Povežite se sa nama

MONITORING

IZBOR I NERAZRJEŠENJE DIREKTORA U OBRAZOVANJU: Partijska depolitizacija

Objavljeno prije

na

Ministar prosvjete Damir Šehović negirao je, protekle nedjelje, u Osnovnom sudu u Danilovgradu političku diskriminaciju prilikom imenovanja svog partijskog kolege Vuka Stanišića na mjesto direktora vrtića „Đina Vrbica” u Podgorici.

U ovom sudu vodi se postupak po tužbi bivše v.d. direktorice vrtića Milene Mijović, koja je tužila državu zbog političke diskriminacije.

Radi se o ponovljenom postupku, nakon što je Viši sud u Podgorici ukinuo presudu danilovgradskog Osnovnog suda iz marta ove godine, kojom je utvrđeno da je Šehović politički diskriminisao Mijovićevu.

Ministar je na suđenju istakao da se opredijelio za Stanišića jer su zaposleni prema Mileni Mijović osjećali ogromni animozitet, pa su prijetili i štrajkom. Priznao je da se prilikom odlučivanja nije vodio stručnim referencama kandidata. Šehović je kazao da mu nije bila poznata politička pripadnost nijednog od kandidata za direktora vrtića.

Advokat Budislav Minić, koji zastupa Mijovićevu, kaže za Monitor da je ,,neprihvatljivo da ministar, posebno ministar prosvjete, o izboru direktora najveće javne ustanove te vrste, nema nijedan dokaz da ponudi sudu i javnosti u prilog svojoj odluci o izboru direktora koju je, po sopstvenim riječima donio konsultujući, umjesto stručnjaka u Ministarstvu, ‘ljude od svog povjerenja u Ministarstvu i van njega’. I koji nije vrjednovao stručne reference kandidata jer smatra da se to vrjednuje samo ‘kada se dijele stipendije”.

Ministar i na sudu tvrdi da mu nije poznata politička pripadnost direktora koje imenuje. No krajem septembra za v.d. direktora Škole za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” iz Podgorice imenovao je Dar-ka Vukčevića, koji je član Opštinskog odbora Glavnog grada Socijalde-mokrata Crne Gore, a bio je i kandidat za odbornika u lokalnom parla-mentu. Iz Ministarstva prosvjete su naglasili da je kod ovog izbora cijenjena stručnost a da ,,članstvo u partiji ne može biti prepreka, baš kao što ne bi trebalo da bude ni prednost”.

Ne bi trebalo, ali politička pripadnost jeste glavni argument za zapošljavanje u prosvjeti. Primjeri su brojni – da ne navodimo one iz vakta Slavoljuba Stijepovića i Predraga Boškovića, već samo domete na tom polju od 2016. otkada je Šehović ministar.

Početkom godine, u toku predizborne kampanje za lokalne izbore u Beranama, objavljen je snimak na kome, pozivajući se na ministra Šehovića, direktor Srednje stručne škole u Beranama Naser Gargović, kadar SD-a, nudi kandidatu za odbornika SDP-a da se povuče s izborne liste i pređe u SD. Zauzvrat, čuje se na snimku, nudi mu zaposlenje za suprugu u vrtiću ili Univerzitetskom centru, uz riječi Gargovića da je Šehović i njega postavio za direktora.

U maju prošle godine, Šehovićevo ministarstvo produžava mandat direktoru pljevaljske Osnovne škole „Ristan Pavlović” Draganu Tošiću na još četiri godine. On je 2015. pravosnažno osuđen zbog učešća u kupovini glasova za DPS pred parlamentarne izbore 2012.

Kao krupan korak ka depolitizaciji obrazovanja najavljena je prošlogodišnja izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Stručna javnost odavno predočava da bi povratak na ranija zakonska rješenja bio korak naprijed u odnosu na sadašnje stanje. Tada je direktora škole birao školski odbor, uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća, koje je tajno glasalo o kandidatima, zatim savjeta roditelja i lokalne samouprave. Ministar je davao saglasnost. Uzalud. Novim izmjenama je propisano da ministar bira tročlanu komisiju koja vrši intervju s kandidatima za direktora i dostavlja izvještaj ministru na odlučivanje.

,,Sistem je znatno depolitizovaniji nego što je bio”, objašnjavao je ministar. Tumačio je da se sa kandidatima za direktore upoznaje na isti način na koji to čini svaki čelnik institucije, ustanove ili kompanije: preko programa koji kandidati moraju dostaviti, radne biografije, direktnog raz-govora sa svima koji su se prijavili na oglas, kao i na osnovu predloga stručne komisije. To što u školama, iliti kompanijama, uglavnom prođu članovi partije izgleda da je stvar više sile.

Mira Popović, iz Centara za građansko obrazovanje (CGO) za Monitor kaže da ova organizacija godinama ukazuje na probleme koje u obrazovnom sistemu kreira norma po kojoj ministar ima moć da imenuje i razrješava direktore škola: ,,Ministri se mijenjaju a činjenica da ova norma ostaje nesumnjivo ukazuje na potencijal njene upotrebe u partijske svrhe”.

U međuvremenu, programi razvoja institucije koji kandidati moraju dosta-viti na konkursu postali su tajna. Iako su iz Ministarstva tvrdili da su oni javni. Organizacija KOD nedavno je od Ministarstva prosvjete zatražila izvještaje koje u postupku izbora direktora javne ustanove ministru dostavlja tročlana stručna komisija. Ministar im je odgovorio da ih ne može dati jer „,izvještaji sadrže i programe razvoja ustanove, te se ova dokumentacija smatra internom i nije dostupna široj javnosti”. ,,Dakle, javnost, uključujući i roditelje, nema pravo da sazna po kojem planu razvoja ustanove raditi ustanova u koju idu njihova djeca”, naglašavaju iz KOD-a.

Politička pripadnost ima uticaja i kod nerazrješavanja pojedinih direktora. Ministarstvo nije postupalo po predlozima Prosvjetne inspekcije koja je posljednjih dvije godine predložila za razrješenje nekoliko direktora škola.

Iz CGO imaju dokumentaciju Prosvjetne inspekcije o devet prijedloga za razrješenje iz 2017: ,,Mi smo više puta podnosili urgencije ministru Šehoviću za postupanje po ovim prijedlozima, ali smo ostali uskraćeni za informaciju da li su ti direktori sankcionisani, a znamo da je većina njih na istim funkcijama”, kaže Popovićeva.

Prosvjetna inspekcija je za razrješenje predložila direktorku OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” Ljubinku Nedić zbog neblagovremenog postupanja, čime je onemogućila sankcije za 45 roditelja čija su djeca odustala od obaveznog osnovnog obrazovanja. Zatim

direktora Medicinske škole Branimira Kostića jer je bez odobrenja Ministarstva, odnosno nezakonito u prvi razred školske 2016/2017. upisao 37 đaka. Istu stvar je upisavši 87 prekobrojnih učenika, a i nezakonito zapošljavajući nastavnike, uradio

i direktor podgoričke Ekonomske škole ,,Mirko Vešović” Branislav Đukić. Nezakonito zapošljavanje nastavika inspekcija je utvrdila

u bjelopoljskoj OŠ ,,Dušan Korać” gdje je direktorica Fatima Mehović, kao i u rožajskoj OŠ ,,Salko Aljković” gdje je traženo razrješenje direktora Faika Muhovića.

,,Zaštita direktora za koje je postojao jasan osnov za smjenu se može objasniti samo partijskom podobnošću”, tvrdi Popovićeva.

Iz CGO-a podsjetiću na slučaj direktora srednje pomorske škole u Kotoru Veljka Botice koji je izdavanjem školskog prostora za predizbornu konvenciju Mila Đukanovića prekršio dva člana Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju. Iako je osnov za njegovu smjenu očigledan, i pored prijave slučaja ministru i niza intervencija, u CGO-u do danas nemaju odgovor Ministarstva. Botica je i dalje direktor. .

Iz Ministarstva su ranije poručili da se činjenice u vezi sa pojedinim od ovih slučajeva provjeravaju. Na pitanja Monitora koji je epilog predloga Prosvjetne inspekcije nijesmo dobili odgovore.

Ne mogu mu ništa inspekcija ni sud

Ilustrativan primjer stanja u školstvu je slučaj JU Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić” u Podgorici. Prosvjetna inspekcija je lani u novembru predložila da se direktor Veselin Pićurić razriješi. Razlog: nezakonito je otpustio tri profesora praktične nastave – Ranka Ljumovića, Dragana Sandića i Branislava Ivanštanina. Pri tom je zaposlio sedam novih, od kojih je samo jedan imao položen stručni ispit. Prema procjeni prosvjetnog inspektora Radana Nikolića, Pićurić je time školu i državu, od 2009. do 2014. oštetio za 136.000 eura! Uz to, zbog nezakonitih otkaza nastavnicima praktične nastave, škola će, po pravosnažnim sudskim odlukama, morati da isplati dodatnih 40.000 eura, te da plati sudske troškove.

Pićurić koji je na čelu ETŠ od 2008. a aktuelni mandat započeo je u januaru 2015, je negirao da je oštetio budžet škole i države.

Ministarstvo prosvjete se oglušilo o ovaj predlog, kao i onaj iz 2013. kada je glavna prosvjetna inspektorka Lucija Adžić tražila smjenu Pićurića.

Pićurić je 2015. tužio profesora Mladena Klikovca navodeći da ga je izvrijeđao u kabinetu pred đacima, pozivao ga da se tuku, i prijetio. Dan zatim direktor je od đaka tražio da potpišu izjave o tome što se desilo. Urzo pokreće i disciplinski postupak protiv profesora Klikovca zbog navodnog ,,mobinga nad direktorom,, i kažnjava ga sa pet odsto umanjenja plate, tri mjeseca.

Osnovni sud na Cetinju je ovu disciplinsku mjeru pobio kao neosnovanu, a podgorički Područni organ za prekršaje oslobodio krivice Klikovca.

Sudija u presudi navodi da je povjerovao navodima profesora Klikovca da je nakon što je pustio dvije učenice sa časa u toalet, koje su morale da idu u paru jer toalet nije imao vrata, na čas ušao direktor Pićurić i kazao da niko ne smije da šeta hodnicima tokom nastave bez njegovog znanja. Pićurić je počeo da omalovažava profesora, a kada ga je profesor upozorio da ugasi telefon na času jer to ni učenicima nije dozvoljeno, došlo je do rasprave. Svjedočenje Klikovca na sudu su potvrdila i četiri bivša učenika ove škole.

Klikovac je nakon ovih presuda protiv Pićurića podnio krivičnu prijavu zbog falsifikovanja službene isprave, zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i lažnog prijavljivanja.

Sidikat prosvjete je protiv Pićurića podnio više krivičnih prijava, zbog: nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe ovlašćenja u privredi, utaje poreza i doprinosa, davanje mita, samovlašća, falsifikovanja javne isprave… I pored više urgencija i obećanja iz tužilaštva za sada nema odgova na prijave.

Iz Ministarstva prosvjete nam nijesu odgovorili da li će Pićuriću u januaru sljedeće godine produžiti mandat.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo