Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od Bara do Boljara preko Pekinga

Objavljeno prije

na

Moguće je da u narednih desetak dana počnu pripremni radovi na izgradnji autoputa Bar-Boljare kako bi smo počeli da koristimo pogodnosti jesenje građevinske sezone”, izjavio je u septembru prošle godine Milo Đukanović. Ta je jesen prošla, prođe i ova, od kada je prodan Telekom, prošlo ih je šest, a Crna Gora još nema ni kilometar autoputa. Kada će ga biti, to niko sa sigurnošću ne može da kaže.

MILIONI, MILIJARDE: Toliko pohlepe i neodgovornosti nije viđeno na ovim prostorima kada se radi o jednom projektu, koji je u svim razvojnim planovima države označavan kao „prioritet broj jedan”. ,,Govorimo o projektu vrijednom dvije milijarde eura, što ga svrstava među pet trenutno najvećih na svijetu”, kazao je početkom juna 2008. godine na Crnogorskom investicionom forumu u Londonu doskorašnji predsjednik Vlade Crne Gore. Od tada do sredine ove godine, vrijednost radova na zamišljenoj autocesti je nevjerovatno rasla – po 2,5 miliona eura svakodnevno! Dakle, od dvije milijarde u junu 2008., preko 2,8 milijardi eura samo godinu dana kasnije koliko je tražio pobjednik na tenderu, hrvatski konzorcijum koji je predvodio splitski Konstruktor, pa do enormnih 3,92 milijarde eura, cijena koju je ponudio grčko-izraelski konzorcijum Aktor-Šikun-Binui. No, svjesni da ne mogu osigurati ni milijardu eura, (ostatak su trebali da plate država i građani Crne Gore u narednih 30 godina), Grci i Izraelci su za fantastičnih 1,575 milijardi eura namjeravali da grade tek nešto više od trećine autoputa. I na to su naši čelnici pristali gotovo dnevno uvjeravajući javnost da će barem ta redukovana verzija autoputa biti izgrađena. Opet ništa, iako je Đukanović išao do Izraela. Sve te tužne epizode nalikovale su latinoameričkim sapunicama: u pet do 12 nešto bi prvorangirani na tenderu donosili, niko nije znao dok ne zasjeda Savjet za izgradnju autoputeva, naravno, na čelu sa premijerom, je su li to obećanja ili prava jamstva. Za blamaže, izgubljeno vrijeme i utrošeni novac, niko još nije odgovarao. Vozi Miško!

GARANCIJE, KORIDORI: ,,Validnih bankarskih garancija nema jer je cijena za dvije milijarde veća od one koja bi se postigla drugim pristupom i načinom tom poslu, kao i zbog lične koristi pojedinog ministra-građevinara i lobija”, govorio je potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović. I zaista: logično je bilo da u godinama recesije, kada mašine stoje, kada pada cijena građevinskog materijala, radne snage i zemljišta, i cijena gradnje autoputa bude značajno manja, a ne da ona raste!? Tako se, na primjer, vrijednost gradnje autoputa od Beograda do Boljara, u dužini od 254 km, procjenjuje na oko dvije milijarde eura, a gradnja 120 kilometara autoputa na Kosovu koštaće 800 miliona eura. A autoput od Bara do granice sa Srbijom, dug 169 kilometara, narastao na gotovo četiri milijarde!? Razumljivo je što su evropske finansijske institucije odbijale da podrže taj projekat, koji i nije u mreži panevropskih koridora. ,,Ponuđeni model gradnje nije u skladu sa našim specifikacijama”, jasno je saopšteno iz Evropske investicione banke, koja je ,,finansijska ruka” EU. Iz te institucije je predloženo da se cijeli postupak ponovi kako bi se, uvjereni su u sjedištu EIB u Luksemburgu, dobila mnogo niža cijena i kako bi oni potom mogli pomoći u realizaciji tog projekta. Vlada bivšeg premijera je takav prijedlog najprije sa indignacijom odbacila govoreći kako bi se izgubilo još najmanje godinu dana do početka realizacije tog posla, dok ga sada prihvata. I ono što su joj svi eksperti i opozicija već godinama predlagali, Vlada je tek nedavno uradila. U saradnji sa Srbijom, od EU je zatraženo da se pravac koji bi povezivao Italiju, Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju označi kao ,,koridor 11”.

IZVJESNOST: Nove kreditore crnogorska vlast pokušava naći – u Kini. Ta velika zemlja preko balkanskih država pokušava da ,,na mala vrata” uđe u Evropu, posebno preko onih koje imaju ekonomske probleme. Ponekad i sumnjivim sredstvima, navode evropski mediji. Ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar kaže da se nada postizanju dogovora sa Kinezima ,,u dogledno vrijeme”. Dodaje: „Treba da vidimo da li postoji izvjesnost vezano za njihovo učešće u ovom projektu”. Do narednog proljeća sve je neizvjesno iako su nas iz Vlade ranije uvjeravali da Kinezi žele i da su spremni da grade put.

Navodilo se da bi oni osigurali sredstva, a radove bi obavljao splitski Konstruktor. Inače, ta kompanija se nakon odlaska Iva Sanadera sa vlasti u Hrvatskoj susrijeće sve češće sa problemima. Njenog direktora Željka Žderića je krajem novembra državno tužilaštvo u Splitu optužilo da je u saradnji sa još četiri osobe, u privatizaciji Konstruktora za najmanje dva miliona kuna (oko 260 hiljada eura) oštetio Hrvatski fond za privatizaciju. Kako tvrde mediji u Zagrebu, najvećoj hrvatskoj građevinskoj firmi bez ozbiljne finansijske pomoći izvana ili vrijednog novog posla prijeti slom. Navodi se takođe da žiro-račun te kompanije svako malo završi u blokadi zbog neplaćanja rata kredita koje iznose i po desetak miliona eura.

Zvanična Podgorica ponovo srlja. Ali, nakon što je Crna Gora postala kandidat za člana EU manevarski prostor za takvo ponašanje je značajno smanjen. Pokazuje to i njena odluka da, ipak, posluša i uvaži prijedloge EIB. Možda će se do proljeća konačno shvatiti da se do Boljara i Brisela teško stiže uz pomoć Pekinga! Valja nama izaći na veliku evropsku džadu!

Strah od OLAF-a

Odbacujući način i model gradnje autoputa koji predlaže EIB, crnogorska Vlada može sebi stvoriti probleme u pregovorima sa EU, koji će narednih godina pažljivo pratiti crnogorske ekonomske parametre. No, razumljiva je i namjera nekih crnogorskih čelnika da pokušaju pronaći druge kreditore, jer trošenje sredstava iz evropskih fondova pažljivo prate njene institucije, na čelu sa OLAF-om (Evropski antikorupcioni ured). Njegovi agenti su istraživali neke slučajeve korupcije u Hrvatskoj (namještanje poslova gradnje autoputeva u vladi i davanje velikih poslova povlašćenim domaćim kompanijama), a posla za njih bi u Crnoj Gori sigurno bilo veoma mnogo.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo