Povežite se sa nama

MONITORING

VESELIN VELJOVIĆ I BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Statističke čarolije

Objavljeno prije

na

,,Država je jača od svih oblika kriminala”, poručio je novi/stari šef Uprave policije, Veselin Veljović, povodom predstavljanja Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23, 24, koja se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Ko je povjerovao u Veljovićeve riječi, a ko nije, ne zna se. Istraživanja, međutim, pokazuju da crnogorskim građanima i nije mnogo lakše od velikih riječi, niti se od lijepih govora policijskih zvaničnika, a bilo ih je, osjećaju bolje. Naprotiv. Čak 43 odsto crnogorskih građana koji su bili obuhvaćeni nedavnim istraživanjem NVO Institut Alternativa o povjerenju u policiju, upitani kome najviše vjeruju da će ih zaštiti odgovorilo je – sami sebi! U državama koje su, kako Veljović reče, posvećene vladavini prava i jače od svakog kriminala, taj bi postotak morao biti mnogo manji. Ili su građani, opet krivi, što ne umiju da prepoznaju na javi progres crnogorskih institucija o kojem se besjedi u dokumentima poslatim Briselu, ali bogami i onim iz Brisela vraćenim natrag.

Tako se u najnovijem dokumentu EK koji govori o rezultatima koje je Crna Gora postigla u poglavljima 23, 24 od početka godine, prepoznaje napredak na polju borbe protiv organizovanog kriminala.

,,Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom usljed jačanja policijske saradnje sa državama članicama EU. Crnogorska policija je učestvovala u jednom broju međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su rezultirale hapšenjima članova kriminalnih grupa i zapljenama značajnih količina droge”, ocijenio je i Aivo Orav, šef delegacije EU u Podgorici.

Statistika rezultata crnogorske policije, onako lijepo posložena u Radnom dokumentu, zaista ostavlja utisak. Tako se recimo navodi da se prema podacima SOCTA, broj kriminalnih bandi u Crnoj Gori od 2013. godine smanjio sa 20 na – 11. Konstatuje se i da su hapšeni pripadnici pet kriminalnih grupa, uključujući i šefa jedne od njih, kao i da su između oktobra 2017. godine i avgusta 2018, procesuirane 182 osobe zbog djela povezanih sa organizovanim kriminalom.

Iza statistike, međutim, stvari stoje malčice drugačije. U dokumentu nema podataka o efektima tih hapšenja, i koliko njih je preraslo u presude. Ili je cilj crnogorske policije samo da hapsi? Iako dobro dođe za izvještaje EK, zabrinjavajući je najnoviji trend hapšenja, o čemu je Monitor već pisao, bezbjednosno interesantnih lica za djela koja nijesu učinili, kao što je „sprečavanje likvidacija”, te aktiviranja starih optužbi koje već ranije nijesu rezultirale presudama.

O tome se međutim ne govori u briselskim dokumentima. Ali se zato pohvalno iznosi podatak da je tim Specijalne policijske jedinice (SPU) koja se bori protiv organizovanog kriminala, popunjen za 50 odsto, do 30 članova. Nema ni riječi međutim o tome da je Veljovićevo kadrovsko popunjavanje policijskih redova, prilično interesantno, i da je postalo predmet interesovanja medija. S razlogom.

TV Vijesti objavila je ove sedmice da je Veljović u policijske redove vratio neke kadrove koji su bili neraspoređeni, a koji imaju optužbe za zloupotrebu službenog položaja. Protiv nekih od njih još su u toku istrage, kao u slučaju Nikole Terzića, kojeg je Veljović postavio za inspektora za strance u Centru bezbjednosti Bar.

Terzić je bio neraspoređen od 2016. kada je Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv njega i njegovog kolege Dalibora Medojevića zbog nestanka dokaza uzetih prilikom pretresa kuće biznismena Veselina Mujovića, osumnjičenog da je Svetozaru Maroviću navodno uzeo 800 hiljada eura uz obećanje da će mu obezbijediti bolji status u istrazi u Budvi. Tada je nestalo 13 pisama Mujovića – njegova navodna korenspondencija sa Milom Đukanovićem, Veselinom Veljovićem i drugim osobama iz javnog i političkog života. Zbog nestanka tih dokaza tužilaštvo je tada uhapsilo Terzića i Medojevića. Terzić je bio inspektor u Odsjeku za sprečavanje organizovanog kriminala i korupcije.

Medojevića i Terzića sudija za istragu Višeg suda Miroslav Bašović pustio je da se brane sa slobode, iako je potvrdio osnov sumnje da su počinili krivična djela za koja ih Specijalno tužilaštvo tereti – zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. U međuvremenu, ne čekajući ishod postupka, Veljović Terzića vraća u policijske redove. Od disciplinskog postupka koji je predlagan, da se zna – ništa.

Nije Terzić jedini neobični odabir Veljovića. U Odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala Veljović je postavio Mija Bulatovića, koji je smijenjen početkom aprila s mjesta šefa Odsjeka za prikrivene isljednike nakon što, kako pišu mediji, nije preduzeo ništa kada je 31. marta u kafiću Forum u centru Podgorice Marko Jovanović počinio dvostruko ubistvo i pobjegao. Prava preporuka za Odjel za borbu protiv organizovanog kriminala u državi jačoj od svih vidova kriminala.

Marko Mišković, koji je sa mjesta komandira kotorske policije smijenjen nakon što je u decembru 2016. iz pritvorske jedinice pobjegao Jovan Jovanović, navodno pripadnik škaljarskog klana, postavljen je za zamjenika komandira u Herceg Novom.

U dokumentu se na jednom mjestu istina pominje da policija još nije uradila ništa kada je u pitanju napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić. Ali to nije očito umanjilo pozitivnu ocjenu da napredujemo. Mada je EU i dalje zabrinuta, ništa ni od klauzule balansa, o kojoj se mnogo govorilo, pa i u kontekstu upravo ovog slučaja.

,,Crna Gora je još lider u regionu kad su u pitanju evropske integracije, ali taj epitet može izgubiti, ukoliko ne vidimo napredak u rješavanju slučaja napada na Oliveru Lakić, adekvatnu istragu sa jasnim rezultatima i posljedicama”, saopštio je evropski komesar za proširenje Johanes Han u Skoplju, tokom konferencije Dani medija Zapadnog Balkana, koji je održan u septembru ove godine u Skoplju.

Orav je, tokom predstavljanja posljednjeg radnog dokumenta za poglavlja 23, 24, kazao da ne vjeruje da će biti upotrijebljena klauzula balansa kada je Crna Gora u pitanju jer je, kako je ocijenio, to posljednja mjera koju EU može da koristi u određenom trenutku.

Napretka u slučaju Lakić nema, ali nema ni aktiviranja klauzule balansa. A ima pohvala da napredujemo.

Crnogorskim građanima ostaje da počnu da vjeruju u čaroliju statistike, u crnogorsku policiju, Veljovićeve riječi da smo zakleti u borbi protiv kriminala, i pohvale iz Brisela da napredujemo u poglavlju 24. Ili da nastave da se iseljavaju.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo