Povežite se sa nama

MONITORING

VESELIN VELJOVIĆ I BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Statističke čarolije

Objavljeno prije

na

,,Država je jača od svih oblika kriminala”, poručio je novi/stari šef Uprave policije, Veselin Veljović, povodom predstavljanja Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23, 24, koja se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Ko je povjerovao u Veljovićeve riječi, a ko nije, ne zna se. Istraživanja, međutim, pokazuju da crnogorskim građanima i nije mnogo lakše od velikih riječi, niti se od lijepih govora policijskih zvaničnika, a bilo ih je, osjećaju bolje. Naprotiv. Čak 43 odsto crnogorskih građana koji su bili obuhvaćeni nedavnim istraživanjem NVO Institut Alternativa o povjerenju u policiju, upitani kome najviše vjeruju da će ih zaštiti odgovorilo je – sami sebi! U državama koje su, kako Veljović reče, posvećene vladavini prava i jače od svakog kriminala, taj bi postotak morao biti mnogo manji. Ili su građani, opet krivi, što ne umiju da prepoznaju na javi progres crnogorskih institucija o kojem se besjedi u dokumentima poslatim Briselu, ali bogami i onim iz Brisela vraćenim natrag.

Tako se u najnovijem dokumentu EK koji govori o rezultatima koje je Crna Gora postigla u poglavljima 23, 24 od početka godine, prepoznaje napredak na polju borbe protiv organizovanog kriminala.

,,Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom usljed jačanja policijske saradnje sa državama članicama EU. Crnogorska policija je učestvovala u jednom broju međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su rezultirale hapšenjima članova kriminalnih grupa i zapljenama značajnih količina droge”, ocijenio je i Aivo Orav, šef delegacije EU u Podgorici.

Statistika rezultata crnogorske policije, onako lijepo posložena u Radnom dokumentu, zaista ostavlja utisak. Tako se recimo navodi da se prema podacima SOCTA, broj kriminalnih bandi u Crnoj Gori od 2013. godine smanjio sa 20 na – 11. Konstatuje se i da su hapšeni pripadnici pet kriminalnih grupa, uključujući i šefa jedne od njih, kao i da su između oktobra 2017. godine i avgusta 2018, procesuirane 182 osobe zbog djela povezanih sa organizovanim kriminalom.

Iza statistike, međutim, stvari stoje malčice drugačije. U dokumentu nema podataka o efektima tih hapšenja, i koliko njih je preraslo u presude. Ili je cilj crnogorske policije samo da hapsi? Iako dobro dođe za izvještaje EK, zabrinjavajući je najnoviji trend hapšenja, o čemu je Monitor već pisao, bezbjednosno interesantnih lica za djela koja nijesu učinili, kao što je „sprečavanje likvidacija”, te aktiviranja starih optužbi koje već ranije nijesu rezultirale presudama.

O tome se međutim ne govori u briselskim dokumentima. Ali se zato pohvalno iznosi podatak da je tim Specijalne policijske jedinice (SPU) koja se bori protiv organizovanog kriminala, popunjen za 50 odsto, do 30 članova. Nema ni riječi međutim o tome da je Veljovićevo kadrovsko popunjavanje policijskih redova, prilično interesantno, i da je postalo predmet interesovanja medija. S razlogom.

TV Vijesti objavila je ove sedmice da je Veljović u policijske redove vratio neke kadrove koji su bili neraspoređeni, a koji imaju optužbe za zloupotrebu službenog položaja. Protiv nekih od njih još su u toku istrage, kao u slučaju Nikole Terzića, kojeg je Veljović postavio za inspektora za strance u Centru bezbjednosti Bar.

Terzić je bio neraspoređen od 2016. kada je Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv njega i njegovog kolege Dalibora Medojevića zbog nestanka dokaza uzetih prilikom pretresa kuće biznismena Veselina Mujovića, osumnjičenog da je Svetozaru Maroviću navodno uzeo 800 hiljada eura uz obećanje da će mu obezbijediti bolji status u istrazi u Budvi. Tada je nestalo 13 pisama Mujovića – njegova navodna korenspondencija sa Milom Đukanovićem, Veselinom Veljovićem i drugim osobama iz javnog i političkog života. Zbog nestanka tih dokaza tužilaštvo je tada uhapsilo Terzića i Medojevića. Terzić je bio inspektor u Odsjeku za sprečavanje organizovanog kriminala i korupcije.

Medojevića i Terzića sudija za istragu Višeg suda Miroslav Bašović pustio je da se brane sa slobode, iako je potvrdio osnov sumnje da su počinili krivična djela za koja ih Specijalno tužilaštvo tereti – zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. U međuvremenu, ne čekajući ishod postupka, Veljović Terzića vraća u policijske redove. Od disciplinskog postupka koji je predlagan, da se zna – ništa.

Nije Terzić jedini neobični odabir Veljovića. U Odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala Veljović je postavio Mija Bulatovića, koji je smijenjen početkom aprila s mjesta šefa Odsjeka za prikrivene isljednike nakon što, kako pišu mediji, nije preduzeo ništa kada je 31. marta u kafiću Forum u centru Podgorice Marko Jovanović počinio dvostruko ubistvo i pobjegao. Prava preporuka za Odjel za borbu protiv organizovanog kriminala u državi jačoj od svih vidova kriminala.

Marko Mišković, koji je sa mjesta komandira kotorske policije smijenjen nakon što je u decembru 2016. iz pritvorske jedinice pobjegao Jovan Jovanović, navodno pripadnik škaljarskog klana, postavljen je za zamjenika komandira u Herceg Novom.

U dokumentu se na jednom mjestu istina pominje da policija još nije uradila ništa kada je u pitanju napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić. Ali to nije očito umanjilo pozitivnu ocjenu da napredujemo. Mada je EU i dalje zabrinuta, ništa ni od klauzule balansa, o kojoj se mnogo govorilo, pa i u kontekstu upravo ovog slučaja.

,,Crna Gora je još lider u regionu kad su u pitanju evropske integracije, ali taj epitet može izgubiti, ukoliko ne vidimo napredak u rješavanju slučaja napada na Oliveru Lakić, adekvatnu istragu sa jasnim rezultatima i posljedicama”, saopštio je evropski komesar za proširenje Johanes Han u Skoplju, tokom konferencije Dani medija Zapadnog Balkana, koji je održan u septembru ove godine u Skoplju.

Orav je, tokom predstavljanja posljednjeg radnog dokumenta za poglavlja 23, 24, kazao da ne vjeruje da će biti upotrijebljena klauzula balansa kada je Crna Gora u pitanju jer je, kako je ocijenio, to posljednja mjera koju EU može da koristi u određenom trenutku.

Napretka u slučaju Lakić nema, ali nema ni aktiviranja klauzule balansa. A ima pohvala da napredujemo.

Crnogorskim građanima ostaje da počnu da vjeruju u čaroliju statistike, u crnogorsku policiju, Veljovićeve riječi da smo zakleti u borbi protiv kriminala, i pohvale iz Brisela da napredujemo u poglavlju 24. Ili da nastave da se iseljavaju.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo