Povežite se sa nama

MONITORING

VESELIN VELJOVIĆ I BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Statističke čarolije

Objavljeno prije

na

veljovic

,,Država je jača od svih oblika kriminala”, poručio je novi/stari šef Uprave policije, Veselin Veljović, povodom predstavljanja Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23, 24, koja se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Ko je povjerovao u Veljovićeve riječi, a ko nije, ne zna se. Istraživanja, međutim, pokazuju da crnogorskim građanima i nije mnogo lakše od velikih riječi, niti se od lijepih govora policijskih zvaničnika, a bilo ih je, osjećaju bolje. Naprotiv. Čak 43 odsto crnogorskih građana koji su bili obuhvaćeni nedavnim istraživanjem NVO Institut Alternativa o povjerenju u policiju, upitani kome najviše vjeruju da će ih zaštiti odgovorilo je – sami sebi! U državama koje su, kako Veljović reče, posvećene vladavini prava i jače od svakog kriminala, taj bi postotak morao biti mnogo manji. Ili su građani, opet krivi, što ne umiju da prepoznaju na javi progres crnogorskih institucija o kojem se besjedi u dokumentima poslatim Briselu, ali bogami i onim iz Brisela vraćenim natrag.

Tako se u najnovijem dokumentu EK koji govori o rezultatima koje je Crna Gora postigla u poglavljima 23, 24 od početka godine, prepoznaje napredak na polju borbe protiv organizovanog kriminala.

,,Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom usljed jačanja policijske saradnje sa državama članicama EU. Crnogorska policija je učestvovala u jednom broju međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su rezultirale hapšenjima članova kriminalnih grupa i zapljenama značajnih količina droge”, ocijenio je i Aivo Orav, šef delegacije EU u Podgorici.

Statistika rezultata crnogorske policije, onako lijepo posložena u Radnom dokumentu, zaista ostavlja utisak. Tako se recimo navodi da se prema podacima SOCTA, broj kriminalnih bandi u Crnoj Gori od 2013. godine smanjio sa 20 na – 11. Konstatuje se i da su hapšeni pripadnici pet kriminalnih grupa, uključujući i šefa jedne od njih, kao i da su između oktobra 2017. godine i avgusta 2018, procesuirane 182 osobe zbog djela povezanih sa organizovanim kriminalom.

Iza statistike, međutim, stvari stoje malčice drugačije. U dokumentu nema podataka o efektima tih hapšenja, i koliko njih je preraslo u presude. Ili je cilj crnogorske policije samo da hapsi? Iako dobro dođe za izvještaje EK, zabrinjavajući je najnoviji trend hapšenja, o čemu je Monitor već pisao, bezbjednosno interesantnih lica za djela koja nijesu učinili, kao što je „sprečavanje likvidacija”, te aktiviranja starih optužbi koje već ranije nijesu rezultirale presudama.

O tome se međutim ne govori u briselskim dokumentima. Ali se zato pohvalno iznosi podatak da je tim Specijalne policijske jedinice (SPU) koja se bori protiv organizovanog kriminala, popunjen za 50 odsto, do 30 članova. Nema ni riječi međutim o tome da je Veljovićevo kadrovsko popunjavanje policijskih redova, prilično interesantno, i da je postalo predmet interesovanja medija. S razlogom.

TV Vijesti objavila je ove sedmice da je Veljović u policijske redove vratio neke kadrove koji su bili neraspoređeni, a koji imaju optužbe za zloupotrebu službenog položaja. Protiv nekih od njih još su u toku istrage, kao u slučaju Nikole Terzića, kojeg je Veljović postavio za inspektora za strance u Centru bezbjednosti Bar.

Terzić je bio neraspoređen od 2016. kada je Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv njega i njegovog kolege Dalibora Medojevića zbog nestanka dokaza uzetih prilikom pretresa kuće biznismena Veselina Mujovića, osumnjičenog da je Svetozaru Maroviću navodno uzeo 800 hiljada eura uz obećanje da će mu obezbijediti bolji status u istrazi u Budvi. Tada je nestalo 13 pisama Mujovića – njegova navodna korenspondencija sa Milom Đukanovićem, Veselinom Veljovićem i drugim osobama iz javnog i političkog života. Zbog nestanka tih dokaza tužilaštvo je tada uhapsilo Terzića i Medojevića. Terzić je bio inspektor u Odsjeku za sprečavanje organizovanog kriminala i korupcije.

Medojevića i Terzića sudija za istragu Višeg suda Miroslav Bašović pustio je da se brane sa slobode, iako je potvrdio osnov sumnje da su počinili krivična djela za koja ih Specijalno tužilaštvo tereti – zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. U međuvremenu, ne čekajući ishod postupka, Veljović Terzića vraća u policijske redove. Od disciplinskog postupka koji je predlagan, da se zna – ništa.

Nije Terzić jedini neobični odabir Veljovića. U Odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala Veljović je postavio Mija Bulatovića, koji je smijenjen početkom aprila s mjesta šefa Odsjeka za prikrivene isljednike nakon što, kako pišu mediji, nije preduzeo ništa kada je 31. marta u kafiću Forum u centru Podgorice Marko Jovanović počinio dvostruko ubistvo i pobjegao. Prava preporuka za Odjel za borbu protiv organizovanog kriminala u državi jačoj od svih vidova kriminala.

Marko Mišković, koji je sa mjesta komandira kotorske policije smijenjen nakon što je u decembru 2016. iz pritvorske jedinice pobjegao Jovan Jovanović, navodno pripadnik škaljarskog klana, postavljen je za zamjenika komandira u Herceg Novom.

U dokumentu se na jednom mjestu istina pominje da policija još nije uradila ništa kada je u pitanju napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić. Ali to nije očito umanjilo pozitivnu ocjenu da napredujemo. Mada je EU i dalje zabrinuta, ništa ni od klauzule balansa, o kojoj se mnogo govorilo, pa i u kontekstu upravo ovog slučaja.

,,Crna Gora je još lider u regionu kad su u pitanju evropske integracije, ali taj epitet može izgubiti, ukoliko ne vidimo napredak u rješavanju slučaja napada na Oliveru Lakić, adekvatnu istragu sa jasnim rezultatima i posljedicama”, saopštio je evropski komesar za proširenje Johanes Han u Skoplju, tokom konferencije Dani medija Zapadnog Balkana, koji je održan u septembru ove godine u Skoplju.

Orav je, tokom predstavljanja posljednjeg radnog dokumenta za poglavlja 23, 24, kazao da ne vjeruje da će biti upotrijebljena klauzula balansa kada je Crna Gora u pitanju jer je, kako je ocijenio, to posljednja mjera koju EU može da koristi u određenom trenutku.

Napretka u slučaju Lakić nema, ali nema ni aktiviranja klauzule balansa. A ima pohvala da napredujemo.

Crnogorskim građanima ostaje da počnu da vjeruju u čaroliju statistike, u crnogorsku policiju, Veljovićeve riječi da smo zakleti u borbi protiv kriminala, i pohvale iz Brisela da napredujemo u poglavlju 24. Ili da nastave da se iseljavaju.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo