhoviti su taj slučaj ovako prokomentarisali – svuda u svijetu zatvorenici probijaju zatvorsku ogradu da pobjegnu na slobodu, a u Crnoj Gori je provaljuju da uđu u zatvor! U paviljonu F smješteni su većinom zatvorenici osuđeni na najduže kazne.

Prije nekoliko dana dogodio se još jedan incident. Zatvorenici su napali četvoricu službenika ZIKS-a, pri čemu su jedan komandir i nekoliko zatvorenika povrijeđeni. U utorak je jedan zatvorenik pokušao samoubistvo…

„Ti događaji jasno ukazuju da je bezbjednosni sistem u ZIKS-u sveden na najniži mogući nivo. Prisjetimo se nedave pobune osuđenika kada su izazvali požar u paviljonu zatvorenog dijela Kazneno-popravnog doma, zbog čega je donijeta preventivno-bezbjednosna mjera da se vinovnici tog događaja premjeste u zatvor u Bijelom Polju. Nastavljena je praksa da se brojni neriješeni problemi u ZIKS-u guraju pod tepih da bi se održao socijalni mir. Javnost je trebala da bude upoznata o tom slučaju, kao i o tome ko je odgovoran za volšebno bjekstvo osuđenika iz zatvora u Bijelom Polju, koji je mimo svih zakonskih propisa boravio u zatvorskoj jedinici gdje to Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija nije predviđeno. Nije zvanično objašnjeno ni kako je, kao po scenariju za kriminalistički film, pritvorenik I.V. iz bjelopoljskog zatvora sa oružjem u rukama razoružao zatvorsku policiju i dao se u bijeg ili kako je likvidiran osuđenik Đ.D. snajperskim naoružanjem sa spoljne strane ograde ZIKS-a”, kaže, u razgovoru za Monitor, detektiv Vladan Pavićević i nekadašnji član užeg kabineta direktora ZIKS-a.

D. Đ. je ubijen 22. septembra 2016. godine dok je bio u teretani Poluotvorenog odjeljenja Kazneno-popravnog doma. Do danas nije utvrđeno ko ga je ubio. Taj slučaj bio je interesantan i stranim medijima.

Kako je moguće da prije nekoliko dana više osuđenika napadne metalnim šipkama i tiganjima službenike ZIKS-a i ugroze živote zatvorskih policajaca, pitamo Pavićevića.

„U tom slučaju nije samo preventivno-bezbjednosni rad doveden u pitanje, nego i odgovornost drugih službi kao što su Sužba za resocijalizaciju ličnosti, koja ima važnu ulogu u sistemu funkcionisanja ukupnog sistema ZIKS-a. Zatim odgovornost Službe obezbjeđenja ili zatvorske policije koje u ovakvim slučajevima moraju da primijene ovlašćenja regulisana Pravilnikom o načinu vršenja obezbjeđenja, naoružanju i opremi službenika obezbjeđenja ZIKS-a (Članovi 54, 55 i 56). Ako se ispoštuju te zakonske odredbe onda se ne može dovesti u pitanje povreda ljudskih prava i sloboda. Koja su prava ili ovlašćenja ovdje prekršena utvrdiće nadležni organ, a vjerujem da će za to biti vrlo zainteresovane i odgovarajuće međunarodne organizacije. Treba očekivati i da se konačno postavi pitanje i objektivne i subjektivne odgovornosti menadžmenta ZIKS-a, prije svega direktora”, smatra Pavićević.

Monitor je više puta ranije pisao o tome kako se ne vodi dovoljno brige o bezbjednosti zatvora, službenika, ali ni zatvorenika.

Iz spuškog zatvora pobjegli su brojni zatvorenici. Neki su uhapšeni, a za neke nikada nije razjašnjeno kako su se domogli slobode. Evo samo nekoliko slučajeva.

U junu 2001. godine pobjegao je zatvorenik D. L. To je bilo drugo bjekstvo iz spuškog zatvora u nepunih 48 sati. Tada je Veselin Vlahović, osuđen u Sarajevu za ratni zločin, pobjegao na spektakularan način – preskočio je zid visok četiri metra. Dvije godine prije toga pobjegao je zatvorenik N. K. U junu 2005. godine zatvorenici S.B., .S. P. i M. R. pobjegli su iz Poluotvorenog odjeljenja. Početkom 2008. u Novom Sadu je uhapšen V. M., koji je iz spuškog zatvora pobjegao 1995. Osuđenik Ž. N. pobjegao je maja 2008. godine…

U spuški zatvor često se zatvorenicima doturaju mobilni telefoni iako je to zakonom strogo zabranjeno. U januaru 2010. godine kod jednog zatvorenika otkriveno je jedanaest mobitela u paketu sa suvomesnatim proizvodima. Početkom 2012. godine, prilikom pretresa čuvenog C odjeljenja, najbolje čuvanog dijela zatvora, pronađena su četiri telefona. Od avgusta 2013. do avgusta 2015. oduzet je od zatvorenika 1.291 mobilni telefon.

Zbog nekoliko telefona pronađenih kod zatvorenika, Vlada Crne Gore je 2005. godine smijenila Upravu ZIKS-a. Ova današnja ima preča posla – najavila je gradnju zatvora u Mojkovcu, rodnom mjestu premijera. U objekte zatvora biće investirano tričavih petnaest miliona eura.

„Stanje u zatvorima je odraz stanja u državi. Stanje u državi ne može biti stabilno ako u ustanovama ovakvog tipa, gdje borave pritvorena i osuđena lica sa kaznama i do 40 godina, imamo vrlo delikatne incidente, pobune, organizatore u vršenju novih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala, ubistava i obračuna sa zatvorskom policijom. Ovakvi nemili događaji nijesu zabilježeni ni u zemljama okruženja”, kaže Pavićević.

On napominje da se jasno uočavaju propusti, nesposobnosti, neznanje i neprofesionalizam vitalnog činioca u ZIKS-u – menadžmenta i svakako odgovornost direktora.

„Odgovornost direktora je u tome što on donosi planove obezbjeđenja i sagledava bezbjednosne procjene i rizike za osuđena lica i lica u pritvoru. Obaveza zaposlenih u Zavodu nije samo da ih čuvaju od bjekstva već i od ovakvih pojava”, objašnjava Pavićević.

Još, kako rekosmo, zvanično nije saopšteno šta su nepoznati posjetioci u paketu prošle nedjelje doturili zatvorenicima.

„Pretpostavimo da se može bilo što unijeti i da time mogu biti ugroženi nečiji životi, možda od istih onih koji su već jednom osuđeni na najviše zatvorske kazne. Ovakvi i slični događaji bili bi nezamislivi da je bolje fizički i materijalno-tehnički obezbijeđen najbezbjedniji zatvorski dio KP Doma – poznato C odjeljenje”, tvrdi Pavićević.

Darodavci zagonetnog paketa su na slobodi. Istraga je vjerovatno u toku.

Vladan Pavićević, detektiv: Stanje u zatvoru je alarmantno

Kad je riječ o onom što se dešava u ZIKS-u, Pavićević kaže da nema prostora za čuđenje:

„Bezbjednosni sistem je na najnižim nivoima spremnosti da se preventivno djeluje u sprečavanju ovakvih događaja. Smještaj i boravak pritvorenih i osuđenih lica je definisan Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. Striktnom primjenom tih zakonskih normi, neupitno se vodi računa o poštovanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda i za lica osuđena za najteža krivična djela. Višestruki povratnici, koji bi trebalo da borave u takozvanom ‘zatvoru’ u zatvoru – poznato C odjeljenje, koje je nekad imalo najbolji sistem bezbjednosnih mjera i zaštite, premješteno je u dio koji ne zadovoljava visoke standarde i preporuke Evropske komisije. U takvom ambijentu borave lica osuđena do 40 godina zatvora i višestruki povratnici”.

Zatvorska policija je dužna da obavlja razna obezbjeđenja – od unutrašnjeg do spoljašnjeg, kao i obezbjeđenje putem patrole, jer se tako štite osobe, objekti i imovina Zavoda, sprečava kretanje nepozvanih i sumnjivih osoba u neposrednoj blizini, utvrđuje njihov identitet i razlozi kretanja u patrolnom području.

„Značajne su i osmatračnice, takozvane karaule, sa kojih se jasno vidi svaki djelić površine oko zatvora i svaka sumnjiva radnja evidentira. Zašto, kad je riječ i o ulasku nepozvanih kroz ogradu zatvora, nijesu preduzete odgovarajuće mjere za kvalitetnije i efikasnije obezbjeđenje odgovor bi bio svakako dragocjen prije svega Vladi Crne Gore. Zbog ovakavih događaja treba očekivati konkretne poteze, profesionalne i moralne. Alarmantno stanje u ZIKS-u konačno se mora riješiti zbog javnog i državnog interesa”, kaže Pavićević.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo